Bešlin, Milivoj

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0002-2607-3270
  • Bešlin, Milivoj (111)

Author's Bibliography

Krsta Cicvarić i beogradska "žuta štampa" u Kraljevini Jugoslaviji

Bešlin, Milivoj; Žarković, Petar

(Beograd : Udruženje za društvenu istoriju, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3809
AB  - У чланку се анализира појава „жуте штампе“ у Београду
између два светска рата, на примеру рада новинара Крсте Цицварића.
Кроз критичко разматрање најважнијих Цицварићевих текстова и
новина, а пре свега Београдског дневника и Балкана, изводи се закључак
о главним карактеристикама таблоидне штампе, њеном специфичном
стилу обраћања публици, те намери да се кроз протежирање јефтиног
сензационализма утиче на креирање јавног мњења у многим осетљивим
политичким питањима.
PB  - Beograd : Udruženje za društvenu istoriju
T2  - Godišnjak za društvenu istoriju
T1  - Krsta Cicvarić i beogradska "žuta štampa" u Kraljevini Jugoslaviji
IS  - 3
VL  - 30
SP  - 55
EP  - 71
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3809
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj and Žarković, Petar",
year = "2023",
abstract = "У чланку се анализира појава „жуте штампе“ у Београду
између два светска рата, на примеру рада новинара Крсте Цицварића.
Кроз критичко разматрање најважнијих Цицварићевих текстова и
новина, а пре свега Београдског дневника и Балкана, изводи се закључак
о главним карактеристикама таблоидне штампе, њеном специфичном
стилу обраћања публици, те намери да се кроз протежирање јефтиног
сензационализма утиче на креирање јавног мњења у многим осетљивим
политичким питањима.",
publisher = "Beograd : Udruženje za društvenu istoriju",
journal = "Godišnjak za društvenu istoriju",
title = "Krsta Cicvarić i beogradska "žuta štampa" u Kraljevini Jugoslaviji",
number = "3",
volume = "30",
pages = "55-71",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3809"
}
Bešlin, M.,& Žarković, P.. (2023). Krsta Cicvarić i beogradska "žuta štampa" u Kraljevini Jugoslaviji. in Godišnjak za društvenu istoriju
Beograd : Udruženje za društvenu istoriju., 30(3), 55-71.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3809
Bešlin M, Žarković P. Krsta Cicvarić i beogradska "žuta štampa" u Kraljevini Jugoslaviji. in Godišnjak za društvenu istoriju. 2023;30(3):55-71.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3809 .
Bešlin, Milivoj, Žarković, Petar, "Krsta Cicvarić i beogradska "žuta štampa" u Kraljevini Jugoslaviji" in Godišnjak za društvenu istoriju, 30, no. 3 (2023):55-71,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3809 .

Adil Zulfikarpašić i Bosanski pogledi prema „totalitarnim pokretima“ u Jugoslaviji

Bešlin, Milivoj; Žarković, Petar

(Sarajevo : Bošnjački institut, 2023)

TY  - CHAP
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3719
AB  - Rad polazi od teorija o totalitarizmu i njihovih (post)hladnoratovskih funkcionalizacija. Izjednačavanje fašizma i socijalizma imalo je političku funkciju legitimizacije antikomunizma. Problem sa naknadnom totalitarizacijom jugoslovenskog poretka je u tome što nikada nije postignut konsenzus u nauci i teoriji. U radu se akcenat stavlja na temeljne ideološke odrednice Adila Zulfikarpašića i liberalnog kruga, pretežno, muslimanske emigracije, okupljene oko časopisa Bosanski pogledi. Njihova politička pozicija liberalno-demokratskog centra odbacivala je saradnju i sa jugoslovenskim vlastima u zemlji, ali i sa nacionalističkim krugovima u emigraciji, jednako ih ocenjujući kao totalitarne, antiliberalne i demokratski deficitarne. Zulfikarpašić je gradeći emigrantske organizacije bosanskohercegovačkih muslimana, tragao za sličnim liberalnim i demokratskim strukturama među političkim emigrantima drugih jugoslovenskih naroda u borbi za demokratizaciju Jugoslavije, tražeći ravnopravno mesto za Bosnu i Hercegovinu i prihvatanje realnosti o posebnosti bošnjačkog (muslimanskog) nacionalnog identiteta.
PB  - Sarajevo : Bošnjački institut
T2  - Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski pogledi
T1  - Adil Zulfikarpašić i Bosanski pogledi prema „totalitarnim pokretima“ u Jugoslaviji
SP  - 95
EP  - 111
DO  - 10.52450/ZRBE05
ER  - 
@inbook{
author = "Bešlin, Milivoj and Žarković, Petar",
year = "2023",
abstract = "Rad polazi od teorija o totalitarizmu i njihovih (post)hladnoratovskih funkcionalizacija. Izjednačavanje fašizma i socijalizma imalo je političku funkciju legitimizacije antikomunizma. Problem sa naknadnom totalitarizacijom jugoslovenskog poretka je u tome što nikada nije postignut konsenzus u nauci i teoriji. U radu se akcenat stavlja na temeljne ideološke odrednice Adila Zulfikarpašića i liberalnog kruga, pretežno, muslimanske emigracije, okupljene oko časopisa Bosanski pogledi. Njihova politička pozicija liberalno-demokratskog centra odbacivala je saradnju i sa jugoslovenskim vlastima u zemlji, ali i sa nacionalističkim krugovima u emigraciji, jednako ih ocenjujući kao totalitarne, antiliberalne i demokratski deficitarne. Zulfikarpašić je gradeći emigrantske organizacije bosanskohercegovačkih muslimana, tragao za sličnim liberalnim i demokratskim strukturama među političkim emigrantima drugih jugoslovenskih naroda u borbi za demokratizaciju Jugoslavije, tražeći ravnopravno mesto za Bosnu i Hercegovinu i prihvatanje realnosti o posebnosti bošnjačkog (muslimanskog) nacionalnog identiteta.",
publisher = "Sarajevo : Bošnjački institut",
journal = "Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski pogledi",
booktitle = "Adil Zulfikarpašić i Bosanski pogledi prema „totalitarnim pokretima“ u Jugoslaviji",
pages = "95-111",
doi = "10.52450/ZRBE05"
}
Bešlin, M.,& Žarković, P.. (2023). Adil Zulfikarpašić i Bosanski pogledi prema „totalitarnim pokretima“ u Jugoslaviji. in Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski pogledi
Sarajevo : Bošnjački institut., 95-111.
https://doi.org/10.52450/ZRBE05
Bešlin M, Žarković P. Adil Zulfikarpašić i Bosanski pogledi prema „totalitarnim pokretima“ u Jugoslaviji. in Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski pogledi. 2023;:95-111.
doi:10.52450/ZRBE05 .
Bešlin, Milivoj, Žarković, Petar, "Adil Zulfikarpašić i Bosanski pogledi prema „totalitarnim pokretima“ u Jugoslaviji" in Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski pogledi (2023):95-111,
https://doi.org/10.52450/ZRBE05 . .

Federalistički osnovi Jugoslavije i državnost Bosne i Hercegovine 1941–1945.

Bešlin, Milivoj

(Sarajevo : Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2023)

TY  - CONF
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3316
PB  - Sarajevo : Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
C3  - Državnost Bosne i Hercegovine u XX i XXI stoljeću: istorijski izazovi i dostignuća u razvoju državnosti Bosne i Hercegovine
T1  - Federalistički osnovi Jugoslavije i državnost Bosne i Hercegovine 1941–1945.
SP  - 18
EP  - 19
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3316
ER  - 
@conference{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2023",
publisher = "Sarajevo : Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine",
journal = "Državnost Bosne i Hercegovine u XX i XXI stoljeću: istorijski izazovi i dostignuća u razvoju državnosti Bosne i Hercegovine",
title = "Federalistički osnovi Jugoslavije i državnost Bosne i Hercegovine 1941–1945.",
pages = "18-19",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3316"
}
Bešlin, M.. (2023). Federalistički osnovi Jugoslavije i državnost Bosne i Hercegovine 1941–1945.. in Državnost Bosne i Hercegovine u XX i XXI stoljeću: istorijski izazovi i dostignuća u razvoju državnosti Bosne i Hercegovine
Sarajevo : Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine., 18-19.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3316
Bešlin M. Federalistički osnovi Jugoslavije i državnost Bosne i Hercegovine 1941–1945.. in Državnost Bosne i Hercegovine u XX i XXI stoljeću: istorijski izazovi i dostignuća u razvoju državnosti Bosne i Hercegovine. 2023;:18-19.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3316 .
Bešlin, Milivoj, "Federalistički osnovi Jugoslavije i državnost Bosne i Hercegovine 1941–1945." in Državnost Bosne i Hercegovine u XX i XXI stoljeću: istorijski izazovi i dostignuća u razvoju državnosti Bosne i Hercegovine (2023):18-19,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3316 .

Kraljevina Jugoslavija – Frankov antikomunistički saveznik 1936-1939.

Bešlin, Milivoj

(Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije, 2023)

TY  - CONF
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3313
PB  - Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije
C3  - Jugosloveni u španskoj republikanskoj vojsci (1936-1939). Ažuriranje spiska jugoslovenskih dobrovoljaca i nova istoriografska istraživanja
T1  - Kraljevina Jugoslavija – Frankov antikomunistički saveznik 1936-1939.
SP  - 14
EP  - 15
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3313
ER  - 
@conference{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2023",
publisher = "Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije",
journal = "Jugosloveni u španskoj republikanskoj vojsci (1936-1939). Ažuriranje spiska jugoslovenskih dobrovoljaca i nova istoriografska istraživanja",
title = "Kraljevina Jugoslavija – Frankov antikomunistički saveznik 1936-1939.",
pages = "14-15",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3313"
}
Bešlin, M.. (2023). Kraljevina Jugoslavija – Frankov antikomunistički saveznik 1936-1939.. in Jugosloveni u španskoj republikanskoj vojsci (1936-1939). Ažuriranje spiska jugoslovenskih dobrovoljaca i nova istoriografska istraživanja
Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije., 14-15.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3313
Bešlin M. Kraljevina Jugoslavija – Frankov antikomunistički saveznik 1936-1939.. in Jugosloveni u španskoj republikanskoj vojsci (1936-1939). Ažuriranje spiska jugoslovenskih dobrovoljaca i nova istoriografska istraživanja. 2023;:14-15.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3313 .
Bešlin, Milivoj, "Kraljevina Jugoslavija – Frankov antikomunistički saveznik 1936-1939." in Jugosloveni u španskoj republikanskoj vojsci (1936-1939). Ažuriranje spiska jugoslovenskih dobrovoljaca i nova istoriografska istraživanja (2023):14-15,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3313 .

The Rise and Fall of Democratic Socialism in Yugoslavia 1948-1972.

Bešlin, Milivoj; Žarković, Petar

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3691
AB  - This article examines the complex trajectory of democratic socialism in 
Yugoslavia from 1948 to 1972, a period characterized by groundbreaking 
experimentation and subsequent retreat from socialist ideals. The study 
begins with Yugoslavia’s 1948 break from Stalin, marking the inception 
of its independent socialist path, distinct from the Soviet model. It 
highlights the implementation of innovative policies, particularly the 
model of worker self-management, reflecting Yugoslavia’s endeavor to 
marry socialist principles with democratic practices. These policies, 
initially successful in fostering economic growth and a unique Yugoslav 
identity, faced internal challenges of ethnic and national complexities 
and external pressures owing to its non-aligned stance during the Cold 
War. The article delves into the internal political dynamics and leadership 
strategies of Yugoslavia during this transformative period, which is a 
domain that has received less scholarly attention compared to Yugoslav 
economic and foreign policies. It scrutinizes how Tito and his contemporaries 
navigated the challenges of maintaining a socialist state while balancing 
the ideals of democracy with the practicalities of governance. Special 
attention is given to the interplay between domestic policies and 
international influences, offering a comprehensive view of the Yugoslav 
socialist experiment. The decline of democratic socialism in Yugoslavia, 
culminating in the political shifts of 1972, is portrayed not as an abrupt 
collapse but as a gradual process, marked by changes in both policy and 
ideology. The authors conclude that the Yugoslav experience provides 
valuable insights into the complexities of implementing socialism in a 
diverse and multifaceted society, illustrating both the potential and 
limitations of merging socialism with democratic principles.
AB  - Ovaj članak istražuje složeni razvoj demokratskog socijalizma u Jugoslaviji od 1948. do 1972. 
godine, što je period koji se odlikuje pionirskim eksperimentisanjem i kasnijim odstupanjem 
od prvobitnih socijalističkih ideala. Studija počinje jugoslovenskim raskidom sa Staljinom 
1948. godine, čime počinje njen nezavisni socijalistički pravac razvoja, različit od sovjetskog 
modela. Naglašava se implementacija inovativnih politika, posebno modela radničkog samoupravljanja, koji odražava jugoslovensku težnju da spoji socijalističke principe sa demokratskim praksama. Ove politike, prvobitno uspešne u podsticanju ekonomskog rasta i stvaranju jedinstvenog jugoslovenskog identiteta, suočile su se sa unutrašnjim izazovima etničke i nacionalne složenosti i spoljnim pritiscima zbog nesvrstanog stava tokom Hladnog rata. Članak 
se bavi unutrašnjom političkom dinamikom i strategijama liderstva Jugoslavije tokom ovog 
transformacijskog perioda, domenom koji je bio manje zastupljen u akademskim istraživanjima za naznačeni period, naročito za period druge polovine 1960-tih. Analizira se kako su 
Tito i njegovi savremenici upravljali socijalističkom državom, balansirajući između ideala demokratije i ideoloških zahteva. Posebna pažnja posvećena je preplitanju domaćih politika i 
međunarodnih uticaja, čime se nudi sveobuhvatan pogled na jugoslovenski socijalistički eksperiment. Pad demokratskog socijalizma u Jugoslaviji, koji kulminira političkim promenama 
1972. godine, prikazuje se ne kao nagli kolaps, već kao postepeni proces, obeležen promenama u politici i ideologiji. Studija zaključuje da jugoslovensko iskustvo pruža dragocene uvide u složenosti implementacije socijalizma u jednom raznolikom društvu, ilustrujući i potencijale i ograničenja spajanja autoritarnog socijalizma sa demokratskim principima.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - The Rise and Fall of Democratic Socialism in Yugoslavia 1948-1972.
T1  - Uspon i pad demokratskog socijalizma u Jugoslaviji 1948-1972.
IS  - 4
VL  - 34
SP  - 550
EP  - 570
DO  - 10.2298/FID2304550B
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj and Žarković, Petar",
year = "2023",
abstract = "This article examines the complex trajectory of democratic socialism in 
Yugoslavia from 1948 to 1972, a period characterized by groundbreaking 
experimentation and subsequent retreat from socialist ideals. The study 
begins with Yugoslavia’s 1948 break from Stalin, marking the inception 
of its independent socialist path, distinct from the Soviet model. It 
highlights the implementation of innovative policies, particularly the 
model of worker self-management, reflecting Yugoslavia’s endeavor to 
marry socialist principles with democratic practices. These policies, 
initially successful in fostering economic growth and a unique Yugoslav 
identity, faced internal challenges of ethnic and national complexities 
and external pressures owing to its non-aligned stance during the Cold 
War. The article delves into the internal political dynamics and leadership 
strategies of Yugoslavia during this transformative period, which is a 
domain that has received less scholarly attention compared to Yugoslav 
economic and foreign policies. It scrutinizes how Tito and his contemporaries 
navigated the challenges of maintaining a socialist state while balancing 
the ideals of democracy with the practicalities of governance. Special 
attention is given to the interplay between domestic policies and 
international influences, offering a comprehensive view of the Yugoslav 
socialist experiment. The decline of democratic socialism in Yugoslavia, 
culminating in the political shifts of 1972, is portrayed not as an abrupt 
collapse but as a gradual process, marked by changes in both policy and 
ideology. The authors conclude that the Yugoslav experience provides 
valuable insights into the complexities of implementing socialism in a 
diverse and multifaceted society, illustrating both the potential and 
limitations of merging socialism with democratic principles., Ovaj članak istražuje složeni razvoj demokratskog socijalizma u Jugoslaviji od 1948. do 1972. 
godine, što je period koji se odlikuje pionirskim eksperimentisanjem i kasnijim odstupanjem 
od prvobitnih socijalističkih ideala. Studija počinje jugoslovenskim raskidom sa Staljinom 
1948. godine, čime počinje njen nezavisni socijalistički pravac razvoja, različit od sovjetskog 
modela. Naglašava se implementacija inovativnih politika, posebno modela radničkog samoupravljanja, koji odražava jugoslovensku težnju da spoji socijalističke principe sa demokratskim praksama. Ove politike, prvobitno uspešne u podsticanju ekonomskog rasta i stvaranju jedinstvenog jugoslovenskog identiteta, suočile su se sa unutrašnjim izazovima etničke i nacionalne složenosti i spoljnim pritiscima zbog nesvrstanog stava tokom Hladnog rata. Članak 
se bavi unutrašnjom političkom dinamikom i strategijama liderstva Jugoslavije tokom ovog 
transformacijskog perioda, domenom koji je bio manje zastupljen u akademskim istraživanjima za naznačeni period, naročito za period druge polovine 1960-tih. Analizira se kako su 
Tito i njegovi savremenici upravljali socijalističkom državom, balansirajući između ideala demokratije i ideoloških zahteva. Posebna pažnja posvećena je preplitanju domaćih politika i 
međunarodnih uticaja, čime se nudi sveobuhvatan pogled na jugoslovenski socijalistički eksperiment. Pad demokratskog socijalizma u Jugoslaviji, koji kulminira političkim promenama 
1972. godine, prikazuje se ne kao nagli kolaps, već kao postepeni proces, obeležen promenama u politici i ideologiji. Studija zaključuje da jugoslovensko iskustvo pruža dragocene uvide u složenosti implementacije socijalizma u jednom raznolikom društvu, ilustrujući i potencijale i ograničenja spajanja autoritarnog socijalizma sa demokratskim principima.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "The Rise and Fall of Democratic Socialism in Yugoslavia 1948-1972., Uspon i pad demokratskog socijalizma u Jugoslaviji 1948-1972.",
number = "4",
volume = "34",
pages = "550-570",
doi = "10.2298/FID2304550B"
}
Bešlin, M.,& Žarković, P.. (2023). The Rise and Fall of Democratic Socialism in Yugoslavia 1948-1972.. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 34(4), 550-570.
https://doi.org/10.2298/FID2304550B
Bešlin M, Žarković P. The Rise and Fall of Democratic Socialism in Yugoslavia 1948-1972.. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2023;34(4):550-570.
doi:10.2298/FID2304550B .
Bešlin, Milivoj, Žarković, Petar, "The Rise and Fall of Democratic Socialism in Yugoslavia 1948-1972." in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 34, no. 4 (2023):550-570,
https://doi.org/10.2298/FID2304550B . .

Velikodržavni koncept srpskog nacionalizma: Deficit društvene i političke alternative 1990–2022.

Bešlin, Milivoj

(Cetinje : Fakultet za crnogorski jezik i književnost, 2023)

TY  - CONF
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3657
PB  - Cetinje : Fakultet za crnogorski jezik i književnost
C3  - Lingua Montenegrina: časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja
T1  - Velikodržavni koncept srpskog nacionalizma: Deficit društvene i političke alternative 1990–2022.
IS  - 32
VL  - 2
SP  - 429
EP  - 433
DO  - 10.46584/fcjk2020
ER  - 
@conference{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2023",
publisher = "Cetinje : Fakultet za crnogorski jezik i književnost",
journal = "Lingua Montenegrina: časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja",
title = "Velikodržavni koncept srpskog nacionalizma: Deficit društvene i političke alternative 1990–2022.",
number = "32",
volume = "2",
pages = "429-433",
doi = "10.46584/fcjk2020"
}
Bešlin, M.. (2023). Velikodržavni koncept srpskog nacionalizma: Deficit društvene i političke alternative 1990–2022.. in Lingua Montenegrina: časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja
Cetinje : Fakultet za crnogorski jezik i književnost., 2(32), 429-433.
https://doi.org/10.46584/fcjk2020
Bešlin M. Velikodržavni koncept srpskog nacionalizma: Deficit društvene i političke alternative 1990–2022.. in Lingua Montenegrina: časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja. 2023;2(32):429-433.
doi:10.46584/fcjk2020 .
Bešlin, Milivoj, "Velikodržavni koncept srpskog nacionalizma: Deficit društvene i političke alternative 1990–2022." in Lingua Montenegrina: časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja, 2, no. 32 (2023):429-433,
https://doi.org/10.46584/fcjk2020 . .

Od demokratskog do realnog socijalizma: jugoslovensko-sovjetski ideološki spor i njegovi rezultati

Žarković, Petar; Bešlin, Milivoj

(Podgorica : Center for Geopolitical Studies, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Žarković, Petar
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2950
AB  - Sukob Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom 1948, kao i jugoslovenska unutrašnjatransformacija koja je sledila, otvorili su značajnu debatu unutar radničkog pokreta o osnovnim pravcima razvitka socijalističke teorije i prakse. Sa jedne strane, jugoslovenski komunisti su u ogledanju sa sovjetskim („staljinističkim”) iskustvom, gradili početne temelje „demokratskog samoupravnog socijalizma”, dok susovjetski teoretičari osporavali jugoslovenske ideološke novine, smatrajući ih „revizionističkim”. Polemika je doživela vrhunac tokom 1960-ih godina, kada je Jugoslavija otpočela svobuhvatniji proces društvene i privredne reforme, a u Moskvi bilo započeto preispitivanje Hruščovljeve partijske linije „destaljinizacije”. Imajućiu vidu istorijski značaj sukoba, rad se koncentriše na jedno od suštinskih problemskih pitanja jugoslovensko-sovjetske polemike – uloge komunističke partije udruštvu, te da ispita na koji način su se kroz polemiku manifestovale karakteristike jugoslovenske liberalizacije, naročito u komparaciji sa ideološkim postavkama „realnog socijalizma” u Sovjetskom Savezu.
AB  - This research is aimed to critically analyse the Yugoslav-Soviet disputes, with a specific focus on the ideological question of Party reform as a central issue in their
differing interpretations. The methodology employed involves a comparative examination of the principles of Yugoslav “democratic socialism” and Soviet “real socialism” during the period of intense labour movement debates and the peak of Yugoslavia’s internal crisis, which led to the replacement of two reformist leaderships
in 1971/1972. The study highlights the importance of the clashes between the Yugoslav aspiration for autonomous development and the Soviet hegemonic model,
with the international context playing a crucial role in intensifying the debates. The
findings underscore the significance of ideology in shaping political events and the
trajectory of social development in both countries. Ultimately, this research provides a deeper understanding of the final outcomes of the Yugoslav-Soviet disputes
and sheds light on the evolution of the Yugoslav socialist system’s attempt to present itself as a distinct “progressive” (non-Soviet) development model. The analysis
demonstrates how the dynamics of ideological differences influenced the course of
socialist development, reflecting the complexities of post-Stalinist transitions and
the implications of these disputes for broader debates about socialist modernization on the left.
PB  - Podgorica : Center for Geopolitical Studies
T2  - Montenegrin Journal for Social Sciences
T1  - Od demokratskog do realnog socijalizma: jugoslovensko-sovjetski ideološki spor i njegovi rezultati
IS  - 1
VL  - 7
SP  - 9
EP  - 34
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2950
ER  - 
@article{
author = "Žarković, Petar and Bešlin, Milivoj",
year = "2023",
abstract = "Sukob Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom 1948, kao i jugoslovenska unutrašnjatransformacija koja je sledila, otvorili su značajnu debatu unutar radničkog pokreta o osnovnim pravcima razvitka socijalističke teorije i prakse. Sa jedne strane, jugoslovenski komunisti su u ogledanju sa sovjetskim („staljinističkim”) iskustvom, gradili početne temelje „demokratskog samoupravnog socijalizma”, dok susovjetski teoretičari osporavali jugoslovenske ideološke novine, smatrajući ih „revizionističkim”. Polemika je doživela vrhunac tokom 1960-ih godina, kada je Jugoslavija otpočela svobuhvatniji proces društvene i privredne reforme, a u Moskvi bilo započeto preispitivanje Hruščovljeve partijske linije „destaljinizacije”. Imajućiu vidu istorijski značaj sukoba, rad se koncentriše na jedno od suštinskih problemskih pitanja jugoslovensko-sovjetske polemike – uloge komunističke partije udruštvu, te da ispita na koji način su se kroz polemiku manifestovale karakteristike jugoslovenske liberalizacije, naročito u komparaciji sa ideološkim postavkama „realnog socijalizma” u Sovjetskom Savezu., This research is aimed to critically analyse the Yugoslav-Soviet disputes, with a specific focus on the ideological question of Party reform as a central issue in their
differing interpretations. The methodology employed involves a comparative examination of the principles of Yugoslav “democratic socialism” and Soviet “real socialism” during the period of intense labour movement debates and the peak of Yugoslavia’s internal crisis, which led to the replacement of two reformist leaderships
in 1971/1972. The study highlights the importance of the clashes between the Yugoslav aspiration for autonomous development and the Soviet hegemonic model,
with the international context playing a crucial role in intensifying the debates. The
findings underscore the significance of ideology in shaping political events and the
trajectory of social development in both countries. Ultimately, this research provides a deeper understanding of the final outcomes of the Yugoslav-Soviet disputes
and sheds light on the evolution of the Yugoslav socialist system’s attempt to present itself as a distinct “progressive” (non-Soviet) development model. The analysis
demonstrates how the dynamics of ideological differences influenced the course of
socialist development, reflecting the complexities of post-Stalinist transitions and
the implications of these disputes for broader debates about socialist modernization on the left.",
publisher = "Podgorica : Center for Geopolitical Studies",
journal = "Montenegrin Journal for Social Sciences",
title = "Od demokratskog do realnog socijalizma: jugoslovensko-sovjetski ideološki spor i njegovi rezultati",
number = "1",
volume = "7",
pages = "9-34",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2950"
}
Žarković, P.,& Bešlin, M.. (2023). Od demokratskog do realnog socijalizma: jugoslovensko-sovjetski ideološki spor i njegovi rezultati. in Montenegrin Journal for Social Sciences
Podgorica : Center for Geopolitical Studies., 7(1), 9-34.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2950
Žarković P, Bešlin M. Od demokratskog do realnog socijalizma: jugoslovensko-sovjetski ideološki spor i njegovi rezultati. in Montenegrin Journal for Social Sciences. 2023;7(1):9-34.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2950 .
Žarković, Petar, Bešlin, Milivoj, "Od demokratskog do realnog socijalizma: jugoslovensko-sovjetski ideološki spor i njegovi rezultati" in Montenegrin Journal for Social Sciences, 7, no. 1 (2023):9-34,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2950 .

AVNOJ u revoluciji: Konstituisanje federativne Jugoslavije u Drugom svetskom ratu 1941-1945.

