Uvod
Book part (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
U fokusu ove studije nalazi se moć delanja žena koje zauzimaju istaknute funkcije na državnim univerzitetima u Srbiji. Pošli smo od pretpostavke da su naše
akterke, najobrazovanije žene u ovom društvu, one čija moć delanja može da
doprinese unapređenju položaja drugih žena. Budući da žene čine najveći deo
zaposlenih u obrazovanju i nauci, njihovo prisustvo i osvajanje pozicija u sferama koje im po tradiciji ne pripadaju, od značaja su i za eliminisanje rodnih
nejednakosti i stereotipnih stavova i u široj društvenoj zajednici. Želeli smo da
ispitamo kako one same sagledavaju svoj životni i karijerni put, i da li smatraju
da je biti žena igralo neku ulogu na tom putu. Dekonstrukcijom uvreženih, ali
i onih manje primetnih stereotipa, težili smo da omeđimo granice rodne ravnopravnosti u najobrazovanijim krugovima našeg društva, u kom i dalje preovlađuje patrijarhalna matrica. Motner i Edvards (Mauthner & Edwards 2010)
razlikuju žene od feministkinja na položajima u akademiji, gde p...otonje karakteriše svest o rodnoj neravnopravnosti kao intersekcionalnom fenomenu koji prožima visoko obrazovanje i nauku, kao i posvećenost promenama u pravcu veće
društvene jednakosti. Polazeći od ove distinkcije, namera nam je bila da mapiramo da li među akterkama, ali i akterima studije, postoji feminističko liderstvo
i potencijal za promene zatečenog stanja.
Source:
Univerziteti između meritokratije i patrijarhata : žene i moć delanja, 2018Publisher:
- Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Funding / projects:
- Agencije za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u Srbiji (UN Women)
Collections
Institution/Community
IFDTTY - CHAP AU - Fiket, Irena AU - Delibašić, Balša AU - Pudar Drasko, Gazela PY - 2018 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2649 AB - U fokusu ove studije nalazi se moć delanja žena koje zauzimaju istaknute funkcije na državnim univerzitetima u Srbiji. Pošli smo od pretpostavke da su naše akterke, najobrazovanije žene u ovom društvu, one čija moć delanja može da doprinese unapređenju položaja drugih žena. Budući da žene čine najveći deo zaposlenih u obrazovanju i nauci, njihovo prisustvo i osvajanje pozicija u sferama koje im po tradiciji ne pripadaju, od značaja su i za eliminisanje rodnih nejednakosti i stereotipnih stavova i u široj društvenoj zajednici. Želeli smo da ispitamo kako one same sagledavaju svoj životni i karijerni put, i da li smatraju da je biti žena igralo neku ulogu na tom putu. Dekonstrukcijom uvreženih, ali i onih manje primetnih stereotipa, težili smo da omeđimo granice rodne ravnopravnosti u najobrazovanijim krugovima našeg društva, u kom i dalje preovlađuje patrijarhalna matrica. Motner i Edvards (Mauthner & Edwards 2010) razlikuju žene od feministkinja na položajima u akademiji, gde potonje karakteriše svest o rodnoj neravnopravnosti kao intersekcionalnom fenomenu koji prožima visoko obrazovanje i nauku, kao i posvećenost promenama u pravcu veće društvene jednakosti. Polazeći od ove distinkcije, namera nam je bila da mapiramo da li među akterkama, ali i akterima studije, postoji feminističko liderstvo i potencijal za promene zatečenog stanja. PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju T2 - Univerziteti između meritokratije i patrijarhata : žene i moć delanja T1 - Uvod UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2649 ER -
@inbook{ author = "Fiket, Irena and Delibašić, Balša and Pudar Drasko, Gazela", year = "2018", abstract = "U fokusu ove studije nalazi se moć delanja žena koje zauzimaju istaknute funkcije na državnim univerzitetima u Srbiji. Pošli smo od pretpostavke da su naše akterke, najobrazovanije žene u ovom društvu, one čija moć delanja može da doprinese unapređenju položaja drugih žena. Budući da žene čine najveći deo zaposlenih u obrazovanju i nauci, njihovo prisustvo i osvajanje pozicija u sferama koje im po tradiciji ne pripadaju, od značaja su i za eliminisanje rodnih nejednakosti i stereotipnih stavova i u široj društvenoj zajednici. Želeli smo da ispitamo kako one same sagledavaju svoj životni i karijerni put, i da li smatraju da je biti žena igralo neku ulogu na tom putu. Dekonstrukcijom uvreženih, ali i onih manje primetnih stereotipa, težili smo da omeđimo granice rodne ravnopravnosti u najobrazovanijim krugovima našeg društva, u kom i dalje preovlađuje patrijarhalna matrica. Motner i Edvards (Mauthner & Edwards 2010) razlikuju žene od feministkinja na položajima u akademiji, gde potonje karakteriše svest o rodnoj neravnopravnosti kao intersekcionalnom fenomenu koji prožima visoko obrazovanje i nauku, kao i posvećenost promenama u pravcu veće društvene jednakosti. Polazeći od ove distinkcije, namera nam je bila da mapiramo da li među akterkama, ali i akterima studije, postoji feminističko liderstvo i potencijal za promene zatečenog stanja.", publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju", journal = "Univerziteti između meritokratije i patrijarhata : žene i moć delanja", booktitle = "Uvod", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2649" }
Fiket, I., Delibašić, B.,& Pudar Drasko, G.. (2018). Uvod. in Univerziteti između meritokratije i patrijarhata : žene i moć delanja Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2649
Fiket I, Delibašić B, Pudar Drasko G. Uvod. in Univerziteti između meritokratije i patrijarhata : žene i moć delanja. 2018;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2649 .
Fiket, Irena, Delibašić, Balša, Pudar Drasko, Gazela, "Uvod" in Univerziteti između meritokratije i patrijarhata : žene i moć delanja (2018), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2649 .