Repository of The Institute for Philosophy and Social Theory
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Glavna kolekcija
  • View Item
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Glavna kolekcija
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Neuroetika i filozofija

Thumbnail
2014
212.pdf (281.5Kb)
Authors
Babić, Jovan
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Neuroetika je najnovija i verovatno najbrze rastuca grana bioetike i, mozda, primenjene etike uopste. U njoj se polazi od teze da odredeni pri- rodni procesi u mozgu i nervima proizvode odredena moralna i nemoralna ponasanja (a nisu samo prirodna osnova takvih dogadanja). Kao prirodni procesi ovi dogadaji se onda mogu do kraja i bez ostatka uzrocno objasniti. U tom smislu neuroetika bi trebalo daje zavrsnica i vrhunac neuronauke (neurologije i drugih njoj bliskih nauka), koja u nase vreme zaista dozivljava ogroman napredak. U tekstu se ukazuje na izvesne metafizicke i eticke tesko- ce ovog pristupa, pre svega u preklapanju pojmova (uzrocnog) objasnjenja i (razloznog) opravdanja u nacinu definisanja vrednosti, ne samo moralnih. Sasvim je sigurno da je funkcionisanje nervnog sistema vazan parametar u opisu i objasnjenju pre svega oseta i osecanja, a onda i svega ostalog sto se na vrednosnom planu gradi na toj osnovi. Znanje o procesima sa kojima se tu srecemo sigurno moze pomoci ne samo ...da se otklone razni problemi koji ugrozavaju kvalitet ljudskog zivota nego se moze iskoristiti i za poboljsanje tog kvaliteta tamo gde on nije direktno ugrozen. U tom smislu neuroetika spada u etiku sredstava (kako koncipirati, proizvesti, distribuisati i upotrebiti to znanje). Ali pretenzija neuroetike ide dalje od ove instrumentalne upotrebe znanja do kojih dolazi neuronauka i proteze se na artikulaciju ciljeva i na pretpostavku da se ta artikulacija moze upotpunosti uzrocno objasniti. Glavni fokus rada upravoje analiza ove pretenzije, kroz analizu razlika izmedu uzro- ka i razloga, objasnjenja i opravdanja, sredstava i ciljeva. Na kraju, u odeljku oprimenama, daje se sumarni pregled koristi i rizika koje neuroetika donosi, sa zakljuckom da ona sigurno moze znacajno pomoci da se kvalitet ukupnog zivota, individualnog i socijalnog, unapredi.

Keywords:
neuronauka / neuroetika / objašnjenje / causes and consequences
Source:
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2014, 181-203
Publisher:
  • Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju

