Repository of The Institute for Philosophy and Social Theory
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Glavna kolekcija
  • View Item
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Glavna kolekcija
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Svojina – filozofska analiza : argument

Thumbnail
2016
391.pdf (226.0Kb)
Authors
Babić, Jovan
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Nakon kratkog istorijskog pregleda filozofskih pogleda na svojinu u tekstu se iznosi analiza argumenta kojim se svojina opravdava na osnovi univerzalnog poštovanja svačijeg prava na upotrebu stvari za bilo koju svrhu. Mogućnost upotrebe stvari za realizaciju postavljenih ciljeva je uslov mogućnosti delanja, kao stvarnog događanja u svetu. To je ono u čemu se ispoljava kapacitet slobode kao kauzalne moći u realnom svetu. Ali bez izglednosti na završetak započetog procesa realizacije cilja ta kauzalna moć bi bila praktično obesmišljena (iako bi i dalje postojala kao realna ontološka mogućnost). Svojina je shema unutar koje ova izglednost postaje aktualna, i otuda je svojina zapravo sastojak i nužna pretpostav- ka slobode kao mogućnosti svrhovitog delanja. Svojina menja normativnu pozici- ju svih drugih, oni (više) nemaju pravo slobodnog korišćenja zaposednutih stvari (onih koje su postale predmet svojine). Kao pravo svojina povlači, prvo, dužnost poštovanja poseda koja, pored zabrane sp...rečavanja tuđeg korišćenja stvari u po- sedu uključuje i obavezu nesprečavanja bilo čije upotrebe i raspolaganja stvarima koje nisu već zaposednute: svačija svojina se mora poštovati, ničija svojina se mo- že slobodno zaposesti (neki oblici svojine su opšta ili kolektivna svojina). Drugo, tek kao vlasništvo, u kome pravo raspolaganja više ne zavisi od faktičke moći ras- polaganja u posedu, svojina dobija svoj puni normativni i praktički kapacitet. Vlasništvo je garancija budućnosti prava svojine. Za ovo je potrebno eksplicitno priznanje činjenice uspostavljenosti prava raspolaganja od strane svih drugih, priznanje koje nužno sledi (ne može da se uskrati) ukoliko niko nije povređen ovim raspolaganjem. To sledi iz prirode razlike između stvari i osoba, koje su ličnosti sa kapacitetom za slobodno delanje (korišćenje sredstava za realizaciju postavljenih ciljeva). Po svojoj prirodi stvari se mogu posedovati, a kako je upotreba sredstava za bilo koji legitimni cilj takođe legitimna to svaka neposedovana stvar može bez prepreka postati predmet svojine, bilo zaposedanjem bilo transferom.

Keywords:
svojina / vlasništvo / posed
Source:
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2016, 203-224
Publisher:
  • Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju

DOI: 10.2298/FID1601203B

WoS: 000408370200012

[ Google Scholar ]
URI
http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/393
Collections
  • Glavna kolekcija
  • Filozofija i društvo [Philosophy and Society]
Institution/Community
IFDT
TY  - JOUR
AU  - Babić, Jovan
PY  - 2016
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/393
AB  - Nakon kratkog istorijskog pregleda filozofskih pogleda na svojinu u tekstu se iznosi analiza argumenta kojim se svojina opravdava na osnovi univerzalnog poštovanja svačijeg prava na upotrebu stvari za bilo koju svrhu. Mogućnost upotrebe stvari za realizaciju postavljenih ciljeva je uslov mogućnosti delanja, kao stvarnog događanja u svetu. To je ono u čemu se ispoljava kapacitet slobode kao kauzalne moći u realnom svetu. Ali bez izglednosti na završetak započetog procesa realizacije cilja ta kauzalna moć bi bila praktično obesmišljena (iako bi i dalje postojala kao realna ontološka mogućnost). Svojina je shema unutar koje ova izglednost postaje aktualna, i otuda je svojina zapravo sastojak i nužna pretpostav- ka slobode kao mogućnosti svrhovitog delanja. Svojina menja normativnu pozici- ju svih drugih, oni (više) nemaju pravo slobodnog korišćenja zaposednutih stvari (onih koje su postale predmet svojine). Kao pravo svojina povlači, prvo, dužnost
poštovanja poseda koja, pored zabrane sprečavanja tuđeg korišćenja stvari u po- sedu uključuje i obavezu nesprečavanja bilo čije upotrebe i raspolaganja stvarima koje nisu već zaposednute: svačija svojina se mora poštovati, ničija svojina se mo- že slobodno zaposesti (neki oblici svojine su opšta ili kolektivna svojina). Drugo,
tek kao vlasništvo, u kome pravo raspolaganja više ne zavisi od faktičke moći ras- polaganja u posedu, svojina dobija svoj puni normativni i praktički kapacitet. Vlasništvo je garancija budućnosti prava svojine. Za ovo je potrebno eksplicitno priznanje činjenice uspostavljenosti prava raspolaganja od strane svih drugih, priznanje koje nužno sledi (ne može da se uskrati) ukoliko niko nije povređen ovim raspolaganjem. To sledi iz prirode razlike između stvari i osoba, koje su ličnosti sa kapacitetom za slobodno delanje (korišćenje sredstava za realizaciju postavljenih
ciljeva). Po svojoj prirodi stvari se mogu posedovati, a kako je upotreba sredstava za bilo koji legitimni cilj takođe legitimna to svaka neposedovana stvar može bez prepreka postati predmet svojine, bilo zaposedanjem bilo transferom.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Svojina – filozofska analiza : argument
SP  - 203
EP  - 224
DO  - 10.2298/FID1601203B
ER  - 
@article{
author = "Babić, Jovan",
year = "2016",
abstract = "Nakon kratkog istorijskog pregleda filozofskih pogleda na svojinu u tekstu se iznosi analiza argumenta kojim se svojina opravdava na osnovi univerzalnog poštovanja svačijeg prava na upotrebu stvari za bilo koju svrhu. Mogućnost upotrebe stvari za realizaciju postavljenih ciljeva je uslov mogućnosti delanja, kao stvarnog događanja u svetu. To je ono u čemu se ispoljava kapacitet slobode kao kauzalne moći u realnom svetu. Ali bez izglednosti na završetak započetog procesa realizacije cilja ta kauzalna moć bi bila praktično obesmišljena (iako bi i dalje postojala kao realna ontološka mogućnost). Svojina je shema unutar koje ova izglednost postaje aktualna, i otuda je svojina zapravo sastojak i nužna pretpostav- ka slobode kao mogućnosti svrhovitog delanja. Svojina menja normativnu pozici- ju svih drugih, oni (više) nemaju pravo slobodnog korišćenja zaposednutih stvari (onih koje su postale predmet svojine). Kao pravo svojina povlači, prvo, dužnost
poštovanja poseda koja, pored zabrane sprečavanja tuđeg korišćenja stvari u po- sedu uključuje i obavezu nesprečavanja bilo čije upotrebe i raspolaganja stvarima koje nisu već zaposednute: svačija svojina se mora poštovati, ničija svojina se mo- že slobodno zaposesti (neki oblici svojine su opšta ili kolektivna svojina). Drugo,
tek kao vlasništvo, u kome pravo raspolaganja više ne zavisi od faktičke moći ras- polaganja u posedu, svojina dobija svoj puni normativni i praktički kapacitet. Vlasništvo je garancija budućnosti prava svojine. Za ovo je potrebno eksplicitno priznanje činjenice uspostavljenosti prava raspolaganja od strane svih drugih, priznanje koje nužno sledi (ne može da se uskrati) ukoliko niko nije povređen ovim raspolaganjem. To sledi iz prirode razlike između stvari i osoba, koje su ličnosti sa kapacitetom za slobodno delanje (korišćenje sredstava za realizaciju postavljenih
ciljeva). Po svojoj prirodi stvari se mogu posedovati, a kako je upotreba sredstava za bilo koji legitimni cilj takođe legitimna to svaka neposedovana stvar može bez prepreka postati predmet svojine, bilo zaposedanjem bilo transferom.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Svojina – filozofska analiza : argument",
pages = "203-224",
doi = "10.2298/FID1601203B"
}
Babić, J.. (2016). Svojina – filozofska analiza : argument. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 203-224.
https://doi.org/10.2298/FID1601203B
Babić J. Svojina – filozofska analiza : argument. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2016;:203-224.
doi:10.2298/FID1601203B .
Babić, Jovan, "Svojina – filozofska analiza : argument" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2016):203-224,
https://doi.org/10.2298/FID1601203B . .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB