Evropsko građanstvo i ustavni patriotizam: ka solidarnijoj Evropi
Lecture (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Pandemija korona virusa ponovo je stavila na agendu pitanje solidarnosti i ekonomske
redistribucije unutar Evropske unije. Zdravstveni sistemi država Juga su najpogođeniji
pandemijom, a posledično je došlo i do ekonomske i socijalne krize. Zahtev za
preraspodelom bogatstva, mutualizacijom dugova i zajedničkim finansiranjem
ekonomskog oporavka u početku nije naišao na odobravanje „štedljivih“ država Evrope.
Za razliku od rasprava o krizi evropskog duga vođenih nakon Svetske ekonomske krize
iz 2008. ovoga puta krizu su proizveli eksterni faktori, što je otupelo snagu argumenata
zasovanih na navodnoj neodgovornosti pojedinih država. Istraživanje naručeno od
strane Evropskog parlamenta iz maja 2020. pokazuje da je 34% ispitanih stanovnika
Evropske unije zadovoljno nivoom solidarnosti između država u borbi protiv pandemije
(Kantar, 2020), što navodi na potragu za mehanizmima koji bi garantovali veću
18
solidarnost unutar ovog poretka. Autor polazi od pretpostavke da je nadnacio...nalno
udruživanje neophodno radi uklanjanja negativnih efekata ekonomske globalizacije i
odbacuje suverenističke odgovore. U tekstu ispituje pojam evropskog građanstva, te
kako ovaj koncept može pospešiti stvaranje solidarnijeg poretka. Problem posebno
predstavlja činjenica da ono što je „urgentno potrebno da se uradi je ekstremno
nepopularno i stoga praktično nemoguće demokratski uraditi“ (Offe, 2013), a tiče se
široke ekonomske redistribucije, mutualizacije dugova, pa čak i stvaranje jedinstvenog
fiskalnog sistema unutar Evropske unije. Autor posebno ispituje oblik građanstva
zasnovan na konceptu ustavnog patriotizma (Habermas, 2006, Miler, 2010). Jednan od
njegovih elemenata, zajedničko sećanje na posleratnu pomoć nemačkoj ekonomiji
(Young, 2020), ovoga puta se može iskoristiti kao motivacija za slične politike solidarnosti.
Keywords:
kriza / solidarnost / Evropska unija / ustavni patriotizam / građanstvoSource:
Političke posledice pandemije, knjiga sažetaka sa redovne međunarodne konferencije Sabor politikologa, Udruženje za političke nauke Srbije - Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu, 2020, 17-18Publisher:
- Beograd : Fakultet političkih nauka
Funding / projects:
Collections
Institution/Community
IFDTTY - GEN AU - Petrović, Luka PY - 2020 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2158 AB - Pandemija korona virusa ponovo je stavila na agendu pitanje solidarnosti i ekonomske redistribucije unutar Evropske unije. Zdravstveni sistemi država Juga su najpogođeniji pandemijom, a posledično je došlo i do ekonomske i socijalne krize. Zahtev za preraspodelom bogatstva, mutualizacijom dugova i zajedničkim finansiranjem ekonomskog oporavka u početku nije naišao na odobravanje „štedljivih“ država Evrope. Za razliku od rasprava o krizi evropskog duga vođenih nakon Svetske ekonomske krize iz 2008. ovoga puta krizu su proizveli eksterni faktori, što je otupelo snagu argumenata zasovanih na navodnoj neodgovornosti pojedinih država. Istraživanje naručeno od strane Evropskog parlamenta iz maja 2020. pokazuje da je 34% ispitanih stanovnika Evropske unije zadovoljno nivoom solidarnosti između država u borbi protiv pandemije (Kantar, 2020), što navodi na potragu za mehanizmima koji bi garantovali veću 18 solidarnost unutar ovog poretka. Autor polazi od pretpostavke da je nadnacionalno udruživanje neophodno radi uklanjanja negativnih efekata ekonomske globalizacije i odbacuje suverenističke odgovore. U tekstu ispituje pojam evropskog građanstva, te kako ovaj koncept može pospešiti stvaranje solidarnijeg poretka. Problem posebno predstavlja činjenica da ono što je „urgentno potrebno da se uradi je ekstremno nepopularno i stoga praktično nemoguće demokratski uraditi“ (Offe, 2013), a tiče se široke ekonomske redistribucije, mutualizacije dugova, pa čak i stvaranje jedinstvenog fiskalnog sistema unutar Evropske unije. Autor posebno ispituje oblik građanstva zasnovan na konceptu ustavnog patriotizma (Habermas, 2006, Miler, 2010). Jednan od njegovih elemenata, zajedničko sećanje na posleratnu pomoć nemačkoj ekonomiji (Young, 2020), ovoga puta se može iskoristiti kao motivacija za slične politike solidarnosti. PB - Beograd : Fakultet političkih nauka T2 - Političke posledice pandemije, knjiga sažetaka sa redovne međunarodne konferencije Sabor politikologa, Udruženje za političke nauke Srbije - Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu T1 - Evropsko građanstvo i ustavni patriotizam: ka solidarnijoj Evropi SP - 17 EP - 18 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2158 ER -
@misc{ author = "Petrović, Luka", year = "2020", abstract = "Pandemija korona virusa ponovo je stavila na agendu pitanje solidarnosti i ekonomske redistribucije unutar Evropske unije. Zdravstveni sistemi država Juga su najpogođeniji pandemijom, a posledično je došlo i do ekonomske i socijalne krize. Zahtev za preraspodelom bogatstva, mutualizacijom dugova i zajedničkim finansiranjem ekonomskog oporavka u početku nije naišao na odobravanje „štedljivih“ država Evrope. Za razliku od rasprava o krizi evropskog duga vođenih nakon Svetske ekonomske krize iz 2008. ovoga puta krizu su proizveli eksterni faktori, što je otupelo snagu argumenata zasovanih na navodnoj neodgovornosti pojedinih država. Istraživanje naručeno od strane Evropskog parlamenta iz maja 2020. pokazuje da je 34% ispitanih stanovnika Evropske unije zadovoljno nivoom solidarnosti između država u borbi protiv pandemije (Kantar, 2020), što navodi na potragu za mehanizmima koji bi garantovali veću 18 solidarnost unutar ovog poretka. Autor polazi od pretpostavke da je nadnacionalno udruživanje neophodno radi uklanjanja negativnih efekata ekonomske globalizacije i odbacuje suverenističke odgovore. U tekstu ispituje pojam evropskog građanstva, te kako ovaj koncept može pospešiti stvaranje solidarnijeg poretka. Problem posebno predstavlja činjenica da ono što je „urgentno potrebno da se uradi je ekstremno nepopularno i stoga praktično nemoguće demokratski uraditi“ (Offe, 2013), a tiče se široke ekonomske redistribucije, mutualizacije dugova, pa čak i stvaranje jedinstvenog fiskalnog sistema unutar Evropske unije. Autor posebno ispituje oblik građanstva zasnovan na konceptu ustavnog patriotizma (Habermas, 2006, Miler, 2010). Jednan od njegovih elemenata, zajedničko sećanje na posleratnu pomoć nemačkoj ekonomiji (Young, 2020), ovoga puta se može iskoristiti kao motivacija za slične politike solidarnosti.", publisher = "Beograd : Fakultet političkih nauka", journal = "Političke posledice pandemije, knjiga sažetaka sa redovne međunarodne konferencije Sabor politikologa, Udruženje za političke nauke Srbije - Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu", title = "Evropsko građanstvo i ustavni patriotizam: ka solidarnijoj Evropi", pages = "17-18", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2158" }
Petrović, L.. (2020). Evropsko građanstvo i ustavni patriotizam: ka solidarnijoj Evropi. in Političke posledice pandemije, knjiga sažetaka sa redovne međunarodne konferencije Sabor politikologa, Udruženje za političke nauke Srbije - Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu Beograd : Fakultet političkih nauka., 17-18. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2158
Petrović L. Evropsko građanstvo i ustavni patriotizam: ka solidarnijoj Evropi. in Političke posledice pandemije, knjiga sažetaka sa redovne međunarodne konferencije Sabor politikologa, Udruženje za političke nauke Srbije - Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu. 2020;:17-18. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2158 .
Petrović, Luka, "Evropsko građanstvo i ustavni patriotizam: ka solidarnijoj Evropi" in Političke posledice pandemije, knjiga sažetaka sa redovne međunarodne konferencije Sabor politikologa, Udruženje za političke nauke Srbije - Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu (2020):17-18, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2158 .