Rodno čitanje srpske epike: seksualno nasilje kao znak rađanja nacije
Поглавље у монографији (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U uvodnom delu ovog članka razmatra se nekoliko radova u okviru feminističke kritike i interpretacije srpske usmene epske tradicije, kao što tekstovi Silije Hoksvort i Elke Agošton-Nikolove. Iznosi se teza da epske pesme ženskih pevačica, istina, donose izvesnu fokusiranost na žensku sudbinu, ali da u njima po pravilu nema emancipatorskog sadržaja, već da nalazimo čvrsto zastupanje patrijarhalnih načela i nacionalnih vrednosti. U drugom delu fokus je stavljen na specifičan korpus nekoliko srpsko-crnogorskih usmenih pesama u kojima srećemo motiv turskog seksualnog nasilja nad srpskim ženama, što muške likove, a implicitno i slušaoce, posebno obavezuje i bodri da se suprotstave neprijatelju. U pitanju su, između ostalih, pesme poput „Bele
Stanišića“, „Pop Lješević i Matija Jušković“ i njihove varijante, objavljene u Karadžićevim i Njegoševim zbirkama u prvoj polovini 19. veka, a potom i u spisima vodećih intelektualaca tog doba, poput Sime Milutinovića Sarajlije, Milorada Medakovića i d...rugih. Iznosi se teza da zaštita žena od seksualnog nasilja Turaka nije tema inherentna srpskoj epici, već da ovaj motiv nalazimo u pesmama zabeleženim od relativno obrazovanijih i nacionalno osvešćenih pevača bliskih vladajućim crkveno-političkim strukturama. Dakle, upotreba ovog motiva u srpskim epskim pesmama u specifičnom istorijskom trenutku političke borbe za nacionalnu emancipaciju upućuje na zaključak da u njima nije reč o emancipaciji ženskog subjektiviteta kao takvog, odnosno kao vrednosti po sebi, već o njegovoj instrumentalizaciji za potrebe političke i nacionalne homogenizacije.
Кључне речи:
srpska epika / rod / feministička teorija književnosti / narodne pesme / seksualno nasilje / ženski subjektivitet / emancipacija / nacijaИзвор:
Feministička teorija je za sve, 2018, 135-151Издавач:
- Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Fakultet političkih nauka
Финансирање / пројекти:
- Истраживање климатских промена и њиховог утицаја на животну средину - праћење утицаја, адаптација и ублажавање (RS-MESTD-Integrated and Interdisciplinary Research (IIR or III)-43007)
Колекције
Институција/група
IFDTTY - CHAP AU - Pavlović, Aleksandar PY - 2018 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3369 AB - U uvodnom delu ovog članka razmatra se nekoliko radova u okviru feminističke kritike i interpretacije srpske usmene epske tradicije, kao što tekstovi Silije Hoksvort i Elke Agošton-Nikolove. Iznosi se teza da epske pesme ženskih pevačica, istina, donose izvesnu fokusiranost na žensku sudbinu, ali da u njima po pravilu nema emancipatorskog sadržaja, već da nalazimo čvrsto zastupanje patrijarhalnih načela i nacionalnih vrednosti. U drugom delu fokus je stavljen na specifičan korpus nekoliko srpsko-crnogorskih usmenih pesama u kojima srećemo motiv turskog seksualnog nasilja nad srpskim ženama, što muške likove, a implicitno i slušaoce, posebno obavezuje i bodri da se suprotstave neprijatelju. U pitanju su, između ostalih, pesme poput „Bele Stanišića“, „Pop Lješević i Matija Jušković“ i njihove varijante, objavljene u Karadžićevim i Njegoševim zbirkama u prvoj polovini 19. veka, a potom i u spisima vodećih intelektualaca tog doba, poput Sime Milutinovića Sarajlije, Milorada Medakovića i drugih. Iznosi se teza da zaštita žena od seksualnog nasilja Turaka nije tema inherentna srpskoj epici, već da ovaj motiv nalazimo u pesmama zabeleženim od relativno obrazovanijih i nacionalno osvešćenih pevača bliskih vladajućim crkveno-političkim strukturama. Dakle, upotreba ovog motiva u srpskim epskim pesmama u specifičnom istorijskom trenutku političke borbe za nacionalnu emancipaciju upućuje na zaključak da u njima nije reč o emancipaciji ženskog subjektiviteta kao takvog, odnosno kao vrednosti po sebi, već o njegovoj instrumentalizaciji za potrebe političke i nacionalne homogenizacije. PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Fakultet političkih nauka T2 - Feministička teorija je za sve T1 - Rodno čitanje srpske epike: seksualno nasilje kao znak rađanja nacije SP - 135 EP - 151 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3369 ER -
@inbook{ author = "Pavlović, Aleksandar", year = "2018", abstract = "U uvodnom delu ovog članka razmatra se nekoliko radova u okviru feminističke kritike i interpretacije srpske usmene epske tradicije, kao što tekstovi Silije Hoksvort i Elke Agošton-Nikolove. Iznosi se teza da epske pesme ženskih pevačica, istina, donose izvesnu fokusiranost na žensku sudbinu, ali da u njima po pravilu nema emancipatorskog sadržaja, već da nalazimo čvrsto zastupanje patrijarhalnih načela i nacionalnih vrednosti. U drugom delu fokus je stavljen na specifičan korpus nekoliko srpsko-crnogorskih usmenih pesama u kojima srećemo motiv turskog seksualnog nasilja nad srpskim ženama, što muške likove, a implicitno i slušaoce, posebno obavezuje i bodri da se suprotstave neprijatelju. U pitanju su, između ostalih, pesme poput „Bele Stanišića“, „Pop Lješević i Matija Jušković“ i njihove varijante, objavljene u Karadžićevim i Njegoševim zbirkama u prvoj polovini 19. veka, a potom i u spisima vodećih intelektualaca tog doba, poput Sime Milutinovića Sarajlije, Milorada Medakovića i drugih. Iznosi se teza da zaštita žena od seksualnog nasilja Turaka nije tema inherentna srpskoj epici, već da ovaj motiv nalazimo u pesmama zabeleženim od relativno obrazovanijih i nacionalno osvešćenih pevača bliskih vladajućim crkveno-političkim strukturama. Dakle, upotreba ovog motiva u srpskim epskim pesmama u specifičnom istorijskom trenutku političke borbe za nacionalnu emancipaciju upućuje na zaključak da u njima nije reč o emancipaciji ženskog subjektiviteta kao takvog, odnosno kao vrednosti po sebi, već o njegovoj instrumentalizaciji za potrebe političke i nacionalne homogenizacije.", publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Fakultet političkih nauka", journal = "Feministička teorija je za sve", booktitle = "Rodno čitanje srpske epike: seksualno nasilje kao znak rađanja nacije", pages = "135-151", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3369" }
Pavlović, A.. (2018). Rodno čitanje srpske epike: seksualno nasilje kao znak rađanja nacije. in Feministička teorija je za sve Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Fakultet političkih nauka., 135-151. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3369
Pavlović A. Rodno čitanje srpske epike: seksualno nasilje kao znak rađanja nacije. in Feministička teorija je za sve. 2018;:135-151. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3369 .
Pavlović, Aleksandar, "Rodno čitanje srpske epike: seksualno nasilje kao znak rađanja nacije" in Feministička teorija je za sve (2018):135-151, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3369 .