Repository of The Institute for Philosophy and Social Theory
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Filozofija i društvo [Philosophy and Society]
  • View Item
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Filozofija i društvo [Philosophy and Society]
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

From Deliberation to Participation: Democratic Commitments and the Paradox of Voting

Od deliberacije do participacije: demokratske uloge i paradoks glas

Thumbnail
2022
bitstream_8940.pdf (470.0Kb)
Authors
Šoć, Andrija
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
In this paper, I examine the view that, surprisingly, the more citizens deliberate about politics, the less likely they are to participate in the realm of the political, and vice versa. In the first part of the paper, I approach the problem from the perspective of the paradox of voting, the claim that voting itself is instrumentally irrational because of the very low probability that a single vote will make any difference at the elections. In the second part of the paper, I argue that rather than analyzing voting instrumentally, it is better to view it as part of the civic commitments that constitute what it means to be a citizen in a democratic society. The act of voting is not primarily an individual’s attempt to decisively influence any particular outcome, but an affirmation of the key practice that upholds the democratic society in which citizens play a part. This reveals a meta-paradox of voting. Namely, to not vote is to exhibit a type of behavior that implies acceptance of democ...racy simultaneously with rejecting its defining component. Because of that, I will claim, not voting is itself irrational. In light of that conclusion, in the third part of the paper, I explore the extant divide between deliberation and participation by referring back to the analysis of civic commitments. Whereas participation without deliberating reveals ideological bias, deliberation without participation expresses a lack of understanding of what it means to be a citizen. The way to connect them is to engage in a process of attaining reflective equilibrium between the two, starting from the practice of deliberation that would be fully informed by the awareness of our democratic commitments and disconnected from ideologically motivated participation.

U ovom gradu, ispitujem gledište prema kom, iznenađujuće, što se češće građani upuštaju u političku deliberaciju, to su manje skloni političkoj participaciji, i obrnuto. U prvom delu rada, razmatram ovaj problem iz ugla paradoksa glasanja, teze da je sam akt glasanja instrumentalno iracionalan pošto postoji jako mala verovatnoća da jedan glas napravi bilo kakvu razliku na izborima. U drugom delu rada, tvrdiću da, umesto da glasanje analiziramo instrumentalno, bolje je da ga posmatramo kao deo građanskih obaveza koje konstituišu građansku ulogu u demokratskom društvu. Akt glasanja ne treba primarno shvatiti kao pokušaj jedne osobe da izvrši odlučujući uticaj na bilo koji konkretan ishod, već afirmacija ključne prakse koja čini jedno društvo demokratskim. Ovo otkriva svojevrsni meta-paradoks glasanja. Naime, ne glasati znači istovremeno implicirati prihvatanje demokratije i neprihvatanje njene suštinske komponente. S obzirom na to, kako ću pokušati da pokažem, samo neglasanje je iraciona...lno. U svetlu ovog zaključka, u trećem delu rada istražujem jaz između deliberacije i participacije u svetlu analize građanskih uloga. Dok participacija bez deliberacije otkriva ideološku ostrašćenost, deliberacija bez participacije implicira nerazumevanje toga šta znači biti građanin. Deliberacija i participacija se mogu efektno povezati ako se uspostavi refleksivni ekvilibrijum između njih. To se, kako ću tvrditi, može ostvariti putem procesa čiji je prvi korak uspostavljanje deliberativne prakse koja je u potpunosti utemeljena na svesti građana o njihovim demokratskim ulogama, a izolovana od ideološki motivisane participacije.

Keywords:
democracy / deliberation / participation / voting / civic / commitments / demokratija / deliberacija / participacija / glasanje / demokratske uloge
Source:
Filozofija i društvo / Philosophy and Society, 2022, 33, 1, 98-119
Publisher:
  • Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju

DOI: 10.2298/FID2201098S

ISSN: 0353-5738

[ Google Scholar ]
URI
https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/1434
http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2535
Collections
  • Filozofija i društvo [Philosophy and Society]
Institution/Community
IFDT
TY  - JOUR
AU  - Šoć, Andrija
PY  - 2022
UR  - https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/1434
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2535
AB  - In this paper, I examine the view that, surprisingly, the more citizens deliberate about politics, the less likely they are to participate in the realm of the political, and vice versa. In the first part of the paper, I approach the problem from the perspective of the paradox of voting, the claim that voting itself is instrumentally irrational because of the very low probability that a single vote will make any difference at the elections. In the second part of the paper, I argue that rather than analyzing voting instrumentally, it is better to view it as part of the civic commitments that constitute what it means to be a citizen in a democratic society. The act of voting is not primarily an individual’s attempt to decisively influence any particular outcome, but an affirmation of the key practice that upholds the democratic society in which citizens play a part. This reveals a meta-paradox of voting. Namely, to not vote is to exhibit a type of behavior that implies acceptance of democracy simultaneously with rejecting its defining component. Because of that, I will claim, not voting is itself irrational. In light of that conclusion, in the third part of the paper, I explore the extant divide between deliberation and participation by referring back to the analysis of civic commitments. Whereas participation without deliberating reveals ideological bias, deliberation without participation expresses a lack of understanding of what it means to be a citizen. The way to connect them is to engage in a process of attaining reflective equilibrium between the two, starting from the practice of deliberation that would be fully informed by the awareness of our democratic commitments and disconnected from ideologically motivated participation.
AB  - U ovom gradu, ispitujem gledište prema kom, iznenađujuće, što se češće građani upuštaju u političku deliberaciju, to su manje skloni političkoj participaciji, i obrnuto. U prvom delu rada, razmatram ovaj problem iz ugla paradoksa glasanja, teze da je sam akt glasanja instrumentalno iracionalan pošto postoji jako mala verovatnoća da jedan glas napravi bilo kakvu razliku na izborima. U drugom delu rada, tvrdiću da, umesto da glasanje analiziramo instrumentalno, bolje je da ga posmatramo kao deo građanskih obaveza koje konstituišu građansku ulogu u demokratskom društvu. Akt glasanja ne treba primarno shvatiti kao pokušaj jedne osobe da izvrši odlučujući uticaj na bilo koji konkretan ishod, već afirmacija ključne prakse koja čini jedno društvo demokratskim. Ovo otkriva svojevrsni meta-paradoks glasanja. Naime, ne glasati znači istovremeno implicirati prihvatanje demokratije i neprihvatanje njene suštinske komponente. S obzirom na to, kako ću pokušati da pokažem, samo neglasanje je iracionalno. U svetlu ovog zaključka, u trećem delu rada istražujem jaz između deliberacije i participacije u svetlu analize građanskih uloga. Dok participacija bez deliberacije otkriva ideološku ostrašćenost, deliberacija bez participacije implicira nerazumevanje toga šta znači biti građanin. Deliberacija i participacija se mogu efektno povezati ako se uspostavi refleksivni ekvilibrijum između njih. To se, kako ću tvrditi, može ostvariti putem procesa čiji je prvi korak uspostavljanje deliberativne prakse koja je u potpunosti utemeljena na svesti građana o njihovim demokratskim ulogama, a izolovana od ideološki motivisane participacije.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - From Deliberation to Participation: Democratic Commitments and the Paradox of Voting
T1  - Od deliberacije do participacije: demokratske uloge i paradoks glas
IS  - 1
VL  - 33
SP  - 98
EP  - 119
DO  - 10.2298/FID2201098S
ER  - 
@article{
author = "Šoć, Andrija",
year = "2022",
abstract = "In this paper, I examine the view that, surprisingly, the more citizens deliberate about politics, the less likely they are to participate in the realm of the political, and vice versa. In the first part of the paper, I approach the problem from the perspective of the paradox of voting, the claim that voting itself is instrumentally irrational because of the very low probability that a single vote will make any difference at the elections. In the second part of the paper, I argue that rather than analyzing voting instrumentally, it is better to view it as part of the civic commitments that constitute what it means to be a citizen in a democratic society. The act of voting is not primarily an individual’s attempt to decisively influence any particular outcome, but an affirmation of the key practice that upholds the democratic society in which citizens play a part. This reveals a meta-paradox of voting. Namely, to not vote is to exhibit a type of behavior that implies acceptance of democracy simultaneously with rejecting its defining component. Because of that, I will claim, not voting is itself irrational. In light of that conclusion, in the third part of the paper, I explore the extant divide between deliberation and participation by referring back to the analysis of civic commitments. Whereas participation without deliberating reveals ideological bias, deliberation without participation expresses a lack of understanding of what it means to be a citizen. The way to connect them is to engage in a process of attaining reflective equilibrium between the two, starting from the practice of deliberation that would be fully informed by the awareness of our democratic commitments and disconnected from ideologically motivated participation., U ovom gradu, ispitujem gledište prema kom, iznenađujuće, što se češće građani upuštaju u političku deliberaciju, to su manje skloni političkoj participaciji, i obrnuto. U prvom delu rada, razmatram ovaj problem iz ugla paradoksa glasanja, teze da je sam akt glasanja instrumentalno iracionalan pošto postoji jako mala verovatnoća da jedan glas napravi bilo kakvu razliku na izborima. U drugom delu rada, tvrdiću da, umesto da glasanje analiziramo instrumentalno, bolje je da ga posmatramo kao deo građanskih obaveza koje konstituišu građansku ulogu u demokratskom društvu. Akt glasanja ne treba primarno shvatiti kao pokušaj jedne osobe da izvrši odlučujući uticaj na bilo koji konkretan ishod, već afirmacija ključne prakse koja čini jedno društvo demokratskim. Ovo otkriva svojevrsni meta-paradoks glasanja. Naime, ne glasati znači istovremeno implicirati prihvatanje demokratije i neprihvatanje njene suštinske komponente. S obzirom na to, kako ću pokušati da pokažem, samo neglasanje je iracionalno. U svetlu ovog zaključka, u trećem delu rada istražujem jaz između deliberacije i participacije u svetlu analize građanskih uloga. Dok participacija bez deliberacije otkriva ideološku ostrašćenost, deliberacija bez participacije implicira nerazumevanje toga šta znači biti građanin. Deliberacija i participacija se mogu efektno povezati ako se uspostavi refleksivni ekvilibrijum između njih. To se, kako ću tvrditi, može ostvariti putem procesa čiji je prvi korak uspostavljanje deliberativne prakse koja je u potpunosti utemeljena na svesti građana o njihovim demokratskim ulogama, a izolovana od ideološki motivisane participacije.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "From Deliberation to Participation: Democratic Commitments and the Paradox of Voting, Od deliberacije do participacije: demokratske uloge i paradoks glas",
number = "1",
volume = "33",
pages = "98-119",
doi = "10.2298/FID2201098S"
}
Šoć, A.. (2022). From Deliberation to Participation: Democratic Commitments and the Paradox of Voting. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 33(1), 98-119.
https://doi.org/10.2298/FID2201098S
Šoć A. From Deliberation to Participation: Democratic Commitments and the Paradox of Voting. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2022;33(1):98-119.
doi:10.2298/FID2201098S .
Šoć, Andrija, "From Deliberation to Participation: Democratic Commitments and the Paradox of Voting" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society, 33, no. 1 (2022):98-119,
https://doi.org/10.2298/FID2201098S . .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB