Repository of The Institute for Philosophy and Social Theory
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Glavna kolekcija
  • View Item
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Glavna kolekcija
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Čemu još kritika

Thumbnail
2007
53.pdf (149.5Kb)
Authors
Krstić, Predrag
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Ovaj članak pokušava da označi one dileme, demontaže i prekom- pozicije filozofije, koje su primetne u njenom samorazumevanju u poslednjih nekoli- ko decenija. Kao odgovor na kardinalno postavljeno pitanje svoje vlastite dalje održivosti i opravdanosti, izdvajaju se tri njena različita i konkurentska lika – koje sugerišu i reprezentuju Adorno, Habermas i Rorti – pod kojima ona veruje da bi dalje mogla nastupati. Posebna se pažnja posvećuje u tom kontekstu pojmu kritike. Detek- tuje se da je problem preživljavanja i legitimacije kritike u modernoj filozofiji isprva identifikovan sa pitanjem opstanka same filozofije. Filozofija koja se našla u defanzi- vi, a da još uvek nije izgubila sve iluzije o svojoj misiji, čini se da je u svojoj kritičkoj funkciji, tradicionalno shvaćenoj kao neprekidna i bespoštedna potraga za istinom, videla poslednju odstupnicu i sigurno pribežište. Sa političkim situiranjem, depateti- zacijom, pa čak i abdikacijom te prosvetiteljske figure, izgleda m...eđutim da se filo- zofskoj teoriji – doduše, u manjoj ili većoj meri preobraženoj – i dalje otvara prostor autonomnog kritičkog delovanja, koji ne bi bio lišen i neposrednih društvenih kon- sekvenci.

Keywords:
critic / philosophy / truth
Source:
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2007, 9-42
Publisher:
  • Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Funding / projects:
  • Prosvećenost u evropskom, regionalnom i nacionalnom kontekstu: istorija i savremenost (RS-149029)

DOI: 10.2298/FID0702009K

ISSN: 0353-5738

[ Google Scholar ]
URI
http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/55
Collections
  • Glavna kolekcija
  • Filozofija i društvo [Philosophy and Society]
  • Radovi istraživača
Institution/Community
IFDT
TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2007
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/55
AB  - Ovaj članak pokušava da označi one dileme, demontaže i prekom-
pozicije filozofije, koje su primetne u njenom samorazumevanju u poslednjih nekoli-
ko decenija. Kao odgovor na kardinalno postavljeno pitanje svoje vlastite dalje
održivosti i opravdanosti, izdvajaju se tri njena različita i konkurentska lika – koje
sugerišu i reprezentuju Adorno, Habermas i Rorti – pod kojima ona veruje da bi dalje
mogla nastupati. Posebna se pažnja posvećuje u tom kontekstu pojmu kritike. Detek-
tuje se da je problem preživljavanja i legitimacije kritike u modernoj filozofiji isprva
identifikovan sa pitanjem opstanka same filozofije. Filozofija koja se našla u defanzi-
vi, a da još uvek nije izgubila sve iluzije o svojoj misiji, čini se da je u svojoj kritičkoj
funkciji, tradicionalno shvaćenoj kao neprekidna i bespoštedna potraga za istinom,
videla poslednju odstupnicu i sigurno pribežište. Sa političkim situiranjem, depateti-
zacijom, pa čak i abdikacijom te prosvetiteljske figure, izgleda međutim da se filo-
zofskoj teoriji – doduše, u manjoj ili većoj meri preobraženoj – i dalje otvara prostor
autonomnog kritičkog delovanja, koji ne bi bio lišen i neposrednih društvenih kon-
sekvenci.
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Čemu još kritika
SP  - 9
EP  - 42
DO  - 10.2298/FID0702009K
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2007",
abstract = "Ovaj članak pokušava da označi one dileme, demontaže i prekom-
pozicije filozofije, koje su primetne u njenom samorazumevanju u poslednjih nekoli-
ko decenija. Kao odgovor na kardinalno postavljeno pitanje svoje vlastite dalje
održivosti i opravdanosti, izdvajaju se tri njena različita i konkurentska lika – koje
sugerišu i reprezentuju Adorno, Habermas i Rorti – pod kojima ona veruje da bi dalje
mogla nastupati. Posebna se pažnja posvećuje u tom kontekstu pojmu kritike. Detek-
tuje se da je problem preživljavanja i legitimacije kritike u modernoj filozofiji isprva
identifikovan sa pitanjem opstanka same filozofije. Filozofija koja se našla u defanzi-
vi, a da još uvek nije izgubila sve iluzije o svojoj misiji, čini se da je u svojoj kritičkoj
funkciji, tradicionalno shvaćenoj kao neprekidna i bespoštedna potraga za istinom,
videla poslednju odstupnicu i sigurno pribežište. Sa političkim situiranjem, depateti-
zacijom, pa čak i abdikacijom te prosvetiteljske figure, izgleda međutim da se filo-
zofskoj teoriji – doduše, u manjoj ili većoj meri preobraženoj – i dalje otvara prostor
autonomnog kritičkog delovanja, koji ne bi bio lišen i neposrednih društvenih kon-
sekvenci.",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Čemu još kritika",
pages = "9-42",
doi = "10.2298/FID0702009K"
}
Krstić, P.. (2007). Čemu još kritika. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 9-42.
https://doi.org/10.2298/FID0702009K
Krstić P. Čemu još kritika. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2007;:9-42.
doi:10.2298/FID0702009K .
Krstić, Predrag, "Čemu još kritika" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2007):9-42,
https://doi.org/10.2298/FID0702009K . .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB