Nostalgija za boljim životom: percepcije Jugoslavije
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Jugonostalgija se može definirati kao sentimentalna čežnja za periodom Jugoslavije, kao
kolektivnom prošlošću ili kombinacijom lične i kolektivne prošlosti. U popularnoj kulturi
prostora bivše Jugoslavije, jugonostalgija se povezuje sa turizmom, muzikom, stripovima i
svakodnevnim predmetima iz perioda Jugoslavije, te je neki autori smatraju površnim i čak
štetnim fenomenom. Kako je pojam jugonostalgije rijetko izučavan iz perspektive psihološke
znanosti, cilj istraživanja je bio definiranje toga što ljudi s prostora bivše Jugoslavije
podrazumijevaju pod ovim pojmom, te proučavanje ka čemu su specifično usmjerena
sentimentalna osjećanja ljudi prema periodu Jugoslavije. Uzorak je prikupljen preko interneta,
snowball metodom, a činile su ga 303 osobe koje žive na području bivše Jugoslavije. Dobivene
su značajne korelacije između stupnja jugonostalgije i ekonomske (r = -.283) i socijalne
političke orijentacije (r = -.419), odnosno veći stupanj jugonostalgije pokazuju is...pitanici koji se
pozicioniraju lijevo na političkom spektru. Također, pokazuje se da se ispitanici stariji od 35
godina značajno više identificiraju s Jugoslavijom od mlađih ispitanika (t (298) = -4.806, p <
.01). 57.5 % ispitanika je definiralo jugonostalgiju kao pozitivan pojam, dok je 21.2 % ispitanika
davalo negativne odgovore. Ispitanici kao ono što im nedostaje iz perioda Jugoslavije pretežno
navode stabilnost i sigurnost (radnih mjesta, stambenog pitanja i slično) (27.4 %), jaku i veliku
državu sa znatnim međunarodnim ugledom (18.8 %), bratstvo i jedinstvo i mir među narodima
bivše Jugoslavije (16.1 %) i vrijednosti poput društvene ravnopravnosti i boljeg položaja žena
i radnika (13.1 %). Rezultati impliciraju da jugonostalgija nije površan fenomen koji
podrazumijeva samo osobna sjećanja i sentimentalna osjećanja prema svakodnevnim
proizvodima ili pop-kulturi, već ona podrazumijeva prije svega želju za drugačijim društvenim
uređenjem, bliskošću naroda u regiji i boljim položajem trenutno postojećih država u svijetu.
Кључне речи:
nostalgija / percepcija prošlosti / politička orijentacija / JugoslavijaИзвор:
26. Dani Ramira i Zorana Bujasa: međunarodni psihologijski znanstveni skup : knjiga sažetaka, 2023, 115-Издавач:
- Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Финансирање / пројекти:
- "info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200025/RS//" (RS-MESTD-inst-2020-200025)
Колекције
Институција/група
IFDTTY - CONF AU - Branković, Marija AU - Stojić, Nevena AU - Lišančić, Anđela PY - 2023 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3720 AB - Jugonostalgija se može definirati kao sentimentalna čežnja za periodom Jugoslavije, kao kolektivnom prošlošću ili kombinacijom lične i kolektivne prošlosti. U popularnoj kulturi prostora bivše Jugoslavije, jugonostalgija se povezuje sa turizmom, muzikom, stripovima i svakodnevnim predmetima iz perioda Jugoslavije, te je neki autori smatraju površnim i čak štetnim fenomenom. Kako je pojam jugonostalgije rijetko izučavan iz perspektive psihološke znanosti, cilj istraživanja je bio definiranje toga što ljudi s prostora bivše Jugoslavije podrazumijevaju pod ovim pojmom, te proučavanje ka čemu su specifično usmjerena sentimentalna osjećanja ljudi prema periodu Jugoslavije. Uzorak je prikupljen preko interneta, snowball metodom, a činile su ga 303 osobe koje žive na području bivše Jugoslavije. Dobivene su značajne korelacije između stupnja jugonostalgije i ekonomske (r = -.283) i socijalne političke orijentacije (r = -.419), odnosno veći stupanj jugonostalgije pokazuju ispitanici koji se pozicioniraju lijevo na političkom spektru. Također, pokazuje se da se ispitanici stariji od 35 godina značajno više identificiraju s Jugoslavijom od mlađih ispitanika (t (298) = -4.806, p < .01). 57.5 % ispitanika je definiralo jugonostalgiju kao pozitivan pojam, dok je 21.2 % ispitanika davalo negativne odgovore. Ispitanici kao ono što im nedostaje iz perioda Jugoslavije pretežno navode stabilnost i sigurnost (radnih mjesta, stambenog pitanja i slično) (27.4 %), jaku i veliku državu sa znatnim međunarodnim ugledom (18.8 %), bratstvo i jedinstvo i mir među narodima bivše Jugoslavije (16.1 %) i vrijednosti poput društvene ravnopravnosti i boljeg položaja žena i radnika (13.1 %). Rezultati impliciraju da jugonostalgija nije površan fenomen koji podrazumijeva samo osobna sjećanja i sentimentalna osjećanja prema svakodnevnim proizvodima ili pop-kulturi, već ona podrazumijeva prije svega želju za drugačijim društvenim uređenjem, bliskošću naroda u regiji i boljim položajem trenutno postojećih država u svijetu. PB - Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu C3 - 26. Dani Ramira i Zorana Bujasa: međunarodni psihologijski znanstveni skup : knjiga sažetaka T1 - Nostalgija za boljim životom: percepcije Jugoslavije SP - 115 DO - 10.17234/DRZB26 ER -
@conference{ author = "Branković, Marija and Stojić, Nevena and Lišančić, Anđela", year = "2023", abstract = "Jugonostalgija se može definirati kao sentimentalna čežnja za periodom Jugoslavije, kao kolektivnom prošlošću ili kombinacijom lične i kolektivne prošlosti. U popularnoj kulturi prostora bivše Jugoslavije, jugonostalgija se povezuje sa turizmom, muzikom, stripovima i svakodnevnim predmetima iz perioda Jugoslavije, te je neki autori smatraju površnim i čak štetnim fenomenom. Kako je pojam jugonostalgije rijetko izučavan iz perspektive psihološke znanosti, cilj istraživanja je bio definiranje toga što ljudi s prostora bivše Jugoslavije podrazumijevaju pod ovim pojmom, te proučavanje ka čemu su specifično usmjerena sentimentalna osjećanja ljudi prema periodu Jugoslavije. Uzorak je prikupljen preko interneta, snowball metodom, a činile su ga 303 osobe koje žive na području bivše Jugoslavije. Dobivene su značajne korelacije između stupnja jugonostalgije i ekonomske (r = -.283) i socijalne političke orijentacije (r = -.419), odnosno veći stupanj jugonostalgije pokazuju ispitanici koji se pozicioniraju lijevo na političkom spektru. Također, pokazuje se da se ispitanici stariji od 35 godina značajno više identificiraju s Jugoslavijom od mlađih ispitanika (t (298) = -4.806, p < .01). 57.5 % ispitanika je definiralo jugonostalgiju kao pozitivan pojam, dok je 21.2 % ispitanika davalo negativne odgovore. Ispitanici kao ono što im nedostaje iz perioda Jugoslavije pretežno navode stabilnost i sigurnost (radnih mjesta, stambenog pitanja i slično) (27.4 %), jaku i veliku državu sa znatnim međunarodnim ugledom (18.8 %), bratstvo i jedinstvo i mir među narodima bivše Jugoslavije (16.1 %) i vrijednosti poput društvene ravnopravnosti i boljeg položaja žena i radnika (13.1 %). Rezultati impliciraju da jugonostalgija nije površan fenomen koji podrazumijeva samo osobna sjećanja i sentimentalna osjećanja prema svakodnevnim proizvodima ili pop-kulturi, već ona podrazumijeva prije svega želju za drugačijim društvenim uređenjem, bliskošću naroda u regiji i boljim položajem trenutno postojećih država u svijetu.", publisher = "Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu", journal = "26. Dani Ramira i Zorana Bujasa: međunarodni psihologijski znanstveni skup : knjiga sažetaka", title = "Nostalgija za boljim životom: percepcije Jugoslavije", pages = "115", doi = "10.17234/DRZB26" }
Branković, M., Stojić, N.,& Lišančić, A.. (2023). Nostalgija za boljim životom: percepcije Jugoslavije. in 26. Dani Ramira i Zorana Bujasa: međunarodni psihologijski znanstveni skup : knjiga sažetaka Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu., 115. https://doi.org/10.17234/DRZB26
Branković M, Stojić N, Lišančić A. Nostalgija za boljim životom: percepcije Jugoslavije. in 26. Dani Ramira i Zorana Bujasa: međunarodni psihologijski znanstveni skup : knjiga sažetaka. 2023;:115. doi:10.17234/DRZB26 .
Branković, Marija, Stojić, Nevena, Lišančić, Anđela, "Nostalgija za boljim životom: percepcije Jugoslavije" in 26. Dani Ramira i Zorana Bujasa: međunarodni psihologijski znanstveni skup : knjiga sažetaka (2023):115, https://doi.org/10.17234/DRZB26 . .