DOI: 10.2298/FID1402181B

[ Google Scholar ]
URI
http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/214
Collections
  • Glavna kolekcija
  • Filozofija i društvo [Philosophy and Society]
Institution/Community
IFDT
TY  - JOUR
AU  - Babić, Jovan
PY  - 2014
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/214
AB  - Neuroetika je najnovija i verovatno najbrze rastuca grana bioetike i, mozda, primenjene etike uopste. U njoj se polazi od teze da odredeni pri- rodni procesi u mozgu i nervima proizvode odredena moralna i nemoralna ponasanja (a nisu samo prirodna osnova takvih dogadanja). Kao prirodni procesi ovi dogadaji se onda mogu do kraja i bez ostatka uzrocno objasniti. U tom smislu neuroetika bi trebalo daje zavrsnica i vrhunac neuronauke (neurologije i drugih njoj bliskih nauka), koja u nase vreme zaista dozivljava ogroman napredak. U tekstu se ukazuje na izvesne metafizicke i eticke tesko- ce ovog pristupa, pre svega u preklapanju pojmova (uzrocnog) objasnjenja i (razloznog) opravdanja u nacinu definisanja vrednosti, ne samo moralnih. Sasvim je sigurno da je funkcionisanje nervnog sistema vazan parametar u opisu i objasnjenju pre svega oseta i osecanja, a onda i svega ostalog sto se na vrednosnom planu gradi na toj osnovi. Znanje o procesima sa kojima se tu srecemo sigurno moze pomoci ne samo da se otklone razni problemi koji ugrozavaju kvalitet ljudskog zivota nego se moze iskoristiti i za poboljsanje tog kvaliteta tamo gde on nije direktno ugrozen. U tom smislu neuroetika spada u etiku sredstava (kako koncipirati, proizvesti, distribuisati i upotrebiti to znanje). Ali pretenzija neuroetike ide dalje od ove instrumentalne upotrebe znanja do kojih dolazi neuronauka i proteze se na artikulaciju ciljeva i na pretpostavku da se ta artikulacija moze upotpunosti uzrocno objasniti. Glavni fokus rada upravoje analiza ove pretenzije, kroz analizu razlika izmedu uzro- ka i razloga, objasnjenja i opravdanja, sredstava i ciljeva. Na kraju, u odeljku oprimenama, daje se sumarni pregled koristi i rizika koje neuroetika donosi, sa zakljuckom da ona sigurno moze znacajno pomoci da se kvalitet ukupnog zivota, individualnog i socijalnog, unapredi.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Neuroetika i filozofija
SP  - 181
EP  - 203
DO  - 10.2298/FID1402181B
ER  - 
@article{
author = "Babić, Jovan",
year = "2014",
abstract = "Neuroetika je najnovija i verovatno najbrze rastuca grana bioetike i, mozda, primenjene etike uopste. U njoj se polazi od teze da odredeni pri- rodni procesi u mozgu i nervima proizvode odredena moralna i nemoralna ponasanja (a nisu samo prirodna osnova takvih dogadanja). Kao prirodni procesi ovi dogadaji se onda mogu do kraja i bez ostatka uzrocno objasniti. U tom smislu neuroetika bi trebalo daje zavrsnica i vrhunac neuronauke (neurologije i drugih njoj bliskih nauka), koja u nase vreme zaista dozivljava ogroman napredak. U tekstu se ukazuje na izvesne metafizicke i eticke tesko- ce ovog pristupa, pre svega u preklapanju pojmova (uzrocnog) objasnjenja i (razloznog) opravdanja u nacinu definisanja vrednosti, ne samo moralnih. Sasvim je sigurno da je funkcionisanje nervnog sistema vazan parametar u opisu i objasnjenju pre svega oseta i osecanja, a onda i svega ostalog sto se na vrednosnom planu gradi na toj osnovi. Znanje o procesima sa kojima se tu srecemo sigurno moze pomoci ne samo da se otklone razni problemi koji ugrozavaju kvalitet ljudskog zivota nego se moze iskoristiti i za poboljsanje tog kvaliteta tamo gde on nije direktno ugrozen. U tom smislu neuroetika spada u etiku sredstava (kako koncipirati, proizvesti, distribuisati i upotrebiti to znanje). Ali pretenzija neuroetike ide dalje od ove instrumentalne upotrebe znanja do kojih dolazi neuronauka i proteze se na artikulaciju ciljeva i na pretpostavku da se ta artikulacija moze upotpunosti uzrocno objasniti. Glavni fokus rada upravoje analiza ove pretenzije, kroz analizu razlika izmedu uzro- ka i razloga, objasnjenja i opravdanja, sredstava i ciljeva. Na kraju, u odeljku oprimenama, daje se sumarni pregled koristi i rizika koje neuroetika donosi, sa zakljuckom da ona sigurno moze znacajno pomoci da se kvalitet ukupnog zivota, individualnog i socijalnog, unapredi.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Neuroetika i filozofija",
pages = "181-203",
doi = "10.2298/FID1402181B"
}
Babić, J.. (2014). Neuroetika i filozofija. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 181-203.
https://doi.org/10.2298/FID1402181B
Babić J. Neuroetika i filozofija. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2014;:181-203.
doi:10.2298/FID1402181B .
Babić, Jovan, "Neuroetika i filozofija" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2014):181-203,
https://doi.org/10.2298/FID1402181B . .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB