Repository of The Institute for Philosophy and Social Theory
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Glavna kolekcija
  • View Item
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Glavna kolekcija
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Svetozar Stojanović : ličnost i delo

No Thumbnail
Contributors
Radojičić, Mirjana
Book (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Filozof i etičar, redovni profesor Beogradskog univerziteta i jedan od osnivača Instituta za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu, dr Svetozar Stojanović je, zasigurno, jedno od najznačajnijih imena srpske filozofske i društveno-naučne misli druge polovine XX veka. I više od toga – njegovih sedam knjiga, četiri obimne studije i više od 130 članaka objavljenih u najuglednijim domaćim i inostranim periodičnim publikacijama, svojim teorijskim značajem i dalekosežnošću svog praktičnog uticaja odavno su nadišli lokalne okvire i postali integralni deo svetske naučne i kulturne baštine. Član više uglednih međunarodnih strukovnih udruženja i predavač na mnogim prestižnim svetskim univerzitetima, Stojanović je bio jedan od retkih intelektualaca Zapadnog Balkana čija reč se i hiljadama kilometara daleko od njega s pažnjom osluškivala i s razlogom uvažavala. U svet, koji ga je poštovao i u kojem je bio rado viđen gost, Stojanović je često odlazio i u njemu dugo boravio, ali se iz njega uvek ...i vraćao da kao javno angažovani intelektualac u dobrom smislu te reči, onim najboljim iz tamošnje teorijsko- i praktičko-političke tradicije, u meri svojih mogućnosti, unapredi standarde društvenog života na prostorima sa kojih je potekao i kojima je bio iskreno privržen. Otvorenog i tragalačkog duha, sklon samorefleksiji i samokritici, Stojanović je samokorigujući se intelektualno stasavao, uvek pripravan da, kako to samo ljudski i profesionalno časni pojedinci mogu, svoje greške i zablude – a bilo ih je – iskreno i javno prizna. Kao takav, u protekle dve decenije regionalne istorije, tom „vremenu bogatom nesrećama“ (Tacit), naš Sveta je bio ono što je jedino i mogao biti – odmereni i tihi, ali uporni glas razuma, odveć odgovoran da bi mogao ostati ravnodušan spram razmera odvijajućeg se zla i odveć istinoljubiv da bi mogao ne uočiti da se najzamašniji njegov deo obrušio na etnos iz kojeg je ponikao. Revizionistički marksista, potom ne-marksista i, najzad, socijal-eko-demokrata, kako je sam definisao najvažnije etape svog filozofskog i praktičko-političkog sazrevanja, Svetozar Stojanović je pre svega bio i do kraja svog životnog puta ostao humanista – neumorni borac za istinu i pravdu, za svet kao bolje mesto za život ljudske vrste i u njemu kao takvom malo više razumevanja i empatije za narod kojem je pripadao. Mi, njegove kolege, učenici i poštovaoci, na treću godišnjicu njegove smrti okupićemo se u instituciji u kojoj je proveo najveći deo svog radnog veka, kako bismo evocirali uspomenu na njegovu ličnost i delo kao našu trajnu inspiraciju, neugasli poziv da i kao ljudi i kao stvaraoci neprestano budemo, njegovim rečima rečeno, „više od onoga što jesmo“.

Source:
2015
Publisher:
  • Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju

ISBN: 978-86-82417-82-8

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_247
URI
http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/247
Collections
  • Glavna kolekcija
Institution/Community
IFDT
TY  - BOOK
PY  - 2015
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/247
AB  - Filozof i etičar, redovni profesor Beogradskog univerziteta i jedan od osnivača Instituta za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu, dr Svetozar Stojanović je, zasigurno, jedno od najznačajnijih imena srpske filozofske i društveno-naučne misli druge polovine XX veka. I više od toga – njegovih sedam knjiga, četiri obimne studije i više od 130 članaka objavljenih u najuglednijim domaćim i inostranim periodičnim publikacijama, svojim teorijskim značajem i dalekosežnošću svog praktičnog uticaja odavno su nadišli lokalne okvire i postali integralni deo svetske naučne i kulturne baštine. Član više uglednih međunarodnih strukovnih udruženja i predavač na mnogim prestižnim svetskim univerzitetima, Stojanović je bio jedan od retkih intelektualaca Zapadnog Balkana čija reč se i hiljadama kilometara daleko od njega s pažnjom osluškivala i s razlogom uvažavala. U svet, koji ga je poštovao i u kojem je bio rado viđen gost, Stojanović je često odlazio i u njemu dugo boravio, ali se iz njega uvek i vraćao da kao javno angažovani intelektualac u dobrom smislu te reči, onim najboljim iz tamošnje teorijsko- i praktičko-političke tradicije, u meri svojih mogućnosti, unapredi standarde društvenog života na prostorima sa kojih je potekao i kojima je bio iskreno privržen.

Otvorenog i tragalačkog duha, sklon samorefleksiji i samokritici, Stojanović je samokorigujući se intelektualno stasavao, uvek pripravan da, kako to samo ljudski i profesionalno časni pojedinci mogu, svoje greške i zablude – a bilo ih je – iskreno i javno prizna. Kao takav, u protekle dve decenije regionalne istorije, tom „vremenu bogatom nesrećama“ (Tacit), naš Sveta je bio ono što je jedino i mogao biti – odmereni i tihi, ali uporni glas razuma, odveć odgovoran da bi mogao ostati ravnodušan spram razmera odvijajućeg se zla i odveć istinoljubiv da bi mogao ne uočiti da se najzamašniji njegov deo obrušio na etnos iz kojeg je ponikao.

Revizionistički marksista, potom ne-marksista i, najzad, socijal-eko-demokrata, kako je sam definisao najvažnije etape svog filozofskog i praktičko-političkog sazrevanja, Svetozar Stojanović je pre svega bio i do kraja svog životnog puta ostao humanista – neumorni borac za istinu i pravdu, za svet kao bolje mesto za život ljudske vrste i u njemu kao takvom malo više razumevanja i empatije za narod kojem je pripadao. Mi, njegove kolege, učenici i poštovaoci, na treću godišnjicu njegove smrti okupićemo se u instituciji u kojoj je proveo najveći deo svog radnog veka, kako bismo evocirali uspomenu na njegovu ličnost i delo kao našu trajnu inspiraciju, neugasli poziv da i kao ljudi i kao stvaraoci neprestano budemo, njegovim rečima rečeno, „više od onoga što jesmo“.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T1  - Svetozar Stojanović : ličnost i delo
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_247
ER  - 
@book{
editor = "Radojičić, Mirjana",
year = "2015",
abstract = "Filozof i etičar, redovni profesor Beogradskog univerziteta i jedan od osnivača Instituta za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu, dr Svetozar Stojanović je, zasigurno, jedno od najznačajnijih imena srpske filozofske i društveno-naučne misli druge polovine XX veka. I više od toga – njegovih sedam knjiga, četiri obimne studije i više od 130 članaka objavljenih u najuglednijim domaćim i inostranim periodičnim publikacijama, svojim teorijskim značajem i dalekosežnošću svog praktičnog uticaja odavno su nadišli lokalne okvire i postali integralni deo svetske naučne i kulturne baštine. Član više uglednih međunarodnih strukovnih udruženja i predavač na mnogim prestižnim svetskim univerzitetima, Stojanović je bio jedan od retkih intelektualaca Zapadnog Balkana čija reč se i hiljadama kilometara daleko od njega s pažnjom osluškivala i s razlogom uvažavala. U svet, koji ga je poštovao i u kojem je bio rado viđen gost, Stojanović je često odlazio i u njemu dugo boravio, ali se iz njega uvek i vraćao da kao javno angažovani intelektualac u dobrom smislu te reči, onim najboljim iz tamošnje teorijsko- i praktičko-političke tradicije, u meri svojih mogućnosti, unapredi standarde društvenog života na prostorima sa kojih je potekao i kojima je bio iskreno privržen.

Otvorenog i tragalačkog duha, sklon samorefleksiji i samokritici, Stojanović je samokorigujući se intelektualno stasavao, uvek pripravan da, kako to samo ljudski i profesionalno časni pojedinci mogu, svoje greške i zablude – a bilo ih je – iskreno i javno prizna. Kao takav, u protekle dve decenije regionalne istorije, tom „vremenu bogatom nesrećama“ (Tacit), naš Sveta je bio ono što je jedino i mogao biti – odmereni i tihi, ali uporni glas razuma, odveć odgovoran da bi mogao ostati ravnodušan spram razmera odvijajućeg se zla i odveć istinoljubiv da bi mogao ne uočiti da se najzamašniji njegov deo obrušio na etnos iz kojeg je ponikao.

Revizionistički marksista, potom ne-marksista i, najzad, socijal-eko-demokrata, kako je sam definisao najvažnije etape svog filozofskog i praktičko-političkog sazrevanja, Svetozar Stojanović je pre svega bio i do kraja svog životnog puta ostao humanista – neumorni borac za istinu i pravdu, za svet kao bolje mesto za život ljudske vrste i u njemu kao takvom malo više razumevanja i empatije za narod kojem je pripadao. Mi, njegove kolege, učenici i poštovaoci, na treću godišnjicu njegove smrti okupićemo se u instituciji u kojoj je proveo najveći deo svog radnog veka, kako bismo evocirali uspomenu na njegovu ličnost i delo kao našu trajnu inspiraciju, neugasli poziv da i kao ljudi i kao stvaraoci neprestano budemo, njegovim rečima rečeno, „više od onoga što jesmo“.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
title = "Svetozar Stojanović : ličnost i delo",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_247"
}
Radojičić, M.. (2015). Svetozar Stojanović : ličnost i delo. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_247
Radojičić M. Svetozar Stojanović : ličnost i delo. 2015;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_247 .
Radojičić, Mirjana, "Svetozar Stojanović : ličnost i delo" (2015),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_247 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB