Jedan od glavnih Delezovih prigovora Kantu jeste da ovaj nije uspeo transcendentalno polje da oslobodi elemenata empirije, odnosno sensus communisa. Ovaj tekst nastoji da pokaže zbog čega je i na ko-jim mestima Kantu bilo potrebno da u pomoć prizove sensus commu-nis – naročito u trećoj svojoj Kritici – te zbog čega Delez sensus communis vidi kao skriveni temelj Kantove konstrukcije. Upravo zbog uvođenja sensus communis u argumentaciju Kant, prema Dele-zu, ne uspeva u istorijskom zadatku filozofije: da započne filozofiju bez pretpostavki, te ostaje zatočenikom dogmatske slike mišljenja koja počiva na prirodnosti mišljenja, dobroj volji za mišljenjem i neu-pitnoj želji za istinom.
One of the major Deleuze’s objections directed to Kant states that Kant has not man-aged to free the transcendental field from empirical elements i.e., from sensus com-munis. In this study we show why Kant needed the help of sensus communis, and in what places he did that use that help (especially in his Third Critique), and also why Deleuze sees sensus communis as a hidden foundation of Kantian philosophy. Deleuze is convinced that the introduction of sensus communis is the very reason why Kant is not able to offer the solution to the task that history has given to philosophy: Kant does not enter philosophy free of presuppositions and he remains shackled to a dog-matic notion according to which thought hinges on naturalness, good will and unques-tionable striving towards truth.
TY - JOUR
AU - Milenković, Ivan
PY - 2022
UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2564
AB - Jedan od glavnih Delezovih prigovora Kantu jeste da ovaj nije uspeo transcendentalno polje da oslobodi elemenata empirije, odnosno sensus communisa. Ovaj tekst nastoji da pokaže zbog čega je i na ko-jim mestima Kantu bilo potrebno da u pomoć prizove sensus commu-nis – naročito u trećoj svojoj Kritici – te zbog čega Delez sensus communis vidi kao skriveni temelj Kantove konstrukcije. Upravo zbog uvođenja sensus communis u argumentaciju Kant, prema Dele-zu, ne uspeva u istorijskom zadatku filozofije: da započne filozofiju bez pretpostavki, te ostaje zatočenikom dogmatske slike mišljenja koja počiva na prirodnosti mišljenja, dobroj volji za mišljenjem i neu-pitnoj želji za istinom.
AB - One of the major Deleuze’s objections directed to Kant states that Kant has not man-aged to free the transcendental field from empirical elements i.e., from sensus com-munis. In this study we show why Kant needed the help of sensus communis, and in what places he did that use that help (especially in his Third Critique), and also why Deleuze sees sensus communis as a hidden foundation of Kantian philosophy. Deleuze is convinced that the introduction of sensus communis is the very reason why Kant is not able to offer the solution to the task that history has given to philosophy: Kant does not enter philosophy free of presuppositions and he remains shackled to a dog-matic notion according to which thought hinges on naturalness, good will and unques-tionable striving towards truth.
PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2 - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1 - Rekonstrukcija jednog spora: Delezova kritika Kantove upotrebe zajedničkog čula
T1 - Reconstruction of a Dispute: Deleuze’s Critique of Kant’s use of Sensus Communis
IS - 1
VL - 3
DO - 10.5281/zenodo.6591705
ER -
@article{
author = "Milenković, Ivan",
year = "2022",
abstract = "Jedan od glavnih Delezovih prigovora Kantu jeste da ovaj nije uspeo transcendentalno polje da oslobodi elemenata empirije, odnosno sensus communisa. Ovaj tekst nastoji da pokaže zbog čega je i na ko-jim mestima Kantu bilo potrebno da u pomoć prizove sensus commu-nis – naročito u trećoj svojoj Kritici – te zbog čega Delez sensus communis vidi kao skriveni temelj Kantove konstrukcije. Upravo zbog uvođenja sensus communis u argumentaciju Kant, prema Dele-zu, ne uspeva u istorijskom zadatku filozofije: da započne filozofiju bez pretpostavki, te ostaje zatočenikom dogmatske slike mišljenja koja počiva na prirodnosti mišljenja, dobroj volji za mišljenjem i neu-pitnoj želji za istinom., One of the major Deleuze’s objections directed to Kant states that Kant has not man-aged to free the transcendental field from empirical elements i.e., from sensus com-munis. In this study we show why Kant needed the help of sensus communis, and in what places he did that use that help (especially in his Third Critique), and also why Deleuze sees sensus communis as a hidden foundation of Kantian philosophy. Deleuze is convinced that the introduction of sensus communis is the very reason why Kant is not able to offer the solution to the task that history has given to philosophy: Kant does not enter philosophy free of presuppositions and he remains shackled to a dog-matic notion according to which thought hinges on naturalness, good will and unques-tionable striving towards truth.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Rekonstrukcija jednog spora: Delezova kritika Kantove upotrebe zajedničkog čula, Reconstruction of a Dispute: Deleuze’s Critique of Kant’s use of Sensus Communis",
number = "1",
volume = "3",
doi = "10.5281/zenodo.6591705"
}
Milenković, I.. (2022). Rekonstrukcija jednog spora: Delezova kritika Kantove upotrebe zajedničkog čula. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 3(1).
https://doi.org/10.5281/zenodo.6591705
Milenković I. Rekonstrukcija jednog spora: Delezova kritika Kantove upotrebe zajedničkog čula. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2022;3(1).
doi:10.5281/zenodo.6591705 .
Milenković, Ivan, "Rekonstrukcija jednog spora: Delezova kritika Kantove upotrebe zajedničkog čula" in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva, 3, no. 1 (2022),
https://doi.org/10.5281/zenodo.6591705 . .
