Srbija i modernizacija 1968-1972. godine
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Period od 1968. do 1972. godine, bilo je vreme najintenzivnijeg političkog, društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja, ubrzanih reformi, modernizacije i nepotpune i krivudave, ali postojane demokratizacije specifičnog jugoslovenskog modela socijalne integracije. Posle dugo odbijanja i neuspelih pokušaja, 1965. godine započinje privredna reforma, do tada u socijalističkom svetu nezabeležen pokušaj sinkretizma socijalističkih principa i tržišnih mehanizama u privredi.
Potreba za postizanjem veće produktivnosti u cilju konkurentnosti na svetskom tržištu zahtevala je novi odnos prema ekonomiji, otvaranje tržišnih mehanizama, ekonomskoj i finansijskoj autonomiji preduzeća, čime se davao mnogo dublji smisao i samoupravljanju jer država prestaje da igra ulogu investitora i profit zadržavaju i njime raspolažu sami kolektivi. Uz liberalizaciju stranih ulaganja i evolutivni prestanak budžetskih dotacija neuspešnim privrednim granama, Istoku se činilo da Jugoslavija klizi u kapitalizam, ali su ...socijalističke karakteristike sistema čuvala dva ugaona kamena – društvena svojina nad sredstvima za proizvodnju i samoupravni mehanizmi u privredi. Prvi rezultati reforme razotkrili su i sve negativne konsekvence dotadašnjeg razvoja, ali skupa sa rastom ekonomije i raslojavanjem otvorili su staru dilemu u novim okolnostima, menjati društvo sve temeljnijim reformama ili se „vratiti“ revolucionarnim načelima.
Кључне речи:
Srbija / reforme / demokratizacija društvaИзвор:
Politikon: časopis za istraživanje fenomena politike, 2015, 11, 22-39Издавач:
- Novi Sad : Vojvođanska politikološka asocijacija
Колекције
Институција/група
IFDTTY - JOUR AU - Bešlin, Milivoj PY - 2015 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3345 AB - Period od 1968. do 1972. godine, bilo je vreme najintenzivnijeg političkog, društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja, ubrzanih reformi, modernizacije i nepotpune i krivudave, ali postojane demokratizacije specifičnog jugoslovenskog modela socijalne integracije. Posle dugo odbijanja i neuspelih pokušaja, 1965. godine započinje privredna reforma, do tada u socijalističkom svetu nezabeležen pokušaj sinkretizma socijalističkih principa i tržišnih mehanizama u privredi. Potreba za postizanjem veće produktivnosti u cilju konkurentnosti na svetskom tržištu zahtevala je novi odnos prema ekonomiji, otvaranje tržišnih mehanizama, ekonomskoj i finansijskoj autonomiji preduzeća, čime se davao mnogo dublji smisao i samoupravljanju jer država prestaje da igra ulogu investitora i profit zadržavaju i njime raspolažu sami kolektivi. Uz liberalizaciju stranih ulaganja i evolutivni prestanak budžetskih dotacija neuspešnim privrednim granama, Istoku se činilo da Jugoslavija klizi u kapitalizam, ali su socijalističke karakteristike sistema čuvala dva ugaona kamena – društvena svojina nad sredstvima za proizvodnju i samoupravni mehanizmi u privredi. Prvi rezultati reforme razotkrili su i sve negativne konsekvence dotadašnjeg razvoja, ali skupa sa rastom ekonomije i raslojavanjem otvorili su staru dilemu u novim okolnostima, menjati društvo sve temeljnijim reformama ili se „vratiti“ revolucionarnim načelima. PB - Novi Sad : Vojvođanska politikološka asocijacija T2 - Politikon: časopis za istraživanje fenomena politike T1 - Srbija i modernizacija 1968-1972. godine IS - 11 SP - 22 EP - 39 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3345 ER -
@article{ author = "Bešlin, Milivoj", year = "2015", abstract = "Period od 1968. do 1972. godine, bilo je vreme najintenzivnijeg političkog, društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja, ubrzanih reformi, modernizacije i nepotpune i krivudave, ali postojane demokratizacije specifičnog jugoslovenskog modela socijalne integracije. Posle dugo odbijanja i neuspelih pokušaja, 1965. godine započinje privredna reforma, do tada u socijalističkom svetu nezabeležen pokušaj sinkretizma socijalističkih principa i tržišnih mehanizama u privredi. Potreba za postizanjem veće produktivnosti u cilju konkurentnosti na svetskom tržištu zahtevala je novi odnos prema ekonomiji, otvaranje tržišnih mehanizama, ekonomskoj i finansijskoj autonomiji preduzeća, čime se davao mnogo dublji smisao i samoupravljanju jer država prestaje da igra ulogu investitora i profit zadržavaju i njime raspolažu sami kolektivi. Uz liberalizaciju stranih ulaganja i evolutivni prestanak budžetskih dotacija neuspešnim privrednim granama, Istoku se činilo da Jugoslavija klizi u kapitalizam, ali su socijalističke karakteristike sistema čuvala dva ugaona kamena – društvena svojina nad sredstvima za proizvodnju i samoupravni mehanizmi u privredi. Prvi rezultati reforme razotkrili su i sve negativne konsekvence dotadašnjeg razvoja, ali skupa sa rastom ekonomije i raslojavanjem otvorili su staru dilemu u novim okolnostima, menjati društvo sve temeljnijim reformama ili se „vratiti“ revolucionarnim načelima.", publisher = "Novi Sad : Vojvođanska politikološka asocijacija", journal = "Politikon: časopis za istraživanje fenomena politike", title = "Srbija i modernizacija 1968-1972. godine", number = "11", pages = "22-39", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3345" }
Bešlin, M.. (2015). Srbija i modernizacija 1968-1972. godine. in Politikon: časopis za istraživanje fenomena politike Novi Sad : Vojvođanska politikološka asocijacija.(11), 22-39. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3345
Bešlin M. Srbija i modernizacija 1968-1972. godine. in Politikon: časopis za istraživanje fenomena politike. 2015;(11):22-39. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3345 .
Bešlin, Milivoj, "Srbija i modernizacija 1968-1972. godine" in Politikon: časopis za istraživanje fenomena politike, no. 11 (2015):22-39, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3345 .