Kako nauka doprinosi rodnoj neravnopravnosti i kako je održava?
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Tokom ovog predavanja, filozofski pristupamo kompleksnom odnosu nauke i društva i to na specifičan način. Pitamo se da li je (i ako da, kako) nauka kroz istoriju doprinosila uspostavljanju i održavanju rodne neravnopravnosti? Pored toga, pitamo se da li nauka danas održava rodnu neravnopravnost i ako da, kojim mehanizmima to postiže?
Predavanje će biti podeljeno na dva dela. U prvom delu, predstaviću istoriju filozofskih ideja o ljudskoj prirodi, koja je uvek bila koncipirana kao muška, i ženskoj prirodi, koja je podređena ljudskoj – muškoj – prirodi. Time ću pokazati da filozofske ideje, kao i naučne, nisu bez odgovornosti za rodnu nejednakost, koju posmatramo kroz istoriju i koju zatičemo i u današnjim društvima. Zatim ću predstaviti primere iz istorije nauke, koje su zabeležile feminističke istoričarke nauke, a koji svedoče o sistemskoj marginalizaciji žena iz svih aspekata nauke: iz naučnih institucija, procesa proizvodnje naučnog znanja, naučnih teorija i modela. Svoje predavanj...e završiću zagonetnim i kontroverznim argumentom filozofkinje Dženet Kurani (Janet Kourany) u kome tvrdi da istraživanja kognitivnih uzroka rodnih razlika treba da budu zabranjena budući da doprinose održavanju rodne neravnopravnosti.
Drugi deo predavanja biće posvećen filozofskoj debati o dometima naučnih sloboda (u feminističkom društvu). Studenti_kinje biće nasumično podeljeni/e u dve grupe. Jedna grupa će imati zadatak da brani argument da su neograničene naučne slobode neophodne za razvoj nauke, a samim tim i razvoj društva. Druga grupa će braniti stanovište da naučnici_e imaju odgovornost prema društvu i da ta odgovornost može da narušava neograničene naučne slobode. Dvoje ili troje studenata_kinja imaće ulogu sudija i sutkinja, koji će odlučivati o tome koja je grupa jasnije i ubedljivije odgovorila na upućene prigovore i odbranila svoje argumente.
Извор:
Zimska škola "Rod i nasilje", 2024Издавач:
- Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Sarajevo : TPO fondacija
Финансирање / пројекти:
- "info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200025/RS//" (RS-MESTD-inst-2020-200025)
Колекције
Институција/група
IFDTTY - CONF AU - Knežević, Aleksandra PY - 2024 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3780 AB - Tokom ovog predavanja, filozofski pristupamo kompleksnom odnosu nauke i društva i to na specifičan način. Pitamo se da li je (i ako da, kako) nauka kroz istoriju doprinosila uspostavljanju i održavanju rodne neravnopravnosti? Pored toga, pitamo se da li nauka danas održava rodnu neravnopravnost i ako da, kojim mehanizmima to postiže? Predavanje će biti podeljeno na dva dela. U prvom delu, predstaviću istoriju filozofskih ideja o ljudskoj prirodi, koja je uvek bila koncipirana kao muška, i ženskoj prirodi, koja je podređena ljudskoj – muškoj – prirodi. Time ću pokazati da filozofske ideje, kao i naučne, nisu bez odgovornosti za rodnu nejednakost, koju posmatramo kroz istoriju i koju zatičemo i u današnjim društvima. Zatim ću predstaviti primere iz istorije nauke, koje su zabeležile feminističke istoričarke nauke, a koji svedoče o sistemskoj marginalizaciji žena iz svih aspekata nauke: iz naučnih institucija, procesa proizvodnje naučnog znanja, naučnih teorija i modela. Svoje predavanje završiću zagonetnim i kontroverznim argumentom filozofkinje Dženet Kurani (Janet Kourany) u kome tvrdi da istraživanja kognitivnih uzroka rodnih razlika treba da budu zabranjena budući da doprinose održavanju rodne neravnopravnosti. Drugi deo predavanja biće posvećen filozofskoj debati o dometima naučnih sloboda (u feminističkom društvu). Studenti_kinje biće nasumično podeljeni/e u dve grupe. Jedna grupa će imati zadatak da brani argument da su neograničene naučne slobode neophodne za razvoj nauke, a samim tim i razvoj društva. Druga grupa će braniti stanovište da naučnici_e imaju odgovornost prema društvu i da ta odgovornost može da narušava neograničene naučne slobode. Dvoje ili troje studenata_kinja imaće ulogu sudija i sutkinja, koji će odlučivati o tome koja je grupa jasnije i ubedljivije odgovorila na upućene prigovore i odbranila svoje argumente. PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Sarajevo : TPO fondacija C3 - Zimska škola "Rod i nasilje" T1 - Kako nauka doprinosi rodnoj neravnopravnosti i kako je održava? UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3780 ER -
@conference{ author = "Knežević, Aleksandra", year = "2024", abstract = "Tokom ovog predavanja, filozofski pristupamo kompleksnom odnosu nauke i društva i to na specifičan način. Pitamo se da li je (i ako da, kako) nauka kroz istoriju doprinosila uspostavljanju i održavanju rodne neravnopravnosti? Pored toga, pitamo se da li nauka danas održava rodnu neravnopravnost i ako da, kojim mehanizmima to postiže? Predavanje će biti podeljeno na dva dela. U prvom delu, predstaviću istoriju filozofskih ideja o ljudskoj prirodi, koja je uvek bila koncipirana kao muška, i ženskoj prirodi, koja je podređena ljudskoj – muškoj – prirodi. Time ću pokazati da filozofske ideje, kao i naučne, nisu bez odgovornosti za rodnu nejednakost, koju posmatramo kroz istoriju i koju zatičemo i u današnjim društvima. Zatim ću predstaviti primere iz istorije nauke, koje su zabeležile feminističke istoričarke nauke, a koji svedoče o sistemskoj marginalizaciji žena iz svih aspekata nauke: iz naučnih institucija, procesa proizvodnje naučnog znanja, naučnih teorija i modela. Svoje predavanje završiću zagonetnim i kontroverznim argumentom filozofkinje Dženet Kurani (Janet Kourany) u kome tvrdi da istraživanja kognitivnih uzroka rodnih razlika treba da budu zabranjena budući da doprinose održavanju rodne neravnopravnosti. Drugi deo predavanja biće posvećen filozofskoj debati o dometima naučnih sloboda (u feminističkom društvu). Studenti_kinje biće nasumično podeljeni/e u dve grupe. Jedna grupa će imati zadatak da brani argument da su neograničene naučne slobode neophodne za razvoj nauke, a samim tim i razvoj društva. Druga grupa će braniti stanovište da naučnici_e imaju odgovornost prema društvu i da ta odgovornost može da narušava neograničene naučne slobode. Dvoje ili troje studenata_kinja imaće ulogu sudija i sutkinja, koji će odlučivati o tome koja je grupa jasnije i ubedljivije odgovorila na upućene prigovore i odbranila svoje argumente.", publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Sarajevo : TPO fondacija", journal = "Zimska škola "Rod i nasilje"", title = "Kako nauka doprinosi rodnoj neravnopravnosti i kako je održava?", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3780" }
Knežević, A.. (2024). Kako nauka doprinosi rodnoj neravnopravnosti i kako je održava?. in Zimska škola "Rod i nasilje" Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Sarajevo : TPO fondacija.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3780
Knežević A. Kako nauka doprinosi rodnoj neravnopravnosti i kako je održava?. in Zimska škola "Rod i nasilje". 2024;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3780 .
Knežević, Aleksandra, "Kako nauka doprinosi rodnoj neravnopravnosti i kako je održava?" in Zimska škola "Rod i nasilje" (2024), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3780 .