Do proleća 1917. godine, na teritoriji (bivšeg) Ruskog carstva našlo se nekoliko desetina hiljada ratnih zarobljenika Južnih Slovena, od kojih su se mnogi direktno uključili u revolucionarna događanja započeta padom monarhije u februaru. Nakon Oktobarske revolucije, hiljade Bugara, Hrvata, Slovenaca i Srba borile su se na strani boljševika. Od 1918. godine, imali su svoju Južnoslovensku komunističku grupu pri Boljševičkoj partiji, kao i novine Svetska revolucija. Grupa se, međutim, brzo sukobila po pitanju ustrojstva posleratnog projekta. Jedni su se zalagali za stvaranje Jugoslavije kao države Južnih Slovena, dok su drugi smatrali da buduća socijalistička država treba biti Balkanska federacija, stari projekat balkanske socijaldemokratije. Ovo neslaganje dovelo je u konačnici do odvajanja Bugara iz Južnoslovenske komunističke grupe. Iako pitanje buduće radničke federacije na Balkanu nije razrešeno čak ni formiranjem Komunističke internacionale, ova zaboravljena rana debata između tada ...vodećih južnoslovenskih komunista bila je uvod u kasnije marksističke rasprave o nacionalnom pitanju u Bugarskoj i Kraljevini SHS. Analiza ovih projekata otvara pitanja o prijemu boljševičkih ideja među Južnim Slovenima, kontinuitetu i diskontinuitetu marksističke misli među balkanskim socijalistima pre i posle 1917. godine, kao i o razvoju koncepta lenjinističkog prava na samoopredeljenje u kontekstu političke situacije na Balkanu u posleratnom periodu.
Keywords:
komunizam / Ruska revolucija / jugoslovenstvo / Balkanska federacija / federalizam / Komunistička partija Jugoslavije / nacionalno pitanje / Jugoslavija / Bugarska / marksizam / samoopredeljenje
Source:
Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme, 2021, 4, 1, 102-133
TY - JOUR
AU - Gužvica, Stefan
PY - 2021
UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2546
AB - Do proleća 1917. godine, na teritoriji (bivšeg) Ruskog carstva našlo se nekoliko desetina hiljada ratnih zarobljenika Južnih Slovena, od kojih su se mnogi direktno uključili u revolucionarna događanja započeta padom monarhije u februaru. Nakon Oktobarske revolucije, hiljade Bugara, Hrvata, Slovenaca i Srba borile su se na strani boljševika. Od 1918. godine, imali su svoju Južnoslovensku komunističku grupu pri Boljševičkoj partiji, kao i novine Svetska revolucija. Grupa se, međutim, brzo sukobila po pitanju ustrojstva posleratnog projekta. Jedni su se zalagali za stvaranje Jugoslavije kao države Južnih Slovena, dok su drugi smatrali da buduća socijalistička država treba biti Balkanska federacija, stari projekat balkanske socijaldemokratije. Ovo neslaganje dovelo je u konačnici do odvajanja Bugara iz Južnoslovenske komunističke grupe. Iako pitanje buduće radničke federacije na Balkanu nije razrešeno čak ni formiranjem Komunističke internacionale, ova zaboravljena rana debata između tada vodećih južnoslovenskih komunista bila je uvod u kasnije marksističke rasprave o nacionalnom pitanju u Bugarskoj i Kraljevini SHS. Analiza ovih projekata otvara pitanja o prijemu boljševičkih ideja među Južnim Slovenima, kontinuitetu i diskontinuitetu marksističke misli među balkanskim socijalistima pre i posle 1917. godine, kao i o razvoju koncepta lenjinističkog prava na samoopredeljenje u kontekstu političke situacije na Balkanu u posleratnom periodu.
PB - Arhiv Srba u Hrvatskoj
T2 - Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme
T1 - Jugoslavija ili Balkanska federacija? Dileme jugoslovenskih komunista u doba Oktobarske revolucije
IS - 1
VL - 4
SP - 102
EP - 133
DO - 10.52328/t.4.1.3.
ER -
@article{
author = "Gužvica, Stefan",
year = "2021",
abstract = "Do proleća 1917. godine, na teritoriji (bivšeg) Ruskog carstva našlo se nekoliko desetina hiljada ratnih zarobljenika Južnih Slovena, od kojih su se mnogi direktno uključili u revolucionarna događanja započeta padom monarhije u februaru. Nakon Oktobarske revolucije, hiljade Bugara, Hrvata, Slovenaca i Srba borile su se na strani boljševika. Od 1918. godine, imali su svoju Južnoslovensku komunističku grupu pri Boljševičkoj partiji, kao i novine Svetska revolucija. Grupa se, međutim, brzo sukobila po pitanju ustrojstva posleratnog projekta. Jedni su se zalagali za stvaranje Jugoslavije kao države Južnih Slovena, dok su drugi smatrali da buduća socijalistička država treba biti Balkanska federacija, stari projekat balkanske socijaldemokratije. Ovo neslaganje dovelo je u konačnici do odvajanja Bugara iz Južnoslovenske komunističke grupe. Iako pitanje buduće radničke federacije na Balkanu nije razrešeno čak ni formiranjem Komunističke internacionale, ova zaboravljena rana debata između tada vodećih južnoslovenskih komunista bila je uvod u kasnije marksističke rasprave o nacionalnom pitanju u Bugarskoj i Kraljevini SHS. Analiza ovih projekata otvara pitanja o prijemu boljševičkih ideja među Južnim Slovenima, kontinuitetu i diskontinuitetu marksističke misli među balkanskim socijalistima pre i posle 1917. godine, kao i o razvoju koncepta lenjinističkog prava na samoopredeljenje u kontekstu političke situacije na Balkanu u posleratnom periodu.",
publisher = "Arhiv Srba u Hrvatskoj",
journal = "Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme",
title = "Jugoslavija ili Balkanska federacija? Dileme jugoslovenskih komunista u doba Oktobarske revolucije",
number = "1",
volume = "4",
pages = "102-133",
doi = "10.52328/t.4.1.3."
}
Gužvica, S.. (2021). Jugoslavija ili Balkanska federacija? Dileme jugoslovenskih komunista u doba Oktobarske revolucije. in Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme
Arhiv Srba u Hrvatskoj., 4(1), 102-133.
https://doi.org/10.52328/t.4.1.3.
Gužvica S. Jugoslavija ili Balkanska federacija? Dileme jugoslovenskih komunista u doba Oktobarske revolucije. in Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme. 2021;4(1):102-133.
doi:10.52328/t.4.1.3. .
Gužvica, Stefan, "Jugoslavija ili Balkanska federacija? Dileme jugoslovenskih komunista u doba Oktobarske revolucije" in Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme, 4, no. 1 (2021):102-133,
https://doi.org/10.52328/t.4.1.3. . .