Bešlin, Milivoj

(Sarajevo : Udruženje za modernu historiju, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3592
AB  - U radu se polazi od centralističke pozicije monarhističke Jugoslavije i njenog razbijanja kao nulte tačke u izgradnji novoustanovljene federalističke paradigme. Središnji deo rada se odnosi na izgradnju novih osnova federativnog uređenja tokom antifašističke borbe i socijalističke revolucije koju je predvodio partizanski pokret uz dominantnu ulogu KPJ, čija je organizaciona struktura prethodno odredila karakter državnog uređenja. Polazeći od prvih Narodnooslobodilačkih odbora i procesa konstituisanja ratnih pokrajina, etapno je razgrađivan odozdo centralistički model i uvođen federativni princip na oslobođenim teritorijama. Posebna pažnja u radu je posvećena državno-utemeljiteljskom zasedanju AVNOJ-a u Jajcu 1943. na kome je usvojen nacionalno-emancipatorski koncept države u izgradnji – pet, odnosno, šest nacija i njihovih šest federalnih država kao konstituensi nove federativne Jugoslavije. I dok je Bosna i Hercegovina konstituisana na istorijskom, a ne nacionalnom principu, Vojvodina kao zaokružena ratna pokrajina nije postala federalna jedinica. Nakon konstitucionalnog Drugog zasednja AVNOJ-a, federalne države, članice nove federacije su na svojim najvišim predstavničkim telima ubrzano dovršavale procese vlastite institucionalne izgradnje. Najsloženiji proces odvijao se u Srbiji u koju je trebalo inkorporirati Vojvodinu kao dovršenu ratnu pokrajinu, Sandžak kao nedovršenu ratnu pokrajinu i Kosovo sa svojom složenom nacionalnom strukturom. Proces izgradnje federativne Jugoslavije, započet izgradnjom prvih NOO i formiranjem ratnih pokrajina (1941), na Prvom (1942) i Drugom (1943) zasedanju AVNOJ-a, zavšen je na njegovom Trećem zasedanju 1945. godine.
PB  - Sarajevo : Udruženje za modernu historiju
T2  - Historia moderna
T1  - AVNOJ u revoluciji: Konstituisanje federativne Jugoslavije u Drugom svetskom ratu 1941-1945.
IS  - 4
VL  - 4
SP  - 9
EP  - 46
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3592
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2023",
abstract = "U radu se polazi od centralističke pozicije monarhističke Jugoslavije i njenog razbijanja kao nulte tačke u izgradnji novoustanovljene federalističke paradigme. Središnji deo rada se odnosi na izgradnju novih osnova federativnog uređenja tokom antifašističke borbe i socijalističke revolucije koju je predvodio partizanski pokret uz dominantnu ulogu KPJ, čija je organizaciona struktura prethodno odredila karakter državnog uređenja. Polazeći od prvih Narodnooslobodilačkih odbora i procesa konstituisanja ratnih pokrajina, etapno je razgrađivan odozdo centralistički model i uvođen federativni princip na oslobođenim teritorijama. Posebna pažnja u radu je posvećena državno-utemeljiteljskom zasedanju AVNOJ-a u Jajcu 1943. na kome je usvojen nacionalno-emancipatorski koncept države u izgradnji – pet, odnosno, šest nacija i njihovih šest federalnih država kao konstituensi nove federativne Jugoslavije. I dok je Bosna i Hercegovina konstituisana na istorijskom, a ne nacionalnom principu, Vojvodina kao zaokružena ratna pokrajina nije postala federalna jedinica. Nakon konstitucionalnog Drugog zasednja AVNOJ-a, federalne države, članice nove federacije su na svojim najvišim predstavničkim telima ubrzano dovršavale procese vlastite institucionalne izgradnje. Najsloženiji proces odvijao se u Srbiji u koju je trebalo inkorporirati Vojvodinu kao dovršenu ratnu pokrajinu, Sandžak kao nedovršenu ratnu pokrajinu i Kosovo sa svojom složenom nacionalnom strukturom. Proces izgradnje federativne Jugoslavije, započet izgradnjom prvih NOO i formiranjem ratnih pokrajina (1941), na Prvom (1942) i Drugom (1943) zasedanju AVNOJ-a, zavšen je na njegovom Trećem zasedanju 1945. godine.",
publisher = "Sarajevo : Udruženje za modernu historiju",
journal = "Historia moderna",
title = "AVNOJ u revoluciji: Konstituisanje federativne Jugoslavije u Drugom svetskom ratu 1941-1945.",
number = "4",
volume = "4",
pages = "9-46",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3592"
}
Bešlin, M.. (2023). AVNOJ u revoluciji: Konstituisanje federativne Jugoslavije u Drugom svetskom ratu 1941-1945.. in Historia moderna
Sarajevo : Udruženje za modernu historiju., 4(4), 9-46.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3592
Bešlin M. AVNOJ u revoluciji: Konstituisanje federativne Jugoslavije u Drugom svetskom ratu 1941-1945.. in Historia moderna. 2023;4(4):9-46.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3592 .
Bešlin, Milivoj, "AVNOJ u revoluciji: Konstituisanje federativne Jugoslavije u Drugom svetskom ratu 1941-1945." in Historia moderna, 4, no. 4 (2023):9-46,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3592 .

Privredne reforme u Jugoslaviji 1962. i 1965: Pokušaji kreiranja tržišnog socijalizma

Bešlin, Milivoj

(Pula : Sveučilište Jurja Dobrile, 2023)

TY  - CONF
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3213
PB  - Pula : Sveučilište Jurja Dobrile
C3  - Šesti međunarodni znanstveni skup – Socijalizam na klupi. Krize i reforme
T1  - Privredne reforme u Jugoslaviji 1962. i 1965: Pokušaji kreiranja tržišnog socijalizma
SP  - 25
EP  - 26
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3213
ER  - 
@conference{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2023",
publisher = "Pula : Sveučilište Jurja Dobrile",
journal = "Šesti međunarodni znanstveni skup – Socijalizam na klupi. Krize i reforme",
title = "Privredne reforme u Jugoslaviji 1962. i 1965: Pokušaji kreiranja tržišnog socijalizma",
pages = "25-26",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3213"
}
Bešlin, M.. (2023). Privredne reforme u Jugoslaviji 1962. i 1965: Pokušaji kreiranja tržišnog socijalizma. in Šesti međunarodni znanstveni skup – Socijalizam na klupi. Krize i reforme
Pula : Sveučilište Jurja Dobrile., 25-26.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3213
Bešlin M. Privredne reforme u Jugoslaviji 1962. i 1965: Pokušaji kreiranja tržišnog socijalizma. in Šesti međunarodni znanstveni skup – Socijalizam na klupi. Krize i reforme. 2023;:25-26.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3213 .
Bešlin, Milivoj, "Privredne reforme u Jugoslaviji 1962. i 1965: Pokušaji kreiranja tržišnog socijalizma" in Šesti međunarodni znanstveni skup – Socijalizam na klupi. Krize i reforme (2023):25-26,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3213 .

The Kingdom of Yugoslavia an the return of the “planned elite“: The case of Professor Dr Đorđe Joannović

Bešlin, Milivoj; Milošević, Srđan

(Naučno društvo za istoriju zdravstvene kulture; Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu., 2023)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Milošević, Srđan
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3212
AB  - The paper analyses the society of the newly created Kingdom of SCS/
Yugoslavia, which aroused great expectations from various members of the intellectual
elite. Majority of them, educated in the West as the “planned elite”, returned to the
country to help its social development. Nevertheless, the case of the Viennese professor,
the influential European pathologist and oncologist Prof Dr Đorđe Joannović (1871-
1932), although different from others, can be considered paradigmatic. Returning to
the country of his parents and leaving the comfortable life of Viennese scientific circle
Joannović devoted himself to building several medical institutions in Belgrade, from
the Faculty of Medicine to the Institute of Pathology. However, many who, like Dr
Joannović, enthusiastically came to the new country, ready to work and contribute to
its overall development, experienced severe disappointment, and even personal tragedy.
In this context, the fate of the famous doctor and distinguished Viennese professor, the
first Serbian oncologist, one of the world’s pioneers in the study of autoimmune diseases,
the founder of many medical institutions and the world-renowned scientist, is one of
the paradigms of the Yugoslav society. The strong connection with the students and
the support he provided to them, his loyalty to the principles of university autonomy
and his reluctance to put himself at the service of the authoritarian and repressive
government brought him into conflict with the bearers of the state terror of the Sixth of
January regime. From the conflicts and pressures to which he was exposed from the top
of the government, the well-known and recognised European scientist seeked salvation
in suicide.
PB  - Naučno društvo za istoriju zdravstvene kulture; Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu.
T2  - ACTA historiae medicinae, stomatologiae, pharmaciae, medicinae, veterinariae
T1  - The Kingdom of Yugoslavia an the return of the “planned elite“: The case of Professor Dr Đorđe Joannović
IS  - 42
SP  - 57
EP  - 69
DO  - 10.5937/acthist2301057B
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj and Milošević, Srđan",
year = "2023",
abstract = "The paper analyses the society of the newly created Kingdom of SCS/
Yugoslavia, which aroused great expectations from various members of the intellectual
elite. Majority of them, educated in the West as the “planned elite”, returned to the
country to help its social development. Nevertheless, the case of the Viennese professor,
the influential European pathologist and oncologist Prof Dr Đorđe Joannović (1871-
1932), although different from others, can be considered paradigmatic. Returning to
the country of his parents and leaving the comfortable life of Viennese scientific circle
Joannović devoted himself to building several medical institutions in Belgrade, from
the Faculty of Medicine to the Institute of Pathology. However, many who, like Dr
Joannović, enthusiastically came to the new country, ready to work and contribute to
its overall development, experienced severe disappointment, and even personal tragedy.
In this context, the fate of the famous doctor and distinguished Viennese professor, the
first Serbian oncologist, one of the world’s pioneers in the study of autoimmune diseases,
the founder of many medical institutions and the world-renowned scientist, is one of
the paradigms of the Yugoslav society. The strong connection with the students and
the support he provided to them, his loyalty to the principles of university autonomy
and his reluctance to put himself at the service of the authoritarian and repressive
government brought him into conflict with the bearers of the state terror of the Sixth of
January regime. From the conflicts and pressures to which he was exposed from the top
of the government, the well-known and recognised European scientist seeked salvation
in suicide.",
publisher = "Naučno društvo za istoriju zdravstvene kulture; Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu.",
journal = "ACTA historiae medicinae, stomatologiae, pharmaciae, medicinae, veterinariae",
title = "The Kingdom of Yugoslavia an the return of the “planned elite“: The case of Professor Dr Đorđe Joannović",
number = "42",
pages = "57-69",
doi = "10.5937/acthist2301057B"
}
Bešlin, M.,& Milošević, S.. (2023). The Kingdom of Yugoslavia an the return of the “planned elite“: The case of Professor Dr Đorđe Joannović. in ACTA historiae medicinae, stomatologiae, pharmaciae, medicinae, veterinariae
Naučno društvo za istoriju zdravstvene kulture; Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu..(42), 57-69.
https://doi.org/10.5937/acthist2301057B
Bešlin M, Milošević S. The Kingdom of Yugoslavia an the return of the “planned elite“: The case of Professor Dr Đorđe Joannović. in ACTA historiae medicinae, stomatologiae, pharmaciae, medicinae, veterinariae. 2023;(42):57-69.
doi:10.5937/acthist2301057B .
Bešlin, Milivoj, Milošević, Srđan, "The Kingdom of Yugoslavia an the return of the “planned elite“: The case of Professor Dr Đorđe Joannović" in ACTA historiae medicinae, stomatologiae, pharmaciae, medicinae, veterinariae, no. 42 (2023):57-69,
https://doi.org/10.5937/acthist2301057B . .

Reforme

Bešlin, Milivoj; Mladenović, Ivica

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2022)

TY  - CHAP
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Mladenović, Ivica
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3492
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Pojmovnik angažmana
T1  - Reforme
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3492
ER  - 
@inbook{
author = "Bešlin, Milivoj and Mladenović, Ivica",
year = "2022",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Pojmovnik angažmana",
booktitle = "Reforme",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3492"
}
Bešlin, M.,& Mladenović, I.. (2022). Reforme. in Pojmovnik angažmana
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3492
Bešlin M, Mladenović I. Reforme. in Pojmovnik angažmana. 2022;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3492 .
Bešlin, Milivoj, Mladenović, Ivica, "Reforme" in Pojmovnik angažmana (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3492 .

Uspon i pad demokratskog socijalizma u Jugoslaviji 1948-1972.

Bešlin, Milivoj

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2022)

TY  - CONF
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3306
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
C3  - Knjiga apstrakata / Naučna konferencija Demokratski socijalizam: jugoslovensko iskustvo i savremena promišljanja
T1  - Uspon i pad demokratskog socijalizma u Jugoslaviji 1948-1972.
SP  - 12
EP  - 13
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3306
ER  - 
@conference{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2022",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Knjiga apstrakata / Naučna konferencija Demokratski socijalizam: jugoslovensko iskustvo i savremena promišljanja",
title = "Uspon i pad demokratskog socijalizma u Jugoslaviji 1948-1972.",
pages = "12-13",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3306"
}
Bešlin, M.. (2022). Uspon i pad demokratskog socijalizma u Jugoslaviji 1948-1972.. in Knjiga apstrakata / Naučna konferencija Demokratski socijalizam: jugoslovensko iskustvo i savremena promišljanja
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 12-13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3306
Bešlin M. Uspon i pad demokratskog socijalizma u Jugoslaviji 1948-1972.. in Knjiga apstrakata / Naučna konferencija Demokratski socijalizam: jugoslovensko iskustvo i savremena promišljanja. 2022;:12-13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3306 .
Bešlin, Milivoj, "Uspon i pad demokratskog socijalizma u Jugoslaviji 1948-1972." in Knjiga apstrakata / Naučna konferencija Demokratski socijalizam: jugoslovensko iskustvo i savremena promišljanja (2022):12-13,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3306 .

Identiteti na razmeđu: Vojvodina između Srbije i Jugoslavije

Bešlin, Milivoj

(Novi Sad : Vojvođanski klub, 2022)

TY  - CHAP
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3230
AB  - U radu se daje istorijski pregled geneze borbe srpskog naroda za autonomiju u južnoj Ugarskoj
uz posebno apostrofiranje Majske skupštine (1848) i Blagoveštenskog sabora (1861). Središnji
deo rada odnosi se na društveni, ustavni, politički i ekonomski položaj Vojvodine u Кraljevini
Jugoslaviji posle prisajedinjenja 1918. godine. Ekonomski problemi tokom 1920-ih
godina kreirali su ambijent za političku borbu pretežno srpskog građanstva za promenom
ustavnog položaja Vojvodine u Кraljevini Jugoslaviji. Drugi središnji deo rada se odnosi na Vojvodinu
i Drugom svetskom ratu i njeno institucionalno i vojno izrastanje u posebnu pokrajinu
federativne Jugoslavije koja se konstituisala tokom antifašističkog rata. Treći, središnji
deo rada, odnosi se na konstituisanje Vojvodine kao autonomne pokrajine i složenu dinamiku
koju je ostvarivala kako sa federacijom, tako i sa matičnom republikom – Srbijom. Posebno su
apostrofirane borbe za autonomiju početkom 1960-ih godina i duboke ustavne promene krajem
60-ih i početkom 70-ig godina 20. veka.
PB  - Novi Sad : Vojvođanski klub
T2  - Identitetska pitanja u Vojvodini u svetlu predstojećeg popisa stanovništva
T1  - Identiteti na razmeđu: Vojvodina između Srbije i Jugoslavije
SP  - 39
EP  - 55
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3230
ER  - 
@inbook{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2022",
abstract = "U radu se daje istorijski pregled geneze borbe srpskog naroda za autonomiju u južnoj Ugarskoj
uz posebno apostrofiranje Majske skupštine (1848) i Blagoveštenskog sabora (1861). Središnji
deo rada odnosi se na društveni, ustavni, politički i ekonomski položaj Vojvodine u Кraljevini
Jugoslaviji posle prisajedinjenja 1918. godine. Ekonomski problemi tokom 1920-ih
godina kreirali su ambijent za političku borbu pretežno srpskog građanstva za promenom
ustavnog položaja Vojvodine u Кraljevini Jugoslaviji. Drugi središnji deo rada se odnosi na Vojvodinu
i Drugom svetskom ratu i njeno institucionalno i vojno izrastanje u posebnu pokrajinu
federativne Jugoslavije koja se konstituisala tokom antifašističkog rata. Treći, središnji
deo rada, odnosi se na konstituisanje Vojvodine kao autonomne pokrajine i složenu dinamiku
koju je ostvarivala kako sa federacijom, tako i sa matičnom republikom – Srbijom. Posebno su
apostrofirane borbe za autonomiju početkom 1960-ih godina i duboke ustavne promene krajem
60-ih i početkom 70-ig godina 20. veka.",
publisher = "Novi Sad : Vojvođanski klub",
journal = "Identitetska pitanja u Vojvodini u svetlu predstojećeg popisa stanovništva",
booktitle = "Identiteti na razmeđu: Vojvodina između Srbije i Jugoslavije",
pages = "39-55",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3230"
}
Bešlin, M.. (2022). Identiteti na razmeđu: Vojvodina između Srbije i Jugoslavije. in Identitetska pitanja u Vojvodini u svetlu predstojećeg popisa stanovništva
Novi Sad : Vojvođanski klub., 39-55.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3230
Bešlin M. Identiteti na razmeđu: Vojvodina između Srbije i Jugoslavije. in Identitetska pitanja u Vojvodini u svetlu predstojećeg popisa stanovništva. 2022;:39-55.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3230 .
Bešlin, Milivoj, "Identiteti na razmeđu: Vojvodina između Srbije i Jugoslavije" in Identitetska pitanja u Vojvodini u svetlu predstojećeg popisa stanovništva (2022):39-55,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3230 .

