Da li smo i dalje ljuti jedni na druge: Kako mladi ljudi u Srbiji i Hrvatskoj vide raspad Jugoslavije?

Abstract

U ovoj studiji tema raspada Jugoslavije istražena je kombinovanjem perspektiva istorije i socijalne psihologije. Povezivanjem literature o raspadu Jugoslavije sa rezultatima istraživanja dobijenih metodama socijalne psihologije razmatrana je šira slika značenja raspada Jugoslavije za mlade ljude danas. Fokus je bio na mladima u Srbiji i Hrvatskoj zbog specifične pozicije dveju zemalja pre, tokom i posle raspada. Teorijske osnove ove studije uključuju rad različitih autora na temu razloga zbog kojih se Jugoslavija raspala i analizu diskursa udžbenika istorije u dve zemlje. Sprovedeno empirijsko istraživanje zasnovano je na teorijskim okvirima društvenih reprezentacija istorije, kao i grupno zasnovanih emocija. Pretpostavili smo da će društvene reprezentacije raspada Jugoslavije mladih ljudi odgovarati dominantnom narativu komuniciranom kroz sadržaj udžbenika istorije. Takođe smo pretpostavili da će postojati veza između društvenih reprezentacija istorije i grupno zasnovanih emocija prema drugoj grupi. Pored toga je testiran model interakcije različitih grupno zasnovanih emocija. Rezultati empirijskog istraživanja ukazuju na razlike u društvenim reprezentacijama raspada Jugoslavije u dve grupe, povezanost između društvenih reprezentacija raspada i dominantnih narativa komuniciranih putem udžbenika istorije, kao i razlike u grupno zasnovanim emocijama u dve grupe koje su ispitivane.

In this study we will attempt to explore the issue of the Yugoslav break up through combining perspectives of history and social psychology (Knights, 2012). By connecting the literature on the breakup of Yugoslavia with a research findings obtained through the methods of social psychology we would try to examine wider picture of what does breakup of Yugoslavia means to young people today. Our focus was on Serbia and Croatia because of their specific position in the break up. Theoretical bases of the study included work on the reasons for breakup of Yugoslavia (Jović, 2001; Ramet, 2007; Woodward, 1995), discourse analysis of the history textbooks (Stojanović, 2011, 2010; Agičić, 2011). Empirical research utilized theoretical framework of social representations theory (Moscovici, 1961, 1988; Jovchelovitch, 2012) and group based emotions (Bar-Tal, Halperin & de Rivera, 2007; Branscombe & Doosje, 2004; Brown & Cehajic, 2008). Firstly we assumed was that the young people’s social representations of the breakup of Yugoslavia will correspond to the main narratives conveyed by the history textbooks. In addition we assumed social representations of the breakup of Yugoslavia will be connected to the group based emotions towards the other group. Finally the third hypothesis tested the theoretical model of interaction between different group based emotions.