Претраживање
Приказ резултата 11-20 од 37
Dva lica globalnog otvorenog društva / Two faces of global open society
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
U radu se razmatra „vladavina“ tzv. postgrađanskog političkog centra koji korespondira sa poznatim konceptom otvorenog društva, te se ispituju kako dobre, tako i rđave strane te „vladavine“. Istražuje se pre svega stabilnost ...
O pravu prvog okupatora u teritorijalnim sporovima / Du droit du premier occupant dans les conflits territoriaux
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
Autor analizira način na koji se argument prvog okupatora, koji je izvorno artikulisan kao argument u prilog privatnog vlasništva, u međunarodnim sporovima koristi kao razlog za dobijanje političke kontrole nad nekom ...
Religiozna Evropa, Rusija i Srbija : juče i danas argumenti empirijske evidencije : slučaj Rusije / Religious Europe, Russia and Serbia past and present (arguments of empirical evidence: the case of Russia)
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
Ovaj prilog je nastavak autorovog teksta iz prošlog broja časopisa „Filozofija i društvo“. U prilogu autor razmatra evoluciju religijske svesti ruskog stanovništva i međusobni odnos društva, religije i crkve predstavljajući ...
Suverenitet u savremeno doba / La souverainete a l’epoque contemporaine
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
Ovaj tekst se bavi pitanjem granica, transformacija i opstanka nacionalnog suvereniteta u XX i XI veku s obzirom na udruživanje nacionalnih država u međunarodne organizacije i vojne saveze i s obzirom na globalizaciju, ...
O jednoj botaničkoj analogiji u modernoj teoriji društva / On a botanical analogy in modern theory of society
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
U ovom prilogu autor sagledava i analizira kakvu ulogu igra metafora „korena“, kao i čitav onaj diskurzivni sklop koji se za nju veže – „ukorenjenost“, „iskorenjenost“ i tako dalje – te kako funkcionišu botaničke analogije ...
Nasilje u društvenom pamćenju: Intima hrvatske i srpske javnosti povodom operacije Oluja / Violence In Social Memory: Intimate beliefs regarding Operation Storm in the Croatian and Serbian publics
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
Ovaj tekst je deo istraživanja koje se odvija pod radnim naslovom „O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? – polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbiližoj prošlosti“. U prvom delu autorka ...
Od prava čoveka ka ljudskim pravima: čovek – nacija – čovečanstvo / From the Rights of Man to the Human Rights : Man – Nation – Humanity
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
Insistiranje na tome da ljudska prava i prava čoveka (kodifikovana u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i Deklaraciji o pravima čoveka i građanina, respektivno) nisu jedno i isto, kako bi se u prvi mah moglo ...
Justice et histoire Genèse et généalogie de la justice chez Nietzsche et Bergson / PRAVDA I ISTORIJA Geneza i genealogija pravde kod Ničea i Bergsona
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
Nietzsche et Bergson comptent parmi les principaux auteurs à examiner les conditions socio-affectives et l’évolution historique de la justice. Mais ils le font sur deux modes radicalement distincts, et dont on n’a pas ...
Biopolitika i/ili biomoć / Biopolitics and/or biopower
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
Ovaj članak se bavi značenjem života, i mogućnostima uključivanja života u okvire političke filozofije. Postoje dva odgovora na ovo pitanje. Prvi odgovor se vezuje za H. Arent, a drugi za M. Fukoa koji je skicirao genezu ...
Raðanje ruske inteligencije iz duha prosvetiteljstva : Aleksandar Radiščev (I) / The birth of Russian intelligentsia from the spirit of enlightenment : Alexander Radishchev (I)
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
Tekst je prvi deo obimnije studije u kojoj je analizirano delo Aleksandra Radiščeva, vodećeg predstavnika Prosvetiteljstva u Rusiji XVIII veka. Polazeći od odnosa Voltera i Didroa prema ruskoj imperatorki Katarini Velikoj, ...