Pretraživanje
Prikaz rezultata 21-28 od 28
Povratak Kantu: O istoriji uticaja na primeru Adornove recepcije Kanta
(Sremski Karlovci : Krovovi, 2005)
The Reality of Lies / Stvarnost laži
(Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2013)
A lie is neither a false proposition, nor a mistake, nor a mere fiction; it is a type of fiction, an act, and precisely an intentional act. An act calls for a subject, and therefore a lie is inseparable from its subject. ...
Saznanje i proricanje : o zamislivosti budućnosti / Knowledge and Foretelling: On Imagining Future
(Theoria, 2012)
This paper presents and validates opposing notions regarding possibility of knowing the future. The medium for this enquiry is science fiction production in the literature, television and film. It finds that potential for ...
Neželjeno roditeljstvo : romantizam i Kant
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2015)
Preko romantičarske recepcije Kanta, autor rada nastoji da prikaže odnos romantizma i prosvetiteljstva. U prvom delu rekonstruišu se društveni uslovi koji su kreirali čudnu putanju preobražaja delova Kantovog učenja u ...
Kantova teorija osećaja / Kant's Theory of Feeling
(2017)
Uobičajene su interpretacije po kojima Kant osećaje objašnjava ili kauzalno ili kao intencionalna stanja. Pod kauzalnim objašnjenjem, podrazumeva se da je osećaj prost oset (materijalna predstava čula) koja se ne može ...
Kants ‘lücklicher Einfall’. Die wissenschaftstheoretische und – historische Selbstverortung Kants in der Vorrede der Kritik der reinen Vernunft / Kantova srećna dosetka. Kantovo naučnoteoretsko i naucnoistorijsko samopozicioniranje u predgovoru za Kritiku čistog uma
(Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2011)
Der Aufsatz hat Kants wissenschaftsgeschichtliche und wissenschaftstheoretische Selbstverortung, wie er sie in der Vorrede der B-Ausgabe der Kritik der reinen Vernunft vornimmt, zum Gegenstand. Untersucht werden Kants ...
Kantov zaokret u shvatanju osećaja : kritički odgovor na osećajnost osamnaestog veka
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2015)
U prvoj polovini osamnaestog veka nemačku filozofiju je obeležavao racionalizam. U njegovoj drugoj polovini pojavila se jedna nova tendencija koja je, u većoj meri orijentisana na oblast estetike i s osloncem u neposrednom ...
Nesvodivost sposobnosti osećanja
(IBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)