Repository of The Institute for Philosophy and Social Theory
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Radovi istraživača
  • View Item
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Radovi istraživača
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Izbori u Srbiji od 2008. do 2020. godine

Thumbnail
2021
bitstream_8070.pdf (1.277Mb)
Authors
Ilić, Vujo
Contributors
Spasojević, Dušan
Book part (Published version)
,
Crta
Metadata
Show full item record
Abstract
Desetak godina posle petooktobarskih promena, u Srbiji se, između dva ciklusa, izborima uglavnom bavila samo stručna javnost. Radilo se na novom setu zakona, predlozima izborne reforme i usklađivanju sa standardima u procesu približavanja Evropskoj uniji. Međutim, deceniju kasnije, izbori su postali predmet stalnih sukoba i osporavanja, a bavljenje izbornim uslovima postalo je deo uobičajenog političkog repertoara. Ovo nije iznenađenje, jer se kvalitet izbora nalazi u srži političkog režima koji se tih godina razvijao u Srbiji. Iako se formalna pravila koja uređuju način održavanja izbora nisu previše menjala, kvalitet izbornih uslova je s vremenom opadao. Smanjivalo se učešće na izborima, a stranke na vlasti počele su da ostvaruju toliku prednost da su izbori gubili suštinski takmičarski karakter. Istovremeno, dok se uloga izbora u obezbeđivanju predstavljanja različitih političkih opcija smanjivala, dolazilo je do promena koje su podsticale bolju deskriptivnu zastupljenost različitih... grupa u parlamentu. Na prvi pogled može delovati kontradiktorno, ali veća zastupljenost različitih društvenih segmenata počela je da služi kao bogata ornamentacija na demokratskoj fasadi. Ovi procesi nisu se dešavali naglo, već se oni mogu trasirati kroz više izbornih procesa. Pad kvaliteta izbora uočljiv je u kasnijoj fazi, ali su sve slabosti bile prisutne i ranije. Nije bilo institucija i mehanizama koji bi sprečili i kaznili izborne zloupotrebe, koje na taj način postaju deo očekivanja učesnika 'trke prema dnu'. Specifičan izborni sistem koji stvara slabu vezu između birača i izabranih predstavnika, u kom ključnu posredujuću ulogu imaju političke partije, otežao je mogućnost da građani putem demokratskih mehanizama spreče ovu degradaciju.

Source:
Podrivanje demokratije : procesi i institucije u Srbiji od 2010. do 2020. godine, 2021, 45-78
Publisher:
  • Beograd: Crta

ISBN: 978-86-901428-1-1

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2256
URI
http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2256
Collections
  • Radovi istraživača
Institution/Community
IFDT
TY  - CHAP
AU  - Ilić, Vujo
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2256
AB  - Desetak godina posle petooktobarskih promena, u Srbiji se, između dva ciklusa, izborima uglavnom bavila samo stručna javnost. Radilo se na novom setu zakona, predlozima izborne reforme i usklađivanju sa standardima u procesu približavanja Evropskoj uniji. Međutim, deceniju kasnije, izbori su postali predmet stalnih sukoba i osporavanja, a bavljenje izbornim uslovima postalo je deo uobičajenog političkog repertoara. Ovo nije iznenađenje, jer se kvalitet izbora nalazi u srži političkog režima koji se tih godina razvijao u Srbiji. Iako se formalna pravila koja uređuju način održavanja izbora nisu previše menjala, kvalitet izbornih uslova je s vremenom opadao. Smanjivalo se učešće na izborima, a stranke na vlasti počele su da ostvaruju toliku prednost da su izbori gubili suštinski takmičarski karakter. Istovremeno, dok se uloga izbora u obezbeđivanju predstavljanja različitih političkih opcija smanjivala, dolazilo je do promena koje su podsticale bolju deskriptivnu zastupljenost različitih grupa u parlamentu. Na prvi pogled može delovati kontradiktorno, ali veća zastupljenost različitih društvenih segmenata počela je da služi kao bogata ornamentacija na demokratskoj fasadi. Ovi procesi nisu se dešavali naglo, već se oni mogu trasirati kroz više izbornih procesa. Pad kvaliteta izbora uočljiv je u kasnijoj fazi, ali su sve slabosti bile prisutne i ranije. Nije bilo institucija i mehanizama koji bi sprečili i kaznili izborne zloupotrebe, koje na taj način postaju deo očekivanja učesnika 'trke prema dnu'. Specifičan izborni sistem koji stvara slabu vezu između birača i izabranih predstavnika, u kom ključnu posredujuću ulogu imaju političke partije, otežao je mogućnost da građani putem demokratskih mehanizama spreče ovu degradaciju.
PB  - Beograd: Crta
T2  - Podrivanje demokratije : procesi i institucije u Srbiji od 2010. do 2020. godine
T1  - Izbori u Srbiji od 2008. do 2020. godine
SP  - 45
EP  - 78
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2256
ER  - 
@inbook{
author = "Ilić, Vujo",
year = "2021",
abstract = "Desetak godina posle petooktobarskih promena, u Srbiji se, između dva ciklusa, izborima uglavnom bavila samo stručna javnost. Radilo se na novom setu zakona, predlozima izborne reforme i usklađivanju sa standardima u procesu približavanja Evropskoj uniji. Međutim, deceniju kasnije, izbori su postali predmet stalnih sukoba i osporavanja, a bavljenje izbornim uslovima postalo je deo uobičajenog političkog repertoara. Ovo nije iznenađenje, jer se kvalitet izbora nalazi u srži političkog režima koji se tih godina razvijao u Srbiji. Iako se formalna pravila koja uređuju način održavanja izbora nisu previše menjala, kvalitet izbornih uslova je s vremenom opadao. Smanjivalo se učešće na izborima, a stranke na vlasti počele su da ostvaruju toliku prednost da su izbori gubili suštinski takmičarski karakter. Istovremeno, dok se uloga izbora u obezbeđivanju predstavljanja različitih političkih opcija smanjivala, dolazilo je do promena koje su podsticale bolju deskriptivnu zastupljenost različitih grupa u parlamentu. Na prvi pogled može delovati kontradiktorno, ali veća zastupljenost različitih društvenih segmenata počela je da služi kao bogata ornamentacija na demokratskoj fasadi. Ovi procesi nisu se dešavali naglo, već se oni mogu trasirati kroz više izbornih procesa. Pad kvaliteta izbora uočljiv je u kasnijoj fazi, ali su sve slabosti bile prisutne i ranije. Nije bilo institucija i mehanizama koji bi sprečili i kaznili izborne zloupotrebe, koje na taj način postaju deo očekivanja učesnika 'trke prema dnu'. Specifičan izborni sistem koji stvara slabu vezu između birača i izabranih predstavnika, u kom ključnu posredujuću ulogu imaju političke partije, otežao je mogućnost da građani putem demokratskih mehanizama spreče ovu degradaciju.",
publisher = "Beograd: Crta",
journal = "Podrivanje demokratije : procesi i institucije u Srbiji od 2010. do 2020. godine",
booktitle = "Izbori u Srbiji od 2008. do 2020. godine",
pages = "45-78",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2256"
}
Ilić, V.. (2021). Izbori u Srbiji od 2008. do 2020. godine. in Podrivanje demokratije : procesi i institucije u Srbiji od 2010. do 2020. godine
Beograd: Crta., 45-78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2256
Ilić V. Izbori u Srbiji od 2008. do 2020. godine. in Podrivanje demokratije : procesi i institucije u Srbiji od 2010. do 2020. godine. 2021;:45-78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2256 .
Ilić, Vujo, "Izbori u Srbiji od 2008. do 2020. godine" in Podrivanje demokratije : procesi i institucije u Srbiji od 2010. do 2020. godine (2021):45-78,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2256 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB