Upotreba foto-elicitacije u sociologiji: kontekstualizacija siromaštva i društvene isključenosti
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U sociološkim istraživanjima fotografija se najčešće koristi kao dopuna iznetih podataka, a znatno ređe kao tehnika prikupljanja podataka. Fokus ovog rada upravo je na upotrebi fotografije u istraživanju rodnog aspekta siromaštva u ruralnim područjima Srbije. Primenom foto-elicitacije, prikupljeni su podaci u terenskom istraživanju tokom 2015. godine u Srbiji, koji podrazumevaju fotografije čije su autorke devojke i žene korisnice usluga socijalne zaštite, njihove beleške o motivima i tumačenju značenja načinjenih fotografija, kao i transkripti intervjua realizovani s fotografkinjama mesec dana nakon fotografisanja. Istraživanje je pokazalo da fotografija kao medijum povezuje emocionalne doživljaje siromaštva akterki istraživanja i činjenične uslove njihovog života u materijalnoj deprivaciji i izolaciji te pruža mogućnost artikulisanja heterogenih značenja siromaštva. Heterogenost značenja siromaštva očitava se kroz specifičnosti društvenih kategorija kojima pripadaju sagovornice u ovo...m istraživanju, poput recimo osoba sa invaliditetom. Na osnovu nalaza ovog istraživanja, upotreba foto-elicitacije pokazuje se kao posebno značajan metod u sociološkim studijama koje uključuju otkrivanje subjektivnih značenja i iskustava specifičnih skupina stanovništva, kao što su devojke i žene koje žive u siromaštvu u ruralnim područjima Srbije.
In sociological research, photography is most commonly used to supplement presented
data and less frequently as a data collection technique. This paper focuses on using
photography to examine the gender aspect of poverty in rural areas of Serbia. Through
the application of photo-elicitation, data were collected in field research during 2015 in
Serbia. The data include photographs taken by girls and women beneficiaries of social
services. Additionally, they incorporate the notes on the motives and interpretation
of the photographs taken, along with transcripts of interviews conducted with the
photographers a month after the photography sessions. The research has shown that
photography, as a medium, connects the emotional experiences of poverty among
research participants with the factual conditions of their lives in material deprivation
and isolation. Consequently, it offers the possibility of articulating diverse meanings of
poverty. The diversity of meanings of poverty is e...vident in the specific social categories
to which the interviewees in this study belong, such as persons with disabilities, for
example. Based on the findings of this research, the use of photo-elicitation emerges
as particularly significant in sociological studies that involve the exploration of subjective
meanings and experiences of specific population groups, such as girls and women living
in poverty in rural areas of Serbia.
Кључне речи:
rodni aspekt siromaštva / ruralne žene / vizuelno istraživanje / foto-elicitacija / foto-izražavanjeИзвор:
Revija za sociologiju, 2023, 53, 3, 429-457Финансирање / пројекти:
- Tekst je napisan kao deo projekta koji je realizovan u okviru nekadašnjeg Regionalnog programa podrške istraživanjima u oblasti društvenih nauka na Zapadnom Balkanu (RRPP Western Balkans) koji je vodio Univerzitet u Friburgu, uz finansijsku podršku Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC).
Колекције
Институција/група
IFDTTY - JOUR AU - Bojanić, Sanja AU - Ćeriman, Jelena AU - Nikolić, Sara PY - 2023 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3753 AB - U sociološkim istraživanjima fotografija se najčešće koristi kao dopuna iznetih podataka, a znatno ređe kao tehnika prikupljanja podataka. Fokus ovog rada upravo je na upotrebi fotografije u istraživanju rodnog aspekta siromaštva u ruralnim područjima Srbije. Primenom foto-elicitacije, prikupljeni su podaci u terenskom istraživanju tokom 2015. godine u Srbiji, koji podrazumevaju fotografije čije su autorke devojke i žene korisnice usluga socijalne zaštite, njihove beleške o motivima i tumačenju značenja načinjenih fotografija, kao i transkripti intervjua realizovani s fotografkinjama mesec dana nakon fotografisanja. Istraživanje je pokazalo da fotografija kao medijum povezuje emocionalne doživljaje siromaštva akterki istraživanja i činjenične uslove njihovog života u materijalnoj deprivaciji i izolaciji te pruža mogućnost artikulisanja heterogenih značenja siromaštva. Heterogenost značenja siromaštva očitava se kroz specifičnosti društvenih kategorija kojima pripadaju sagovornice u ovom istraživanju, poput recimo osoba sa invaliditetom. Na osnovu nalaza ovog istraživanja, upotreba foto-elicitacije pokazuje se kao posebno značajan metod u sociološkim studijama koje uključuju otkrivanje subjektivnih značenja i iskustava specifičnih skupina stanovništva, kao što su devojke i žene koje žive u siromaštvu u ruralnim područjima Srbije. AB - In sociological research, photography is most commonly used to supplement presented data and less frequently as a data collection technique. This paper focuses on using photography to examine the gender aspect of poverty in rural areas of Serbia. Through the application of photo-elicitation, data were collected in field research during 2015 in Serbia. The data include photographs taken by girls and women beneficiaries of social services. Additionally, they incorporate the notes on the motives and interpretation of the photographs taken, along with transcripts of interviews conducted with the photographers a month after the photography sessions. The research has shown that photography, as a medium, connects the emotional experiences of poverty among research participants with the factual conditions of their lives in material deprivation and isolation. Consequently, it offers the possibility of articulating diverse meanings of poverty. The diversity of meanings of poverty is evident in the specific social categories to which the interviewees in this study belong, such as persons with disabilities, for example. Based on the findings of this research, the use of photo-elicitation emerges as particularly significant in sociological studies that involve the exploration of subjective meanings and experiences of specific population groups, such as girls and women living in poverty in rural areas of Serbia. T2 - Revija za sociologiju T1 - Upotreba foto-elicitacije u sociologiji: kontekstualizacija siromaštva i društvene isključenosti IS - 3 VL - 53 SP - 429 EP - 457 DO - 10.5613/rzs.53.3.4 ER -
@article{ author = "Bojanić, Sanja and Ćeriman, Jelena and Nikolić, Sara", year = "2023", abstract = "U sociološkim istraživanjima fotografija se najčešće koristi kao dopuna iznetih podataka, a znatno ređe kao tehnika prikupljanja podataka. Fokus ovog rada upravo je na upotrebi fotografije u istraživanju rodnog aspekta siromaštva u ruralnim područjima Srbije. Primenom foto-elicitacije, prikupljeni su podaci u terenskom istraživanju tokom 2015. godine u Srbiji, koji podrazumevaju fotografije čije su autorke devojke i žene korisnice usluga socijalne zaštite, njihove beleške o motivima i tumačenju značenja načinjenih fotografija, kao i transkripti intervjua realizovani s fotografkinjama mesec dana nakon fotografisanja. Istraživanje je pokazalo da fotografija kao medijum povezuje emocionalne doživljaje siromaštva akterki istraživanja i činjenične uslove njihovog života u materijalnoj deprivaciji i izolaciji te pruža mogućnost artikulisanja heterogenih značenja siromaštva. Heterogenost značenja siromaštva očitava se kroz specifičnosti društvenih kategorija kojima pripadaju sagovornice u ovom istraživanju, poput recimo osoba sa invaliditetom. Na osnovu nalaza ovog istraživanja, upotreba foto-elicitacije pokazuje se kao posebno značajan metod u sociološkim studijama koje uključuju otkrivanje subjektivnih značenja i iskustava specifičnih skupina stanovništva, kao što su devojke i žene koje žive u siromaštvu u ruralnim područjima Srbije., In sociological research, photography is most commonly used to supplement presented data and less frequently as a data collection technique. This paper focuses on using photography to examine the gender aspect of poverty in rural areas of Serbia. Through the application of photo-elicitation, data were collected in field research during 2015 in Serbia. The data include photographs taken by girls and women beneficiaries of social services. Additionally, they incorporate the notes on the motives and interpretation of the photographs taken, along with transcripts of interviews conducted with the photographers a month after the photography sessions. The research has shown that photography, as a medium, connects the emotional experiences of poverty among research participants with the factual conditions of their lives in material deprivation and isolation. Consequently, it offers the possibility of articulating diverse meanings of poverty. The diversity of meanings of poverty is evident in the specific social categories to which the interviewees in this study belong, such as persons with disabilities, for example. Based on the findings of this research, the use of photo-elicitation emerges as particularly significant in sociological studies that involve the exploration of subjective meanings and experiences of specific population groups, such as girls and women living in poverty in rural areas of Serbia.", journal = "Revija za sociologiju", title = "Upotreba foto-elicitacije u sociologiji: kontekstualizacija siromaštva i društvene isključenosti", number = "3", volume = "53", pages = "429-457", doi = "10.5613/rzs.53.3.4" }
Bojanić, S., Ćeriman, J.,& Nikolić, S.. (2023). Upotreba foto-elicitacije u sociologiji: kontekstualizacija siromaštva i društvene isključenosti. in Revija za sociologiju, 53(3), 429-457. https://doi.org/10.5613/rzs.53.3.4
Bojanić S, Ćeriman J, Nikolić S. Upotreba foto-elicitacije u sociologiji: kontekstualizacija siromaštva i društvene isključenosti. in Revija za sociologiju. 2023;53(3):429-457. doi:10.5613/rzs.53.3.4 .
Bojanić, Sanja, Ćeriman, Jelena, Nikolić, Sara, "Upotreba foto-elicitacije u sociologiji: kontekstualizacija siromaštva i društvene isključenosti" in Revija za sociologiju, 53, no. 3 (2023):429-457, https://doi.org/10.5613/rzs.53.3.4 . .