Čemu još kritika
Abstract
Ovaj članak pokušava da označi one dileme, demontaže i prekom-
pozicije filozofije, koje su primetne u njenom samorazumevanju u poslednjih nekoli-
ko decenija. Kao odgovor na kardinalno postavljeno pitanje svoje vlastite dalje
održivosti i opravdanosti, izdvajaju se tri njena različita i konkurentska lika – koje
sugerišu i reprezentuju Adorno, Habermas i Rorti – pod kojima ona veruje da bi dalje
mogla nastupati. Posebna se pažnja posvećuje u tom kontekstu pojmu kritike. Detek-
tuje se da je problem preživljavanja i legitimacije kritike u modernoj filozofiji isprva
identifikovan sa pitanjem opstanka same filozofije. Filozofija koja se našla u defanzi-
vi, a da još uvek nije izgubila sve iluzije o svojoj misiji, čini se da je u svojoj kritičkoj
funkciji, tradicionalno shvaćenoj kao neprekidna i bespoštedna potraga za istinom,
videla poslednju odstupnicu i sigurno pribežište. Sa političkim situiranjem, depateti-
zacijom, pa čak i abdikacijom te prosvetiteljske figure, izgleda m...eđutim da se filo-
zofskoj teoriji – doduše, u manjoj ili većoj meri preobraženoj – i dalje otvara prostor
autonomnog kritičkog delovanja, koji ne bi bio lišen i neposrednih društvenih kon-
sekvenci.
Keywords:
critic / philosophy / truthSource:
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2007, 9-42Publisher:
- Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Funding / projects:
Institution/Community
IFDTTY - JOUR AU - Krstić, Predrag PY - 2007 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/55 AB - Ovaj članak pokušava da označi one dileme, demontaže i prekom- pozicije filozofije, koje su primetne u njenom samorazumevanju u poslednjih nekoli- ko decenija. Kao odgovor na kardinalno postavljeno pitanje svoje vlastite dalje održivosti i opravdanosti, izdvajaju se tri njena različita i konkurentska lika – koje sugerišu i reprezentuju Adorno, Habermas i Rorti – pod kojima ona veruje da bi dalje mogla nastupati. Posebna se pažnja posvećuje u tom kontekstu pojmu kritike. Detek- tuje se da je problem preživljavanja i legitimacije kritike u modernoj filozofiji isprva identifikovan sa pitanjem opstanka same filozofije. Filozofija koja se našla u defanzi- vi, a da još uvek nije izgubila sve iluzije o svojoj misiji, čini se da je u svojoj kritičkoj funkciji, tradicionalno shvaćenoj kao neprekidna i bespoštedna potraga za istinom, videla poslednju odstupnicu i sigurno pribežište. Sa političkim situiranjem, depateti- zacijom, pa čak i abdikacijom te prosvetiteljske figure, izgleda međutim da se filo- zofskoj teoriji – doduše, u manjoj ili većoj meri preobraženoj – i dalje otvara prostor autonomnog kritičkog delovanja, koji ne bi bio lišen i neposrednih društvenih kon- sekvenci. PB - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju T2 - Filozofija i društvo/Philosophy and Society T1 - Čemu još kritika SP - 9 EP - 42 DO - 10.2298/FID0702009K ER -
@article{ author = "Krstić, Predrag", year = "2007", abstract = "Ovaj članak pokušava da označi one dileme, demontaže i prekom- pozicije filozofije, koje su primetne u njenom samorazumevanju u poslednjih nekoli- ko decenija. Kao odgovor na kardinalno postavljeno pitanje svoje vlastite dalje održivosti i opravdanosti, izdvajaju se tri njena različita i konkurentska lika – koje sugerišu i reprezentuju Adorno, Habermas i Rorti – pod kojima ona veruje da bi dalje mogla nastupati. Posebna se pažnja posvećuje u tom kontekstu pojmu kritike. Detek- tuje se da je problem preživljavanja i legitimacije kritike u modernoj filozofiji isprva identifikovan sa pitanjem opstanka same filozofije. Filozofija koja se našla u defanzi- vi, a da još uvek nije izgubila sve iluzije o svojoj misiji, čini se da je u svojoj kritičkoj funkciji, tradicionalno shvaćenoj kao neprekidna i bespoštedna potraga za istinom, videla poslednju odstupnicu i sigurno pribežište. Sa političkim situiranjem, depateti- zacijom, pa čak i abdikacijom te prosvetiteljske figure, izgleda međutim da se filo- zofskoj teoriji – doduše, u manjoj ili većoj meri preobraženoj – i dalje otvara prostor autonomnog kritičkog delovanja, koji ne bi bio lišen i neposrednih društvenih kon- sekvenci.", publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju", journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society", title = "Čemu još kritika", pages = "9-42", doi = "10.2298/FID0702009K" }
Krstić, P.. (2007). Čemu još kritika. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 9-42. https://doi.org/10.2298/FID0702009K
Krstić P. Čemu još kritika. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2007;:9-42. doi:10.2298/FID0702009K .
Krstić, Predrag, "Čemu još kritika" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2007):9-42, https://doi.org/10.2298/FID0702009K . .