Repository of The Institute for Philosophy and Social Theory
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Glavna kolekcija
  • View Item
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Glavna kolekcija
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Država, sloboda, znanje

State, freedom, knowledge

Thumbnail
2008
680.pdf (101.9Kb)
Authors
Nikitović, Aleksandar
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
U ovom tekstu razmatra se Platonova problematizacija odnosa države, slobode i znanja, u njegovim analizama različitih aspekata uzorne država. Državu Platon razumjeva kao opšte dobro, a svrha njenog uspostavljanja jeste da se, u skladu s pravičnošću, nadomjesti nedovoljnost koja je imanentna svakom pojedincu. Pravičnost je prisutna samo ukoliko su u cjelinu polisa harmonično povezane sve različite i pojedinačne sposobnosti. Platon u svojim suptilnim analizama ukazuje da je za postojanje pravične države neophodno da volja čovjeka, u klasi čuvara, bude u potpunosti vezana za dobro, odnosno za poznavanje dobra. Ovo stavljanje u jedan uzročni sklop znanja, volje i dobra najbolje pokazuje odsutnost saznanja da volja čovjeka, uslijed njene slobode izbora zapravo ne stoji pod potpuno određujućim uticajem znanja i dobra. Nalazeći se neprestano u stanju slobode izbora, čovjek često bira suprotno sopstvenom saznanju i razumjevanju dobra. U sferi teorijskog mogu se navesti dobri primjeri međusobne... uslovljenosti volje, znanja i dobra. Naime, sticanjem uverenja da je neko saznanje istinito, sâmo to uvjerenje najčešće povlači našu volju da stoji uz to saznanje. Platon podrazumijeva da se ova povezanost u domenu teorijskog može prenijeti i u sferu prakse, odakle proizilazi i njegova zamisao da se život polisa uredi na osnovu učestovanja u istinitom svijetu ideja. Ali, opravdano se postavlja pitanje da li se ovo iskustvo iz teorijske sfere može u potpunosti prenijeti u polje praktičnog.

Keywords:
država / znanje / teorija / free will / praxis
Source:
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2008, 37-57
Publisher:
  • Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Funding / projects:
  • Prosvećenost u evropskom, regionalnom i nacionalnom kontekstu: istorija i savremenost (RS-149029)

DOI: 10.2298/FID0803037N

[ Google Scholar ]
URI
http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/682
Collections
  • Glavna kolekcija
  • Filozofija i društvo [Philosophy and Society]
Institution/Community
IFDT
TY  - JOUR
AU  - Nikitović, Aleksandar
PY  - 2008
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/682
AB  - U ovom tekstu razmatra se Platonova problematizacija odnosa države, slobode i znanja, u njegovim analizama različitih aspekata uzorne država. Državu Platon razumjeva kao opšte dobro, a svrha njenog uspostavljanja jeste da se, u skladu s pravičnošću, nadomjesti nedovoljnost koja je imanentna svakom pojedincu. Pravičnost je prisutna samo ukoliko su u cjelinu polisa harmonično povezane sve različite i pojedinačne sposobnosti. Platon u svojim suptilnim analizama ukazuje da je za postojanje pravične države neophodno da volja čovjeka, u klasi čuvara, bude u potpunosti vezana za dobro, odnosno za poznavanje dobra. Ovo stavljanje u jedan uzročni sklop znanja, volje i dobra najbolje pokazuje odsutnost saznanja da volja čovjeka, uslijed njene slobode izbora zapravo ne stoji pod potpuno određujućim uticajem znanja i dobra. Nalazeći se neprestano u stanju slobode izbora, čovjek često bira suprotno sopstvenom saznanju i razumjevanju dobra. U sferi teorijskog mogu se navesti dobri primjeri međusobne uslovljenosti volje, znanja i dobra. Naime, sticanjem uverenja da je neko saznanje istinito, sâmo to uvjerenje najčešće povlači našu volju da stoji uz to saznanje. Platon podrazumijeva da se ova povezanost u domenu teorijskog može prenijeti i u sferu prakse, odakle proizilazi i njegova zamisao da se život polisa uredi na osnovu učestovanja u istinitom svijetu ideja. Ali, opravdano se postavlja pitanje da li se ovo iskustvo iz teorijske sfere može u potpunosti prenijeti u polje praktičnog.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Država, sloboda, znanje
T1  - State, freedom, knowledge
SP  - 37
EP  - 57
DO  - 10.2298/FID0803037N
ER  - 
@article{
author = "Nikitović, Aleksandar",
year = "2008",
abstract = "U ovom tekstu razmatra se Platonova problematizacija odnosa države, slobode i znanja, u njegovim analizama različitih aspekata uzorne država. Državu Platon razumjeva kao opšte dobro, a svrha njenog uspostavljanja jeste da se, u skladu s pravičnošću, nadomjesti nedovoljnost koja je imanentna svakom pojedincu. Pravičnost je prisutna samo ukoliko su u cjelinu polisa harmonično povezane sve različite i pojedinačne sposobnosti. Platon u svojim suptilnim analizama ukazuje da je za postojanje pravične države neophodno da volja čovjeka, u klasi čuvara, bude u potpunosti vezana za dobro, odnosno za poznavanje dobra. Ovo stavljanje u jedan uzročni sklop znanja, volje i dobra najbolje pokazuje odsutnost saznanja da volja čovjeka, uslijed njene slobode izbora zapravo ne stoji pod potpuno određujućim uticajem znanja i dobra. Nalazeći se neprestano u stanju slobode izbora, čovjek često bira suprotno sopstvenom saznanju i razumjevanju dobra. U sferi teorijskog mogu se navesti dobri primjeri međusobne uslovljenosti volje, znanja i dobra. Naime, sticanjem uverenja da je neko saznanje istinito, sâmo to uvjerenje najčešće povlači našu volju da stoji uz to saznanje. Platon podrazumijeva da se ova povezanost u domenu teorijskog može prenijeti i u sferu prakse, odakle proizilazi i njegova zamisao da se život polisa uredi na osnovu učestovanja u istinitom svijetu ideja. Ali, opravdano se postavlja pitanje da li se ovo iskustvo iz teorijske sfere može u potpunosti prenijeti u polje praktičnog.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Država, sloboda, znanje, State, freedom, knowledge",
pages = "37-57",
doi = "10.2298/FID0803037N"
}
Nikitović, A.. (2008). Država, sloboda, znanje. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 37-57.
https://doi.org/10.2298/FID0803037N
Nikitović A. Država, sloboda, znanje. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2008;:37-57.
doi:10.2298/FID0803037N .
Nikitović, Aleksandar, "Država, sloboda, znanje" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2008):37-57,
https://doi.org/10.2298/FID0803037N . .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB