Pasivnost i niveliranje Huserl, Hajdeger i Hugo Bal
Abstract
Prvi deo rada ispituje srodnost u dijagnozama savremenosti kod Huga Bala i Martina Hajdegera. Oba mislioca prepoznaju niveliranje kao važnu osobe- nost svoga vremena. Niveliranje o kojem govori Bal poistovećeno je sa apoka- liptičnim ukidanjem ljudskosti. Do njega dolazi tako što se sve ljudske tvorevine ispostavljaju kao jednako vredne, što postaje moguće tek nakon što najpre biva ukinuta vrednosna vertikala, zahvaljujući kojoj se nekada vrhunsko delo razliko- valo od prosečnog. Kod Hajdegera je niveliranje poistovećeno sa pervertiranim oblicima radoznalosti. Za razliku od nekadašnjih oblika radoznalosti, kojima je bila zajednička volja za dubljim uvidom, savremena radoznalost je krajnje površna, prepuštena bez ograda svim utiscima za koje se ispostavi da nadilaze očekivano i već viđeno. U drugom delu rada ispituje se Huserlov pojam pasivne sinteze da bi se intervencija fenomenologije posmatrala iz perspektive dekonstrukcije uči- naka niveliranja. Autor zaključuje da ona za rezultat i...ma upozorenje da se posred- stvom prirodne subjektivnosti i konvencionalnih oblika znanja ne možemo zašti- titi od sveta kojem smo izloženi, na osnovu čega je nužan povratak izvornoj subjektivnosti, što je zajednićka ideja avangardista i fenomenologa.
Keywords:
pasivnost / klasično / niveliranjeSource:
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2016, 225-236Publisher:
- Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Funding / projects:
Institution/Community
IFDTTY - JOUR AU - Prole, Dragan PY - 2016 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/384 AB - Prvi deo rada ispituje srodnost u dijagnozama savremenosti kod Huga Bala i Martina Hajdegera. Oba mislioca prepoznaju niveliranje kao važnu osobe- nost svoga vremena. Niveliranje o kojem govori Bal poistovećeno je sa apoka- liptičnim ukidanjem ljudskosti. Do njega dolazi tako što se sve ljudske tvorevine ispostavljaju kao jednako vredne, što postaje moguće tek nakon što najpre biva ukinuta vrednosna vertikala, zahvaljujući kojoj se nekada vrhunsko delo razliko- valo od prosečnog. Kod Hajdegera je niveliranje poistovećeno sa pervertiranim oblicima radoznalosti. Za razliku od nekadašnjih oblika radoznalosti, kojima je bila zajednička volja za dubljim uvidom, savremena radoznalost je krajnje površna, prepuštena bez ograda svim utiscima za koje se ispostavi da nadilaze očekivano i već viđeno. U drugom delu rada ispituje se Huserlov pojam pasivne sinteze da bi se intervencija fenomenologije posmatrala iz perspektive dekonstrukcije uči- naka niveliranja. Autor zaključuje da ona za rezultat ima upozorenje da se posred- stvom prirodne subjektivnosti i konvencionalnih oblika znanja ne možemo zašti- titi od sveta kojem smo izloženi, na osnovu čega je nužan povratak izvornoj subjektivnosti, što je zajednićka ideja avangardista i fenomenologa. PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju T2 - Filozofija i društvo/Philosophy and Society T1 - Pasivnost i niveliranje Huserl, Hajdeger i Hugo Bal SP - 225 EP - 236 DO - 10.2298/FID1601225P ER -
@article{ author = "Prole, Dragan", year = "2016", abstract = "Prvi deo rada ispituje srodnost u dijagnozama savremenosti kod Huga Bala i Martina Hajdegera. Oba mislioca prepoznaju niveliranje kao važnu osobe- nost svoga vremena. Niveliranje o kojem govori Bal poistovećeno je sa apoka- liptičnim ukidanjem ljudskosti. Do njega dolazi tako što se sve ljudske tvorevine ispostavljaju kao jednako vredne, što postaje moguće tek nakon što najpre biva ukinuta vrednosna vertikala, zahvaljujući kojoj se nekada vrhunsko delo razliko- valo od prosečnog. Kod Hajdegera je niveliranje poistovećeno sa pervertiranim oblicima radoznalosti. Za razliku od nekadašnjih oblika radoznalosti, kojima je bila zajednička volja za dubljim uvidom, savremena radoznalost je krajnje površna, prepuštena bez ograda svim utiscima za koje se ispostavi da nadilaze očekivano i već viđeno. U drugom delu rada ispituje se Huserlov pojam pasivne sinteze da bi se intervencija fenomenologije posmatrala iz perspektive dekonstrukcije uči- naka niveliranja. Autor zaključuje da ona za rezultat ima upozorenje da se posred- stvom prirodne subjektivnosti i konvencionalnih oblika znanja ne možemo zašti- titi od sveta kojem smo izloženi, na osnovu čega je nužan povratak izvornoj subjektivnosti, što je zajednićka ideja avangardista i fenomenologa.", publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju", journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society", title = "Pasivnost i niveliranje Huserl, Hajdeger i Hugo Bal", pages = "225-236", doi = "10.2298/FID1601225P" }
Prole, D.. (2016). Pasivnost i niveliranje Huserl, Hajdeger i Hugo Bal. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 225-236. https://doi.org/10.2298/FID1601225P
Prole D. Pasivnost i niveliranje Huserl, Hajdeger i Hugo Bal. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2016;:225-236. doi:10.2298/FID1601225P .
Prole, Dragan, "Pasivnost i niveliranje Huserl, Hajdeger i Hugo Bal" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2016):225-236, https://doi.org/10.2298/FID1601225P . .