Yugoslavia and De Gaulle’s Revision of the Cold War

Žarković, Petar; Bešlin, Milivoj

(Novi Sad : Filozofski fakultet, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Žarković, Petar
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2952
AB  - This paper will analyze France’s attempted foreign policy strategy in Yugoslavia and in Eastern Europe during the 1960s, beginning with the various positions of de Gaulle’s France and Tito’s Yugoslavia and the numerous similarities in how the two countries’ diplomacy functioned. In both countries, the course of foreign policy was determined according to the authoritarian characteristics of their systems and of their central figure–the president. Both countries were also interested in transcending the Cold War division of Europe, and they based their strategies on attempts to marginalize the United States and pacify the Soviet regime. De Gaulle’s attempt at a détente, which Yugoslavia was very sympathetic toward and had also committed itself to similar goals, failed due to unrealistic illusions of overcoming this bipolarity by forging a middle way between the two opposing Cold War blocs. Faced with an overestimation of their own influence, along with the Warsaw Pact’saggression toward Czechoslovakia, Moscow’s complete lack of interest in pacification, and the US’s unwillingness to withdraw, end of de Gaulle’s attempts at détente, in which Yugoslavia would play an important role, came to an end. Nevertheless, similar European and global policy goals brought France and Yugoslavia closer together, and this established the principles on which a cooling down period in the mid-1970s became possible.
PB  - Novi Sad : Filozofski fakultet
T2  - Istraživanja, Јournal of Historical Researches
T1  - Yugoslavia and De Gaulle’s Revision of the Cold War
VL  - 33
SP  - 153
EP  - 173
DO  - 10.19090/i.2022.33.153-173
ER  - 
@article{
author = "Žarković, Petar and Bešlin, Milivoj",
year = "2022",
abstract = "This paper will analyze France’s attempted foreign policy strategy in Yugoslavia and in Eastern Europe during the 1960s, beginning with the various positions of de Gaulle’s France and Tito’s Yugoslavia and the numerous similarities in how the two countries’ diplomacy functioned. In both countries, the course of foreign policy was determined according to the authoritarian characteristics of their systems and of their central figure–the president. Both countries were also interested in transcending the Cold War division of Europe, and they based their strategies on attempts to marginalize the United States and pacify the Soviet regime. De Gaulle’s attempt at a détente, which Yugoslavia was very sympathetic toward and had also committed itself to similar goals, failed due to unrealistic illusions of overcoming this bipolarity by forging a middle way between the two opposing Cold War blocs. Faced with an overestimation of their own influence, along with the Warsaw Pact’saggression toward Czechoslovakia, Moscow’s complete lack of interest in pacification, and the US’s unwillingness to withdraw, end of de Gaulle’s attempts at détente, in which Yugoslavia would play an important role, came to an end. Nevertheless, similar European and global policy goals brought France and Yugoslavia closer together, and this established the principles on which a cooling down period in the mid-1970s became possible.",
publisher = "Novi Sad : Filozofski fakultet",
journal = "Istraživanja, Јournal of Historical Researches",
title = "Yugoslavia and De Gaulle’s Revision of the Cold War",
volume = "33",
pages = "153-173",
doi = "10.19090/i.2022.33.153-173"
}
Žarković, P.,& Bešlin, M.. (2022). Yugoslavia and De Gaulle’s Revision of the Cold War. in Istraživanja, Јournal of Historical Researches
Novi Sad : Filozofski fakultet., 33, 153-173.
https://doi.org/10.19090/i.2022.33.153-173
Žarković P, Bešlin M. Yugoslavia and De Gaulle’s Revision of the Cold War. in Istraživanja, Јournal of Historical Researches. 2022;33:153-173.
doi:10.19090/i.2022.33.153-173 .
Žarković, Petar, Bešlin, Milivoj, "Yugoslavia and De Gaulle’s Revision of the Cold War" in Istraživanja, Јournal of Historical Researches, 33 (2022):153-173,
https://doi.org/10.19090/i.2022.33.153-173 . .

The Continuity of Populism In Serbia: From The 19th to the 21st Century

Bešlin, Milivoj; Žarković, Petar

(Institute of Social Sciences Ivo Pilar, 2022)

TY  - CHAP
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2951
AB  - In the second half of the 19th century, Serbian populism became a focal point of the politicallife of the country and the dominant social model. Established by the Radical Party and relyingon the ideas of Russian populism, it was manifested in two forms: as social egalitarianism andideological nationalism. A monopolistic party, reliance on Russia, an authoritarian leader,essentialisation of the nation and a striving for the establishment of a great state were the basicforms through which it was manifested. In socialist Yugoslavia the predominant form of populism was the leftist one, emanated through resistance to market reforms and theliberalisation of society. At the time of the breakdown of European socialism, Serbia, at thetime of the so-called antibureaucratic revolution, turned towards radical populism personifiedby Slobodan MiloπeviÊ. That was a time of transformation of leftist and pro-Yugoslav populisminto a predominantly right-wing Serbian populism with an ultranationalist content. The patternestablished in this way has not significantly changed to the present day.
PB  - Institute of Social Sciences Ivo Pilar
T2  - Contemporary Populism and Its Political Consequences
T1  - The Continuity of Populism In Serbia: From The 19th to the 21st Century
SP  - 77
EP  - 90
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2951
ER  - 
@inbook{
author = "Bešlin, Milivoj and Žarković, Petar",
year = "2022",
abstract = "In the second half of the 19th century, Serbian populism became a focal point of the politicallife of the country and the dominant social model. Established by the Radical Party and relyingon the ideas of Russian populism, it was manifested in two forms: as social egalitarianism andideological nationalism. A monopolistic party, reliance on Russia, an authoritarian leader,essentialisation of the nation and a striving for the establishment of a great state were the basicforms through which it was manifested. In socialist Yugoslavia the predominant form of populism was the leftist one, emanated through resistance to market reforms and theliberalisation of society. At the time of the breakdown of European socialism, Serbia, at thetime of the so-called antibureaucratic revolution, turned towards radical populism personifiedby Slobodan MiloπeviÊ. That was a time of transformation of leftist and pro-Yugoslav populisminto a predominantly right-wing Serbian populism with an ultranationalist content. The patternestablished in this way has not significantly changed to the present day.",
publisher = "Institute of Social Sciences Ivo Pilar",
journal = "Contemporary Populism and Its Political Consequences",
booktitle = "The Continuity of Populism In Serbia: From The 19th to the 21st Century",
pages = "77-90",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2951"
}
Bešlin, M.,& Žarković, P.. (2022). The Continuity of Populism In Serbia: From The 19th to the 21st Century. in Contemporary Populism and Its Political Consequences
Institute of Social Sciences Ivo Pilar., 77-90.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2951
Bešlin M, Žarković P. The Continuity of Populism In Serbia: From The 19th to the 21st Century. in Contemporary Populism and Its Political Consequences. 2022;:77-90.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2951 .
Bešlin, Milivoj, Žarković, Petar, "The Continuity of Populism In Serbia: From The 19th to the 21st Century" in Contemporary Populism and Its Political Consequences (2022):77-90,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2951 .

The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment

Bešlin, Milivoj; Žarković, Petar; Milošević, Srđan

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Žarković, Petar
AU  - Milošević, Srđan
PY  - 2022
UR  - https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/1523
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2752
AB  - This paper deals with a critical stage in the dissolution of the Soviet Communist (Bolshevik) Party’s domination in the Communist commonwealth. The gradual emancipation of European Communist parties, starting with Yugoslavia (1948), through the developments that caused the Soviet interventions in Hungary (1956) and Czechoslovakia (1968), gave birth to independent strategies of political struggle, autonomous from Moscow’s ideological centre, which were implemented by the largest Communist parties in Western Europe. The attempts aimed at the syncretism of the communist platform, and ideas of political rights and adapting to the parliamentary regime resulted in the “Third Road” movement, which strove to unify the positive experiences of the two ideologically opposed sides of the Cold War international constellation. Although it was a belated and, eventually – purely ideological concept, the movement itself and the idea of Eurocommunism has remained as an important testimony of an attempt at finding new paths in the struggle for a more just society.
AB  - U radu se analiziraju kritični momenti disolucije monolitnog istočnog bloka kojim je domini rala sovjetska komunistička (boljševička) partija. Evolutivna emancipacija evropskih komu nističkih partija počev od Jugoslavije (1948), preko sovjetskih intervencija u Mađarskoj (1956) 
i Čehoslovačkoj (1968), dovela je do konstituisanja samostalnih i u odnosu na Moskvu ne zavisnih strategija političke borbe, koje su primenjivale najveće komunističke partije u Za padnoj Evropi. Pokušaji sinkretizma komunističke platforme sa idejama poštovanja građan skih prava i adaptacije u parlamentarne režime zapadnih država, oblikovale su pokret “trećeg 
puta” koji je pokušao da objedini pozitivna iskustva obe ideološki suprotstavljene strane 
hladnoratovske međunarodne konstelacije. Iako zakasneo i politički nerealizovan, pokret i 
ideja evrokomunizma su ostali kao važno svedočanstvo o pokušaju pronalaska novih puteva 
u borbi za pravednije društvo.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment
T1  - Politika trećeg puta: evrokomunizam i njegova jugoslovenska procena
IS  - 4
VL  - 33
SP  - 1037
EP  - 1054
DO  - 10.2298/FID2204037B
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj and Žarković, Petar and Milošević, Srđan",
year = "2022",
abstract = "This paper deals with a critical stage in the dissolution of the Soviet Communist (Bolshevik) Party’s domination in the Communist commonwealth. The gradual emancipation of European Communist parties, starting with Yugoslavia (1948), through the developments that caused the Soviet interventions in Hungary (1956) and Czechoslovakia (1968), gave birth to independent strategies of political struggle, autonomous from Moscow’s ideological centre, which were implemented by the largest Communist parties in Western Europe. The attempts aimed at the syncretism of the communist platform, and ideas of political rights and adapting to the parliamentary regime resulted in the “Third Road” movement, which strove to unify the positive experiences of the two ideologically opposed sides of the Cold War international constellation. Although it was a belated and, eventually – purely ideological concept, the movement itself and the idea of Eurocommunism has remained as an important testimony of an attempt at finding new paths in the struggle for a more just society., U radu se analiziraju kritični momenti disolucije monolitnog istočnog bloka kojim je domini rala sovjetska komunistička (boljševička) partija. Evolutivna emancipacija evropskih komu nističkih partija počev od Jugoslavije (1948), preko sovjetskih intervencija u Mađarskoj (1956) 
i Čehoslovačkoj (1968), dovela je do konstituisanja samostalnih i u odnosu na Moskvu ne zavisnih strategija političke borbe, koje su primenjivale najveće komunističke partije u Za padnoj Evropi. Pokušaji sinkretizma komunističke platforme sa idejama poštovanja građan skih prava i adaptacije u parlamentarne režime zapadnih država, oblikovale su pokret “trećeg 
puta” koji je pokušao da objedini pozitivna iskustva obe ideološki suprotstavljene strane 
hladnoratovske međunarodne konstelacije. Iako zakasneo i politički nerealizovan, pokret i 
ideja evrokomunizma su ostali kao važno svedočanstvo o pokušaju pronalaska novih puteva 
u borbi za pravednije društvo.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment, Politika trećeg puta: evrokomunizam i njegova jugoslovenska procena",
number = "4",
volume = "33",
pages = "1037-1054",
doi = "10.2298/FID2204037B"
}
Bešlin, M., Žarković, P.,& Milošević, S.. (2022). The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 33(4), 1037-1054.
https://doi.org/10.2298/FID2204037B
Bešlin M, Žarković P, Milošević S. The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2022;33(4):1037-1054.
doi:10.2298/FID2204037B .
Bešlin, Milivoj, Žarković, Petar, Milošević, Srđan, "The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 33, no. 4 (2022):1037-1054,
https://doi.org/10.2298/FID2204037B . .

Ideja moderne Srbije u socijalističkoj Jugoslaviji

Bešlin, Milivoj

(Novi Sad : Akademska knjiga; Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2022)

TY  - BOOK
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3204
PB  - Novi Sad : Akademska knjiga; Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T1  - Ideja moderne Srbije u socijalističkoj Jugoslaviji
VL  - 1
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3204
ER  - 
@book{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2022",
publisher = "Novi Sad : Akademska knjiga; Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
title = "Ideja moderne Srbije u socijalističkoj Jugoslaviji",
volume = "1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3204"
}
Bešlin, M.. (2022). Ideja moderne Srbije u socijalističkoj Jugoslaviji. 
Novi Sad : Akademska knjiga; Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3204
Bešlin M. Ideja moderne Srbije u socijalističkoj Jugoslaviji. 2022;1.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3204 .
Bešlin, Milivoj, "Ideja moderne Srbije u socijalističkoj Jugoslaviji", 1 (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3204 .

Međunarodni ugovori Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije

Bešlin, Milivoj

(Podgorica : Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, 2022)

TY  - GEN
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3222
PB  - Podgorica : Crnogorska akademija nauka i umjetnosti
T2  - Leksikon diplomatije Crne Gore
T1  - Međunarodni ugovori Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije
VL  - 2
SP  - 485
EP  - 487
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3222
ER  - 
@misc{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2022",
publisher = "Podgorica : Crnogorska akademija nauka i umjetnosti",
journal = "Leksikon diplomatije Crne Gore",
title = "Međunarodni ugovori Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije",
volume = "2",
pages = "485-487",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3222"
}
Bešlin, M.. (2022). Međunarodni ugovori Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije. in Leksikon diplomatije Crne Gore
Podgorica : Crnogorska akademija nauka i umjetnosti., 2, 485-487.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3222
Bešlin M. Međunarodni ugovori Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije. in Leksikon diplomatije Crne Gore. 2022;2:485-487.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3222 .
Bešlin, Milivoj, "Međunarodni ugovori Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije" in Leksikon diplomatije Crne Gore, 2 (2022):485-487,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3222 .

Spoljna politika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije

Bešlin, Milivoj

(Podgorica : Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, 2022)

TY  - GEN
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3221
PB  - Podgorica : Crnogorska akademija nauka i umjetnosti
T2  - Leksikon diplomatije Crne Gore
T1  - Spoljna politika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije
VL  - 2
SP  - 645
EP  - 648
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3221
ER  - 
@misc{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2022",
publisher = "Podgorica : Crnogorska akademija nauka i umjetnosti",
journal = "Leksikon diplomatije Crne Gore",
title = "Spoljna politika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije",
volume = "2",
pages = "645-648",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3221"
}
Bešlin, M.. (2022). Spoljna politika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije. in Leksikon diplomatije Crne Gore
Podgorica : Crnogorska akademija nauka i umjetnosti., 2, 645-648.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3221
Bešlin M. Spoljna politika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije. in Leksikon diplomatije Crne Gore. 2022;2:645-648.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3221 .
Bešlin, Milivoj, "Spoljna politika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije" in Leksikon diplomatije Crne Gore, 2 (2022):645-648,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3221 .

Reforma

Bešlin, Milivoj; Mladenović, Ivica

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)


                                            

                                            
Bešlin, M.,& Mladenović, I.. (2021). Reforma. in Pomovnik angažmana
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 74-75.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3328
Bešlin M, Mladenović I. Reforma. in Pomovnik angažmana. 2021;:74-75.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3328 .
Bešlin, Milivoj, Mladenović, Ivica, "Reforma" in Pomovnik angažmana (2021):74-75,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3328 .

Politički angažman

Mladenović, Ivica; Bešlin, Milivoj

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)


                                            

                                            
Mladenović, I.,& Bešlin, M.. (2021). Politički angažman. in Pojmovnik angažmana
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3295
Mladenović I, Bešlin M. Politički angažman. in Pojmovnik angažmana. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3295 .
Mladenović, Ivica, Bešlin, Milivoj, "Politički angažman" in Pojmovnik angažmana (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3295 .

Istorijski revizionizam kao osnova nacionalističke ideologije

Bešlin, Milivoj

(Zagreb : Kliofest, 2021)

TY  - CONF
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3322
AB  - In the last three decades, we have seen a relativization and banalization
of the anti-fascist heritage in Serbia. It started after the fall of
the second Yugoslavia, which was founded on an anti-fascist value
consensus. From the end of the 1980s, systemic and planned elimination
of anti-fascist, partisan heritage started in Serbia, while at the
same time we can see a rise of nationalism, together with the falsification
of history and rehabilitation of the Chetinik collaborationist
movement. Milošević’s Serbia was preparing for aggressive conflicts,
and there was no room for supranational, anti-fascist, left-wing tradition
of the National Liberation Movement, which was based on the
principle of true national equality and self-determination of a nation.
This is why the issue of anti-fascism is not only connected to the relation
towards WWII in Yugoslavia, but also to the relation toward
the wars during the 1990s.
PB  - Zagreb : Kliofest
C3  - Histoire pour la liberté. Protiv historijskog revizionizma, za reviziju povijesnih spoznaja
T1  - Istorijski revizionizam kao osnova nacionalističke ideologije
SP  - 21
EP  - 23
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3322
ER  - 
@conference{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2021",
abstract = "In the last three decades, we have seen a relativization and banalization
of the anti-fascist heritage in Serbia. It started after the fall of
the second Yugoslavia, which was founded on an anti-fascist value
consensus. From the end of the 1980s, systemic and planned elimination
of anti-fascist, partisan heritage started in Serbia, while at the
same time we can see a rise of nationalism, together with the falsification
of history and rehabilitation of the Chetinik collaborationist
movement. Milošević’s Serbia was preparing for aggressive conflicts,
and there was no room for supranational, anti-fascist, left-wing tradition
of the National Liberation Movement, which was based on the
principle of true national equality and self-determination of a nation.
This is why the issue of anti-fascism is not only connected to the relation
towards WWII in Yugoslavia, but also to the relation toward
the wars during the 1990s.",
publisher = "Zagreb : Kliofest",
journal = "Histoire pour la liberté. Protiv historijskog revizionizma, za reviziju povijesnih spoznaja",
title = "Istorijski revizionizam kao osnova nacionalističke ideologije",
pages = "21-23",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3322"
}
Bešlin, M.. (2021). Istorijski revizionizam kao osnova nacionalističke ideologije. in Histoire pour la liberté. Protiv historijskog revizionizma, za reviziju povijesnih spoznaja
Zagreb : Kliofest., 21-23.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3322
Bešlin M. Istorijski revizionizam kao osnova nacionalističke ideologije. in Histoire pour la liberté. Protiv historijskog revizionizma, za reviziju povijesnih spoznaja. 2021;:21-23.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3322 .
Bešlin, Milivoj, "Istorijski revizionizam kao osnova nacionalističke ideologije" in Histoire pour la liberté. Protiv historijskog revizionizma, za reviziju povijesnih spoznaja (2021):21-23,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3322 .

Koča Popović: Nacrt za jednu fenomenologiju antifašizma

Bešlin, Milivoj

(Pula : Sveučilište Jurja Dobrile, 2021)

TY  - CONF
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3321
PB  - Pula : Sveučilište Jurja Dobrile
C3  - Peti međunarodni znanstveni skup – Socijalizam na klupi. Antifašizam.
T1  - Koča Popović: Nacrt za jednu fenomenologiju antifašizma
SP  - 39
EP  - 40
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3321
ER  - 
@conference{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2021",
publisher = "Pula : Sveučilište Jurja Dobrile",
journal = "Peti međunarodni znanstveni skup – Socijalizam na klupi. Antifašizam.",
title = "Koča Popović: Nacrt za jednu fenomenologiju antifašizma",
pages = "39-40",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3321"
}
Bešlin, M.. (2021). Koča Popović: Nacrt za jednu fenomenologiju antifašizma. in Peti međunarodni znanstveni skup – Socijalizam na klupi. Antifašizam.
Pula : Sveučilište Jurja Dobrile., 39-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3321
Bešlin M. Koča Popović: Nacrt za jednu fenomenologiju antifašizma. in Peti međunarodni znanstveni skup – Socijalizam na klupi. Antifašizam.. 2021;:39-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3321 .
Bešlin, Milivoj, "Koča Popović: Nacrt za jednu fenomenologiju antifašizma" in Peti međunarodni znanstveni skup – Socijalizam na klupi. Antifašizam. (2021):39-40,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3321 .

Građanski i komunistički liberali u Srbiji o Bosni i Hercegovini

Bešlin, Milivoj

(Sarajevo : Bošnjački institut, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3319
AB  - Rad polazi od toga da je u teritorijalnim aspiracijama srpskog nacionalizma u 19. i 20. veku Bosna i Hercegovina bila u središtu ekspanzije. Nasuprot dominantnim tendencijama nacionalističke matrice, manjinska liberalna alternativa u Srbiji, iako i sama deo tzv. velikog (nacionalnog) narativa, pokazivala je znatno više senzibiliteta za različitosti BiH, iskazujući potrebu da se ona utemelji kao zasebna jedinica u jugoslovenskom federalizmu. Ipak, kada je socijalistička vlast u Titovoj Jugoslaviji omogućila državnost i suštinsku ravnopravnost Bosne i Hercegovine, većina liberalnih intelektualaca je iskazivala nezadovoljstvo takvom konstelacijom. Bosanskohercegovačka državnost je, kao i njene granice, doživljavana kao privremena i provizorna. Jedina politička struktura u Srbiji koja je pokazivala puno razumevanje za suštinsku državnost BiH i koja je načinila potpuni diskontinuitet sa stavovima srpskih elita prema Bosni i Hercegovini bili su komunistički liberali, reformsko rukovodstvo Marka Nikezića u Srbiji krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina.
PB  - Sarajevo : Bošnjački institut
T2  - Adil Zulfikarpašić i liberalne političke inicijative. Zbornik radova
T1  - Građanski i komunistički liberali u Srbiji o Bosni i Hercegovini
SP  - 109
EP  - 127
DO  - 10.52450/ZRAZ
ER  - 
@inbook{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2021",
abstract = "Rad polazi od toga da je u teritorijalnim aspiracijama srpskog nacionalizma u 19. i 20. veku Bosna i Hercegovina bila u središtu ekspanzije. Nasuprot dominantnim tendencijama nacionalističke matrice, manjinska liberalna alternativa u Srbiji, iako i sama deo tzv. velikog (nacionalnog) narativa, pokazivala je znatno više senzibiliteta za različitosti BiH, iskazujući potrebu da se ona utemelji kao zasebna jedinica u jugoslovenskom federalizmu. Ipak, kada je socijalistička vlast u Titovoj Jugoslaviji omogućila državnost i suštinsku ravnopravnost Bosne i Hercegovine, većina liberalnih intelektualaca je iskazivala nezadovoljstvo takvom konstelacijom. Bosanskohercegovačka državnost je, kao i njene granice, doživljavana kao privremena i provizorna. Jedina politička struktura u Srbiji koja je pokazivala puno razumevanje za suštinsku državnost BiH i koja je načinila potpuni diskontinuitet sa stavovima srpskih elita prema Bosni i Hercegovini bili su komunistički liberali, reformsko rukovodstvo Marka Nikezića u Srbiji krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina.",
publisher = "Sarajevo : Bošnjački institut",
journal = "Adil Zulfikarpašić i liberalne političke inicijative. Zbornik radova",
booktitle = "Građanski i komunistički liberali u Srbiji o Bosni i Hercegovini",
pages = "109-127",
doi = "10.52450/ZRAZ"
}
Bešlin, M.. (2021). Građanski i komunistički liberali u Srbiji o Bosni i Hercegovini. in Adil Zulfikarpašić i liberalne političke inicijative. Zbornik radova
Sarajevo : Bošnjački institut., 109-127.
https://doi.org/10.52450/ZRAZ
Bešlin M. Građanski i komunistički liberali u Srbiji o Bosni i Hercegovini. in Adil Zulfikarpašić i liberalne političke inicijative. Zbornik radova. 2021;:109-127.
doi:10.52450/ZRAZ .
Bešlin, Milivoj, "Građanski i komunistički liberali u Srbiji o Bosni i Hercegovini" in Adil Zulfikarpašić i liberalne političke inicijative. Zbornik radova (2021):109-127,
https://doi.org/10.52450/ZRAZ . .

Odnosi Srbije i Vojvodine u poslednjoj deceniji Jugoslavije

Bešlin, Milivoj

(Sarajevo : Udruženje za modernu historiju, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3305
AB  - Nemirenje centalnih vlasti u Srbiji sa pokrajinskim autonomijama bilo je konstanta koja se manje ili više otvoreno iskazivala u političkom životu socijalističke Jugoslavije i generisala nezadovoljstvo srpske političke i intelektualne elite stanjem u federaciji. Ipak, Titov autoritet i ustavna obaveza saveznih institucija da štite pokrajinske autonomije nisu dovodile u pitanje federalističke koncepcije druge Jugoslavije. Međutim, ubrzo nakon odlaska jugoslovenskog predsednika sa životne i političke scene, politička elita Srbije je krenula otvoreno da dovodi u pitanje pokrajinske autonomije, koriseti široko generisano nezadovoljstvo zbog situacije na Kosovu. Demonstracije u južnoj pokrajini 1981. iskorišćene su kao povod za vršenje pritiska iz Srbije na pokrajine, ali i savezni vrh, u cilju promene statusa dve autonomne jedinice.
PB  - Sarajevo : Udruženje za modernu historiju
T2  - Ideje o transformaciji Jugoslavije 1990-ih godina. Zbornik radova
T1  - Odnosi Srbije i Vojvodine u poslednjoj deceniji Jugoslavije
SP  - 51
EP  - 64
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3305
ER  - 
@inbook{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2021",
abstract = "Nemirenje centalnih vlasti u Srbiji sa pokrajinskim autonomijama bilo je konstanta koja se manje ili više otvoreno iskazivala u političkom životu socijalističke Jugoslavije i generisala nezadovoljstvo srpske političke i intelektualne elite stanjem u federaciji. Ipak, Titov autoritet i ustavna obaveza saveznih institucija da štite pokrajinske autonomije nisu dovodile u pitanje federalističke koncepcije druge Jugoslavije. Međutim, ubrzo nakon odlaska jugoslovenskog predsednika sa životne i političke scene, politička elita Srbije je krenula otvoreno da dovodi u pitanje pokrajinske autonomije, koriseti široko generisano nezadovoljstvo zbog situacije na Kosovu. Demonstracije u južnoj pokrajini 1981. iskorišćene su kao povod za vršenje pritiska iz Srbije na pokrajine, ali i savezni vrh, u cilju promene statusa dve autonomne jedinice.",
publisher = "Sarajevo : Udruženje za modernu historiju",
journal = "Ideje o transformaciji Jugoslavije 1990-ih godina. Zbornik radova",
booktitle = "Odnosi Srbije i Vojvodine u poslednjoj deceniji Jugoslavije",
pages = "51-64",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3305"
}
Bešlin, M.. (2021). Odnosi Srbije i Vojvodine u poslednjoj deceniji Jugoslavije. in Ideje o transformaciji Jugoslavije 1990-ih godina. Zbornik radova
Sarajevo : Udruženje za modernu historiju., 51-64.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3305
Bešlin M. Odnosi Srbije i Vojvodine u poslednjoj deceniji Jugoslavije. in Ideje o transformaciji Jugoslavije 1990-ih godina. Zbornik radova. 2021;:51-64.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3305 .
Bešlin, Milivoj, "Odnosi Srbije i Vojvodine u poslednjoj deceniji Jugoslavije" in Ideje o transformaciji Jugoslavije 1990-ih godina. Zbornik radova (2021):51-64,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3305 .