Repozitorijum Instituta za filozofiju i društvenu teoriju
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • Srpski (latinica) 
    • Engleski
    • Srpski (ćirilica)
    • Srpski (latinica)
  • Prijava
Pregled zapisa 
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Glavna kolekcija
  • Pregled zapisa
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Glavna kolekcija
  • Pregled zapisa
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Čemu još kritika

Thumbnail
2007
53.pdf (149.5Kb)
Autori
Krstić, Predrag
Članak u časopisu (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentu
Apstrakt
Ovaj članak pokušava da označi one dileme, demontaže i prekom- pozicije filozofije, koje su primetne u njenom samorazumevanju u poslednjih nekoli- ko decenija. Kao odgovor na kardinalno postavljeno pitanje svoje vlastite dalje održivosti i opravdanosti, izdvajaju se tri njena različita i konkurentska lika – koje sugerišu i reprezentuju Adorno, Habermas i Rorti – pod kojima ona veruje da bi dalje mogla nastupati. Posebna se pažnja posvećuje u tom kontekstu pojmu kritike. Detek- tuje se da je problem preživljavanja i legitimacije kritike u modernoj filozofiji isprva identifikovan sa pitanjem opstanka same filozofije. Filozofija koja se našla u defanzi- vi, a da još uvek nije izgubila sve iluzije o svojoj misiji, čini se da je u svojoj kritičkoj funkciji, tradicionalno shvaćenoj kao neprekidna i bespoštedna potraga za istinom, videla poslednju odstupnicu i sigurno pribežište. Sa političkim situiranjem, depateti- zacijom, pa čak i abdikacijom te prosvetiteljske figure, izgleda m...eđutim da se filo- zofskoj teoriji – doduše, u manjoj ili većoj meri preobraženoj – i dalje otvara prostor autonomnog kritičkog delovanja, koji ne bi bio lišen i neposrednih društvenih kon- sekvenci.

Ključne reči:
critic / philosophy / truth
Izvor:
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2007, 9-42
Izdavač:
  • Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Finansiranje / projekti:
  • Prosvećenost u evropskom, regionalnom i nacionalnom kontekstu: istorija i savremenost (RS-149029)

DOI: 10.2298/FID0702009K

ISSN: 0353-5738

[ Google Scholar ]
URI
http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/55
Kolekcije
  • Glavna kolekcija
  • Filozofija i društvo [Philosophy and Society]
  • Radovi istraživača
Institucija/grupa
IFDT
TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2007
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/55
AB  - Ovaj članak pokušava da označi one dileme, demontaže i prekom-
pozicije filozofije, koje su primetne u njenom samorazumevanju u poslednjih nekoli-
ko decenija. Kao odgovor na kardinalno postavljeno pitanje svoje vlastite dalje
održivosti i opravdanosti, izdvajaju se tri njena različita i konkurentska lika – koje
sugerišu i reprezentuju Adorno, Habermas i Rorti – pod kojima ona veruje da bi dalje
mogla nastupati. Posebna se pažnja posvećuje u tom kontekstu pojmu kritike. Detek-
tuje se da je problem preživljavanja i legitimacije kritike u modernoj filozofiji isprva
identifikovan sa pitanjem opstanka same filozofije. Filozofija koja se našla u defanzi-
vi, a da još uvek nije izgubila sve iluzije o svojoj misiji, čini se da je u svojoj kritičkoj
funkciji, tradicionalno shvaćenoj kao neprekidna i bespoštedna potraga za istinom,
videla poslednju odstupnicu i sigurno pribežište. Sa političkim situiranjem, depateti-
zacijom, pa čak i abdikacijom te prosvetiteljske figure, izgleda međutim da se filo-
zofskoj teoriji – doduše, u manjoj ili većoj meri preobraženoj – i dalje otvara prostor
autonomnog kritičkog delovanja, koji ne bi bio lišen i neposrednih društvenih kon-
sekvenci.
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Čemu još kritika
SP  - 9
EP  - 42
DO  - 10.2298/FID0702009K
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2007",
abstract = "Ovaj članak pokušava da označi one dileme, demontaže i prekom-
pozicije filozofije, koje su primetne u njenom samorazumevanju u poslednjih nekoli-
ko decenija. Kao odgovor na kardinalno postavljeno pitanje svoje vlastite dalje
održivosti i opravdanosti, izdvajaju se tri njena različita i konkurentska lika – koje
sugerišu i reprezentuju Adorno, Habermas i Rorti – pod kojima ona veruje da bi dalje
mogla nastupati. Posebna se pažnja posvećuje u tom kontekstu pojmu kritike. Detek-
tuje se da je problem preživljavanja i legitimacije kritike u modernoj filozofiji isprva
identifikovan sa pitanjem opstanka same filozofije. Filozofija koja se našla u defanzi-
vi, a da još uvek nije izgubila sve iluzije o svojoj misiji, čini se da je u svojoj kritičkoj
funkciji, tradicionalno shvaćenoj kao neprekidna i bespoštedna potraga za istinom,
videla poslednju odstupnicu i sigurno pribežište. Sa političkim situiranjem, depateti-
zacijom, pa čak i abdikacijom te prosvetiteljske figure, izgleda međutim da se filo-
zofskoj teoriji – doduše, u manjoj ili većoj meri preobraženoj – i dalje otvara prostor
autonomnog kritičkog delovanja, koji ne bi bio lišen i neposrednih društvenih kon-
sekvenci.",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Čemu još kritika",
pages = "9-42",
doi = "10.2298/FID0702009K"
}
Krstić, P.. (2007). Čemu još kritika. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 9-42.
https://doi.org/10.2298/FID0702009K
Krstić P. Čemu još kritika. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2007;:9-42.
doi:10.2298/FID0702009K .
Krstić, Predrag, "Čemu još kritika" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2007):9-42,
https://doi.org/10.2298/FID0702009K . .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
O repozitorijumu RIFDT | Pošaljite zapažanja

OpenAIRERCUB
 

 

Kompletan repozitorijumGrupeAutoriNasloviTemeOva institucijaAutoriNasloviTeme

Statistika

Pregled statistika

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
O repozitorijumu RIFDT | Pošaljite zapažanja

OpenAIRERCUB