Приказ основних података о документу
Neuroetika i filozofija
dc.creator | Babić, Jovan | |
dc.date.accessioned | 2017-11-01T10:15:19Z | |
dc.date.available | 2017-11-01T10:15:19Z | |
dc.date.issued | 2014 | |
dc.identifier | 0353-5738 | |
dc.identifier.uri | http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/214 | |
dc.description.abstract | Neuroetika je najnovija i verovatno najbrze rastuca grana bioetike i, mozda, primenjene etike uopste. U njoj se polazi od teze da odredeni pri- rodni procesi u mozgu i nervima proizvode odredena moralna i nemoralna ponasanja (a nisu samo prirodna osnova takvih dogadanja). Kao prirodni procesi ovi dogadaji se onda mogu do kraja i bez ostatka uzrocno objasniti. U tom smislu neuroetika bi trebalo daje zavrsnica i vrhunac neuronauke (neurologije i drugih njoj bliskih nauka), koja u nase vreme zaista dozivljava ogroman napredak. U tekstu se ukazuje na izvesne metafizicke i eticke tesko- ce ovog pristupa, pre svega u preklapanju pojmova (uzrocnog) objasnjenja i (razloznog) opravdanja u nacinu definisanja vrednosti, ne samo moralnih. Sasvim je sigurno da je funkcionisanje nervnog sistema vazan parametar u opisu i objasnjenju pre svega oseta i osecanja, a onda i svega ostalog sto se na vrednosnom planu gradi na toj osnovi. Znanje o procesima sa kojima se tu srecemo sigurno moze pomoci ne samo da se otklone razni problemi koji ugrozavaju kvalitet ljudskog zivota nego se moze iskoristiti i za poboljsanje tog kvaliteta tamo gde on nije direktno ugrozen. U tom smislu neuroetika spada u etiku sredstava (kako koncipirati, proizvesti, distribuisati i upotrebiti to znanje). Ali pretenzija neuroetike ide dalje od ove instrumentalne upotrebe znanja do kojih dolazi neuronauka i proteze se na artikulaciju ciljeva i na pretpostavku da se ta artikulacija moze upotpunosti uzrocno objasniti. Glavni fokus rada upravoje analiza ove pretenzije, kroz analizu razlika izmedu uzro- ka i razloga, objasnjenja i opravdanja, sredstava i ciljeva. Na kraju, u odeljku oprimenama, daje se sumarni pregled koristi i rizika koje neuroetika donosi, sa zakljuckom da ona sigurno moze znacajno pomoci da se kvalitet ukupnog zivota, individualnog i socijalnog, unapredi. | srp |
dc.format | 25 2 (2014) 181-203 | |
dc.format | application/pdf | |
dc.language | sr | |
dc.publisher | Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju | |
dc.rights | openAccess | |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/ | |
dc.source | Filozofija i društvo / Philosophy and Society | mul |
dc.subject | neuronauka | |
dc.subject | neuroetika | |
dc.subject | objašnjenje | |
dc.subject | causes and consequences | |
dc.title | Neuroetika i filozofija | sr |
dc.type | article | |
dc.rights.license | BY-NC-ND | |
dcterms.abstract | Бабић, Јован; Неуроетика и филозофија; | |
dc.citation.spage | 181 | |
dc.citation.epage | 203 | |
dc.identifier.doi | 10.2298/FID1402181B | |
dc.type.version | publishedVersion | |
dc.identifier.fulltext | http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/bitstream/id/4827/212.pdf |