TY  - CONF
AU  - Branković, Marija
AU  - Stojić, Nevena
AU  - Lišančić, Anđela
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3720
AB  - Jugonostalgija se može definirati kao sentimentalna čežnja za periodom Jugoslavije, kao 
kolektivnom prošlošću ili kombinacijom lične i kolektivne prošlosti. U popularnoj kulturi 
prostora bivše Jugoslavije, jugonostalgija se povezuje sa turizmom, muzikom, stripovima i 
svakodnevnim predmetima iz perioda Jugoslavije, te je neki autori smatraju površnim i čak 
štetnim fenomenom. Kako je pojam jugonostalgije rijetko izučavan iz perspektive psihološke 
znanosti, cilj istraživanja je bio definiranje toga što ljudi s prostora bivše Jugoslavije 
podrazumijevaju pod ovim pojmom, te proučavanje ka čemu su specifično usmjerena 
sentimentalna osjećanja ljudi prema periodu Jugoslavije. Uzorak je prikupljen preko interneta, 
snowball metodom, a činile su ga 303 osobe koje žive na području bivše Jugoslavije. Dobivene 
su značajne korelacije između stupnja jugonostalgije i ekonomske (r = -.283) i socijalne 
političke orijentacije (r = -.419), odnosno veći stupanj jugonostalgije pokazuju ispitanici koji se 
pozicioniraju lijevo na političkom spektru. Također, pokazuje se da se ispitanici stariji od 35 
godina značajno više identificiraju s Jugoslavijom od mlađih ispitanika (t (298) = -4.806, p < 
.01). 57.5 % ispitanika je definiralo jugonostalgiju kao pozitivan pojam, dok je 21.2 % ispitanika 
davalo negativne odgovore. Ispitanici kao ono što im nedostaje iz perioda Jugoslavije pretežno 
navode stabilnost i sigurnost (radnih mjesta, stambenog pitanja i slično) (27.4 %), jaku i veliku 
državu sa znatnim međunarodnim ugledom (18.8 %), bratstvo i jedinstvo i mir među narodima 
bivše Jugoslavije (16.1 %) i vrijednosti poput društvene ravnopravnosti i boljeg položaja žena 
i radnika (13.1 %). Rezultati impliciraju da jugonostalgija nije površan fenomen koji 
podrazumijeva samo osobna sjećanja i sentimentalna osjećanja prema svakodnevnim 
proizvodima ili pop-kulturi, već ona podrazumijeva prije svega želju za drugačijim društvenim 
uređenjem, bliskošću naroda u regiji i boljim položajem trenutno postojećih država u svijetu.
PB  - Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
C3  - 26. Dani Ramira i Zorana Bujasa: međunarodni psihologijski znanstveni skup : knjiga sažetaka
T1  - Nostalgija za boljim životom: percepcije Jugoslavije
SP  - 115
DO  - 10.17234/DRZB26
ER  - 

@conference{
author = "Branković, Marija and Stojić, Nevena and Lišančić, Anđela",
year = "2023",
abstract = "Jugonostalgija se može definirati kao sentimentalna čežnja za periodom Jugoslavije, kao 
kolektivnom prošlošću ili kombinacijom lične i kolektivne prošlosti. U popularnoj kulturi 
prostora bivše Jugoslavije, jugonostalgija se povezuje sa turizmom, muzikom, stripovima i 
svakodnevnim predmetima iz perioda Jugoslavije, te je neki autori smatraju površnim i čak 
štetnim fenomenom. Kako je pojam jugonostalgije rijetko izučavan iz perspektive psihološke 
znanosti, cilj istraživanja je bio definiranje toga što ljudi s prostora bivše Jugoslavije 
podrazumijevaju pod ovim pojmom, te proučavanje ka čemu su specifično usmjerena 
sentimentalna osjećanja ljudi prema periodu Jugoslavije. Uzorak je prikupljen preko interneta, 
snowball metodom, a činile su ga 303 osobe koje žive na području bivše Jugoslavije. Dobivene 
su značajne korelacije između stupnja jugonostalgije i ekonomske (r = -.283) i socijalne 
političke orijentacije (r = -.419), odnosno veći stupanj jugonostalgije pokazuju ispitanici koji se 
pozicioniraju lijevo na političkom spektru. Također, pokazuje se da se ispitanici stariji od 35 
godina značajno više identificiraju s Jugoslavijom od mlađih ispitanika (t (298) = -4.806, p < 
.01). 57.5 % ispitanika je definiralo jugonostalgiju kao pozitivan pojam, dok je 21.2 % ispitanika 
davalo negativne odgovore. Ispitanici kao ono što im nedostaje iz perioda Jugoslavije pretežno 
navode stabilnost i sigurnost (radnih mjesta, stambenog pitanja i slično) (27.4 %), jaku i veliku 
državu sa znatnim međunarodnim ugledom (18.8 %), bratstvo i jedinstvo i mir među narodima 
bivše Jugoslavije (16.1 %) i vrijednosti poput društvene ravnopravnosti i boljeg položaja žena 
i radnika (13.1 %). Rezultati impliciraju da jugonostalgija nije površan fenomen koji 
podrazumijeva samo osobna sjećanja i sentimentalna osjećanja prema svakodnevnim 
proizvodima ili pop-kulturi, već ona podrazumijeva prije svega želju za drugačijim društvenim 
uređenjem, bliskošću naroda u regiji i boljim položajem trenutno postojećih država u svijetu.",
publisher = "Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu",
journal = "26. Dani Ramira i Zorana Bujasa: međunarodni psihologijski znanstveni skup : knjiga sažetaka",
title = "Nostalgija za boljim životom: percepcije Jugoslavije",
pages = "115",
doi = "10.17234/DRZB26"
}

Branković, M., Stojić, N.,& Lišančić, A.. (2023). Nostalgija za boljim životom: percepcije Jugoslavije. in 26. Dani Ramira i Zorana Bujasa: međunarodni psihologijski znanstveni skup : knjiga sažetaka
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu., 115.
https://doi.org/10.17234/DRZB26

Branković M, Stojić N, Lišančić A. Nostalgija za boljim životom: percepcije Jugoslavije. in 26. Dani Ramira i Zorana Bujasa: međunarodni psihologijski znanstveni skup : knjiga sažetaka. 2023;:115.
doi:10.17234/DRZB26 .

Branković, Marija, Stojić, Nevena, Lišančić, Anđela, "Nostalgija za boljim životom: percepcije Jugoslavije" in 26. Dani Ramira i Zorana Bujasa: međunarodni psihologijski znanstveni skup : knjiga sažetaka (2023):115,
https://doi.org/10.17234/DRZB26 . .