Repository of The Institute for Philosophy and Social Theory
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Glavna kolekcija
  • View Item
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Glavna kolekcija
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

U prilog jednoj filozofiji stvaranja: Maksim Ispovednik

Toward the philosophy of creation : Maximus the confessor

Thumbnail
2011
564.pdf (561.3Kb)
Authors
Cvetković, Vladimir B.
Contributors
Milidrag, Predrag
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Rad nastoji da predstavi filozofsku argumentaciju u prilog hrišćanskoj ideji stvaranja sveta izloženu u delu autora iz VII veka Maksima Ispovednika. Maksim Ispovednik je svoje učenje o stvaranju razvio prativši filozofske argumente svojih hrišćanskih prethodnika, pre svih Grigorija Niskog, Nemesija Emeskog i Dionisija Areopagita. Srž Maksimove argumentcije slična je učenju o stvaranju sveta aleksandrijskog filozofa Jovana Filopona (VI vek), ali njegovo učenje obogaćeno je i idejama pomenutih hrišćanskih autora koje on dodatno razvija. Neke od ideja koje čine strukturu Maksimove filozofije stvaranja jesu: petostruka podela bića, koja se vrhuni u podeli na stvorenu i nestvorenu prirodu, zatim pokret stvorenih bića prema Bogu koji je jedini istinski cilj njihovog kretanja, predvečno postojanje sveta u logosima kao izrazima Božanske volje, Božje promišljanje ne samo opštih načela već i individualnih bića i oboženje celokupne tvorevine kao prvenstvene svrhe stvaranja. Maksim svoje ideje ve...što oblikuje koristeći se podjednako aristotelovskim, stoičkim i neoplatonističkim filozofskim vokabularom.

Keywords:
Maksim Ispovednik / predvečni logosi bića / deification
Source:
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2011, 127-155

DOI: 10.2298/FID1104127C

[ Google Scholar ]
URI
http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/566
Collections
  • Glavna kolekcija
  • Filozofija i društvo [Philosophy and Society]
Institution/Community
IFDT
TY  - JOUR
AU  - Cvetković, Vladimir B.
PY  - 2011
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/566
AB  - Rad nastoji da predstavi filozofsku argumentaciju u prilog hrišćanskoj ideji stvaranja sveta izloženu u delu autora iz VII veka Maksima Ispovednika. Maksim Ispovednik je svoje učenje o stvaranju razvio prativši filozofske argumente
svojih hrišćanskih prethodnika, pre svih Grigorija Niskog, Nemesija Emeskog i Dionisija Areopagita. Srž Maksimove argumentcije slična je učenju o stvaranju sveta aleksandrijskog filozofa Jovana Filopona (VI vek), ali njegovo učenje obogaćeno je i idejama pomenutih hrišćanskih autora koje on dodatno razvija. Neke od ideja koje čine strukturu Maksimove filozofije stvaranja jesu: petostruka podela bića, koja se vrhuni u podeli na stvorenu i nestvorenu prirodu, zatim pokret stvorenih bića prema Bogu koji je jedini istinski cilj njihovog kretanja, predvečno postojanje sveta u logosima kao izrazima Božanske volje, Božje promišljanje ne samo opštih načela već i individualnih bića i oboženje celokupne tvorevine kao prvenstvene svrhe stvaranja. Maksim svoje ideje vešto oblikuje koristeći se podjednako aristotelovskim, stoičkim i neoplatonističkim filozofskim vokabularom.
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - U prilog jednoj filozofiji stvaranja: Maksim Ispovednik
T1  - Toward the philosophy of creation  : Maximus the confessor
SP  - 127
EP  - 155
DO  - 10.2298/FID1104127C
ER  - 
@article{
editor = "Milidrag, Predrag",
author = "Cvetković, Vladimir B.",
year = "2011",
abstract = "Rad nastoji da predstavi filozofsku argumentaciju u prilog hrišćanskoj ideji stvaranja sveta izloženu u delu autora iz VII veka Maksima Ispovednika. Maksim Ispovednik je svoje učenje o stvaranju razvio prativši filozofske argumente
svojih hrišćanskih prethodnika, pre svih Grigorija Niskog, Nemesija Emeskog i Dionisija Areopagita. Srž Maksimove argumentcije slična je učenju o stvaranju sveta aleksandrijskog filozofa Jovana Filopona (VI vek), ali njegovo učenje obogaćeno je i idejama pomenutih hrišćanskih autora koje on dodatno razvija. Neke od ideja koje čine strukturu Maksimove filozofije stvaranja jesu: petostruka podela bića, koja se vrhuni u podeli na stvorenu i nestvorenu prirodu, zatim pokret stvorenih bića prema Bogu koji je jedini istinski cilj njihovog kretanja, predvečno postojanje sveta u logosima kao izrazima Božanske volje, Božje promišljanje ne samo opštih načela već i individualnih bića i oboženje celokupne tvorevine kao prvenstvene svrhe stvaranja. Maksim svoje ideje vešto oblikuje koristeći se podjednako aristotelovskim, stoičkim i neoplatonističkim filozofskim vokabularom.",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "U prilog jednoj filozofiji stvaranja: Maksim Ispovednik, Toward the philosophy of creation  : Maximus the confessor",
pages = "127-155",
doi = "10.2298/FID1104127C"
}
Milidrag, P.,& Cvetković, V. B.. (2011). U prilog jednoj filozofiji stvaranja: Maksim Ispovednik. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 127-155.
https://doi.org/10.2298/FID1104127C
Milidrag P, Cvetković VB. U prilog jednoj filozofiji stvaranja: Maksim Ispovednik. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2011;:127-155.
doi:10.2298/FID1104127C .
Milidrag, Predrag, Cvetković, Vladimir B., "U prilog jednoj filozofiji stvaranja: Maksim Ispovednik" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2011):127-155,
https://doi.org/10.2298/FID1104127C . .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB