Nasilje u društvenom pamćenju: Intima hrvatske i srpske javnosti povodom operacije Oluja
Violence In Social Memory: Intimate beliefs regarding Operation Storm in the Croatian and Serbian publics
Апстракт
Ovaj tekst je deo istraživanja koje se odvija pod radnim naslovom „O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? – polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbiližoj prošlosti“. U prvom delu autorka ispituje značenja ćutanja u pisanju hrvatske i srpske štampe neposredno pre hrvatske akcije Oluja i tokom same akcije. Odnos ćutanja, prećutkivanja i zaboravljanja, s jedne strane, i društvenog pamćenja, s druge strane, tematizovan je u završnom delu teksta, praćenjem napisa o godišnjicama akcije Oluja u obe javnosti – hrvatskoj i srpskoj. Polazište je u uverenju da je fenomen ćutanja (i prećutkivanja), budući imanentni deo svakog diskursa, značajan činilac kreiranja društvenih odnosa i sistema vrednosnih modela, da ima važne komunikativne i kognitivne funkcije i da je u svojoj suštini performativnog karaktera. U najkraćem, ćutanje pomaže formiranju dominantne slike o ovom događaju, ako je, na posredan način – preko govorenja – i ne konstruiše. Tematizovanje značenja ću...tanja u kontekstu akcije Oluja preduzeto je delom i stoga što se prećutkivanje u studijama o kraju Jugoslavije neretko pominje kao manipulativna strategija neke od strana u sukobu (ili analitičara koji su se bavili jugoslovenskim temama), a da nema ni jedne studije koja bi sistematski ispitivala značenja ćutanja i prećutkivanja u ovim konfliktima. I najvažnije, uvažavajući frekventnost neposrednog izražavanja ćutanja u novinskom diskursu, kao i retoričkih strategija koje posredno, iz konteksta i uspostavljenog sveta diskursa, upućuju na ćutanje, autorka se usredsređuje upravo na odnos događajnosti (situativnosti) i ćutanja. Kako bi osvetlila način na koji je operacija Oluja zapamćena, odnosno zaboravljena u zainteresovanim javnostima i političkim imginarijumima, prati pisanje dnevne štampe – Večernje novosti, Politika, Danas (Beograd) – Večernji list, Jutarnji list, Magazin – dodatak Jutarnjeg lista (Zagreb), kao i napise o Oluji u nedeljnicima, poput beogradskog NIN-a, Vremena ili zagrebačkog Globusa u periodu od 02. avgusta 1995. do sredine avgusta 2006. godine.
Кључне речи:
meaning of silence / social memory / oluja / srpska javnost / hrvatska javnostИзвор:
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2008, 43-68Издавач:
- Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Институција/група
IFDTTY - JOUR AU - Đerić, Gordana PY - 2008 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/492 AB - Ovaj tekst je deo istraživanja koje se odvija pod radnim naslovom „O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? – polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbiližoj prošlosti“. U prvom delu autorka ispituje značenja ćutanja u pisanju hrvatske i srpske štampe neposredno pre hrvatske akcije Oluja i tokom same akcije. Odnos ćutanja, prećutkivanja i zaboravljanja, s jedne strane, i društvenog pamćenja, s druge strane, tematizovan je u završnom delu teksta, praćenjem napisa o godišnjicama akcije Oluja u obe javnosti – hrvatskoj i srpskoj. Polazište je u uverenju da je fenomen ćutanja (i prećutkivanja), budući imanentni deo svakog diskursa, značajan činilac kreiranja društvenih odnosa i sistema vrednosnih modela, da ima važne komunikativne i kognitivne funkcije i da je u svojoj suštini performativnog karaktera. U najkraćem, ćutanje pomaže formiranju dominantne slike o ovom događaju, ako je, na posredan način – preko govorenja – i ne konstruiše. Tematizovanje značenja ćutanja u kontekstu akcije Oluja preduzeto je delom i stoga što se prećutkivanje u studijama o kraju Jugoslavije neretko pominje kao manipulativna strategija neke od strana u sukobu (ili analitičara koji su se bavili jugoslovenskim temama), a da nema ni jedne studije koja bi sistematski ispitivala značenja ćutanja i prećutkivanja u ovim konfliktima. I najvažnije, uvažavajući frekventnost neposrednog izražavanja ćutanja u novinskom diskursu, kao i retoričkih strategija koje posredno, iz konteksta i uspostavljenog sveta diskursa, upućuju na ćutanje, autorka se usredsređuje upravo na odnos događajnosti (situativnosti) i ćutanja. Kako bi osvetlila način na koji je operacija Oluja zapamćena, odnosno zaboravljena u zainteresovanim javnostima i političkim imginarijumima, prati pisanje dnevne štampe – Večernje novosti, Politika, Danas (Beograd) – Večernji list, Jutarnji list, Magazin – dodatak Jutarnjeg lista (Zagreb), kao i napise o Oluji u nedeljnicima, poput beogradskog NIN-a, Vremena ili zagrebačkog Globusa u periodu od 02. avgusta 1995. do sredine avgusta 2006. godine. PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju T2 - Filozofija i društvo/Philosophy and Society T1 - Nasilje u društvenom pamćenju: Intima hrvatske i srpske javnosti povodom operacije Oluja T1 - Violence In Social Memory: Intimate beliefs regarding Operation Storm in the Croatian and Serbian publics SP - 43 EP - 68 DO - 10.2298/FID0801043D ER -
@article{ author = "Đerić, Gordana", year = "2008", abstract = "Ovaj tekst je deo istraživanja koje se odvija pod radnim naslovom „O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? – polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbiližoj prošlosti“. U prvom delu autorka ispituje značenja ćutanja u pisanju hrvatske i srpske štampe neposredno pre hrvatske akcije Oluja i tokom same akcije. Odnos ćutanja, prećutkivanja i zaboravljanja, s jedne strane, i društvenog pamćenja, s druge strane, tematizovan je u završnom delu teksta, praćenjem napisa o godišnjicama akcije Oluja u obe javnosti – hrvatskoj i srpskoj. Polazište je u uverenju da je fenomen ćutanja (i prećutkivanja), budući imanentni deo svakog diskursa, značajan činilac kreiranja društvenih odnosa i sistema vrednosnih modela, da ima važne komunikativne i kognitivne funkcije i da je u svojoj suštini performativnog karaktera. U najkraćem, ćutanje pomaže formiranju dominantne slike o ovom događaju, ako je, na posredan način – preko govorenja – i ne konstruiše. Tematizovanje značenja ćutanja u kontekstu akcije Oluja preduzeto je delom i stoga što se prećutkivanje u studijama o kraju Jugoslavije neretko pominje kao manipulativna strategija neke od strana u sukobu (ili analitičara koji su se bavili jugoslovenskim temama), a da nema ni jedne studije koja bi sistematski ispitivala značenja ćutanja i prećutkivanja u ovim konfliktima. I najvažnije, uvažavajući frekventnost neposrednog izražavanja ćutanja u novinskom diskursu, kao i retoričkih strategija koje posredno, iz konteksta i uspostavljenog sveta diskursa, upućuju na ćutanje, autorka se usredsređuje upravo na odnos događajnosti (situativnosti) i ćutanja. Kako bi osvetlila način na koji je operacija Oluja zapamćena, odnosno zaboravljena u zainteresovanim javnostima i političkim imginarijumima, prati pisanje dnevne štampe – Večernje novosti, Politika, Danas (Beograd) – Večernji list, Jutarnji list, Magazin – dodatak Jutarnjeg lista (Zagreb), kao i napise o Oluji u nedeljnicima, poput beogradskog NIN-a, Vremena ili zagrebačkog Globusa u periodu od 02. avgusta 1995. do sredine avgusta 2006. godine.", publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju", journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society", title = "Nasilje u društvenom pamćenju: Intima hrvatske i srpske javnosti povodom operacije Oluja, Violence In Social Memory: Intimate beliefs regarding Operation Storm in the Croatian and Serbian publics", pages = "43-68", doi = "10.2298/FID0801043D" }
Đerić, G.. (2008). Nasilje u društvenom pamćenju: Intima hrvatske i srpske javnosti povodom operacije Oluja. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 43-68. https://doi.org/10.2298/FID0801043D
Đerić G. Nasilje u društvenom pamćenju: Intima hrvatske i srpske javnosti povodom operacije Oluja. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2008;:43-68. doi:10.2298/FID0801043D .
Đerić, Gordana, "Nasilje u društvenom pamćenju: Intima hrvatske i srpske javnosti povodom operacije Oluja" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2008):43-68, https://doi.org/10.2298/FID0801043D . .