Epistemic Feature of Democracy: the Role of Expert in Democratic Decision Making
Epistemička odlika demokratije: uloga eksperta u demokratskom donošenju odluka
Article (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
In her book Democracy and Truth: The Conflict between Political and Epistemic Virtues, Snježana Prijić Samaržija advocates that a purely procedural justification which defines the authority and legitimacy of democracy only in relation to the fairness of the procedure itself is not enough for a full justification of democracy. Some epistemic values should also be included. This epistemic quality of democracy depends on the quality of the decisions that the democratic procedures produce. In that sense, the author is advocating a hybrid theory that secures harmony between political and epistemic values, favoring deliberative procedure for this purpose, and thus promotes equal respect for both democratic values. In doing so, she is advocating the specific type of division of epistemic labor that I will attempt to critically re-examine here, as well as to bring into question the privileged role of the experts in democratic decision-making.
U svojoj knjizi Demokratija i istina: sukob između političkih i epistemičkih vrlina, Snježana Prijić Samaržija se zalaže za stanovište po kom čisto proceduralno opravdanje, koje definiše autoritet i legitimnost demokratije samo u odnosu na pravičnost same procedure, nije dovoljno za potpuno opravdanje demokratije i da, stoga, treba uključiti i neke epistemičke vrednosti. Ova epistemička vrednost demokratije zavisi od kvaliteta odluka koje demokratske procedure proizvode. U tom smislu autorka se zalaže za hibirnu teoriju koja obezbeđuje sklad između političkih i epistemičkih vrednosti, favorizujući deliberativnu proceduru za tu svrhu, i na taj način promoviše jednako poštovanje obe demokratske vrednosti. Pri tome, autorka zagovara specifičnu vrstu epsitemičke podele rada koju ću ovde pokušati da kritički preispitam, a samim tim i izolovanu ulogu eskperata u demokratskom odlučivanju.
Keywords:
epistemic democracy / cognitive diversity / bounded rationality / deliberative democracySource:
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2020, 31, 1, 37-42Publisher:
- Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Funding / projects:
- Logical-epistemological basis of metaphysics (RS-179067)
URI
http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=https%3A%2F%2Fdoi.org%2F10.2298%2FFID2001037Jhttp://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2065
Collections
Institution/Community
IFDTTY - JOUR AU - Janković, Ivana PY - 2020 UR - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=https%3A%2F%2Fdoi.org%2F10.2298%2FFID2001037J UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2065 AB - In her book Democracy and Truth: The Conflict between Political and Epistemic Virtues, Snježana Prijić Samaržija advocates that a purely procedural justification which defines the authority and legitimacy of democracy only in relation to the fairness of the procedure itself is not enough for a full justification of democracy. Some epistemic values should also be included. This epistemic quality of democracy depends on the quality of the decisions that the democratic procedures produce. In that sense, the author is advocating a hybrid theory that secures harmony between political and epistemic values, favoring deliberative procedure for this purpose, and thus promotes equal respect for both democratic values. In doing so, she is advocating the specific type of division of epistemic labor that I will attempt to critically re-examine here, as well as to bring into question the privileged role of the experts in democratic decision-making. AB - U svojoj knjizi Demokratija i istina: sukob između političkih i epistemičkih vrlina, Snježana Prijić Samaržija se zalaže za stanovište po kom čisto proceduralno opravdanje, koje definiše autoritet i legitimnost demokratije samo u odnosu na pravičnost same procedure, nije dovoljno za potpuno opravdanje demokratije i da, stoga, treba uključiti i neke epistemičke vrednosti. Ova epistemička vrednost demokratije zavisi od kvaliteta odluka koje demokratske procedure proizvode. U tom smislu autorka se zalaže za hibirnu teoriju koja obezbeđuje sklad između političkih i epistemičkih vrednosti, favorizujući deliberativnu proceduru za tu svrhu, i na taj način promoviše jednako poštovanje obe demokratske vrednosti. Pri tome, autorka zagovara specifičnu vrstu epsitemičke podele rada koju ću ovde pokušati da kritički preispitam, a samim tim i izolovanu ulogu eskperata u demokratskom odlučivanju. PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju T2 - Filozofija i društvo/Philosophy and Society T1 - Epistemic Feature of Democracy: the Role of Expert in Democratic Decision Making T1 - Epistemička odlika demokratije: uloga eksperta u demokratskom donošenju odluka IS - 1 VL - 31 SP - 37 EP - 42 DO - 10.2298/FID2001037J ER -
@article{ author = "Janković, Ivana", year = "2020", abstract = "In her book Democracy and Truth: The Conflict between Political and Epistemic Virtues, Snježana Prijić Samaržija advocates that a purely procedural justification which defines the authority and legitimacy of democracy only in relation to the fairness of the procedure itself is not enough for a full justification of democracy. Some epistemic values should also be included. This epistemic quality of democracy depends on the quality of the decisions that the democratic procedures produce. In that sense, the author is advocating a hybrid theory that secures harmony between political and epistemic values, favoring deliberative procedure for this purpose, and thus promotes equal respect for both democratic values. In doing so, she is advocating the specific type of division of epistemic labor that I will attempt to critically re-examine here, as well as to bring into question the privileged role of the experts in democratic decision-making., U svojoj knjizi Demokratija i istina: sukob između političkih i epistemičkih vrlina, Snježana Prijić Samaržija se zalaže za stanovište po kom čisto proceduralno opravdanje, koje definiše autoritet i legitimnost demokratije samo u odnosu na pravičnost same procedure, nije dovoljno za potpuno opravdanje demokratije i da, stoga, treba uključiti i neke epistemičke vrednosti. Ova epistemička vrednost demokratije zavisi od kvaliteta odluka koje demokratske procedure proizvode. U tom smislu autorka se zalaže za hibirnu teoriju koja obezbeđuje sklad između političkih i epistemičkih vrednosti, favorizujući deliberativnu proceduru za tu svrhu, i na taj način promoviše jednako poštovanje obe demokratske vrednosti. Pri tome, autorka zagovara specifičnu vrstu epsitemičke podele rada koju ću ovde pokušati da kritički preispitam, a samim tim i izolovanu ulogu eskperata u demokratskom odlučivanju.", publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju", journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society", title = "Epistemic Feature of Democracy: the Role of Expert in Democratic Decision Making, Epistemička odlika demokratije: uloga eksperta u demokratskom donošenju odluka", number = "1", volume = "31", pages = "37-42", doi = "10.2298/FID2001037J" }
Janković, I.. (2020). Epistemic Feature of Democracy: the Role of Expert in Democratic Decision Making. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 31(1), 37-42. https://doi.org/10.2298/FID2001037J
Janković I. Epistemic Feature of Democracy: the Role of Expert in Democratic Decision Making. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2020;31(1):37-42. doi:10.2298/FID2001037J .
Janković, Ivana, "Epistemic Feature of Democracy: the Role of Expert in Democratic Decision Making" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 31, no. 1 (2020):37-42, https://doi.org/10.2298/FID2001037J . .