Postsekularnost i „modernizacija s dušom“
Abstract
U tekstu je reč o istraživanju Centra za religijske studije koje implicitno sadrži problem postsekularnosti. Problem je zapravo dilema da li postsekularno znači preobražaj, ili nastavak sekularnog zanemarivanja onostranosti i transcendentnog smisla duhovnosti? Takođe se razmatra značenje pojma „religije“, čije poreklo je u ljudskoj duhovnoj potrebi za dokučivnjem telosa postojanja, koja smisao traži samo na „ovoj strani“. Međutim, s obzirom na duh vremena dominantne modernizacije, koja previđa pojam onostranosti, institucija religije zastareva, pogotovo kada i sama gubi duhovnu vezu sa „onom stranom“. Uprkos tome, pokazuje se da je ideja duhovnosti važna i da nas kriza materijalnih dobara i potreba za održivom organizacijom okruženja vraća na nematerijalne vrednosti. Tako duhovnost prestaje da bude smatrana za deo religije, ili za njenu alternativu – duhovno može takođe biti i način na koji se gleda na svet i ljudsku prirodu. Mogućnost potvrđivanja ovih pretpostavki je, međutim, samo d...elimično data s obzirom da u ovom istraživanju eksplicitna pitanja o duhovnosti nisu postavljena.
Keywords:
modernizacija / okruženje / postsekularnost / religija / duhovnostSource:
(Post)sekularni obrt. Religijske, moralne i društveno-političke vrednosti studenata u Srbiji, 2013, 95-115Publisher:
- Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Centre for European Studies; Fondacija Konrad Adenauer
Funding / projects:
- Studying climate change and its influence on environment: impacts, adaptation and mitigation (RS-43007)
Collections
Institution/Community
IFDTTY - CHAP AU - Đurić, Jelena PY - 2013 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1624 AB - U tekstu je reč o istraživanju Centra za religijske studije koje implicitno sadrži problem postsekularnosti. Problem je zapravo dilema da li postsekularno znači preobražaj, ili nastavak sekularnog zanemarivanja onostranosti i transcendentnog smisla duhovnosti? Takođe se razmatra značenje pojma „religije“, čije poreklo je u ljudskoj duhovnoj potrebi za dokučivnjem telosa postojanja, koja smisao traži samo na „ovoj strani“. Međutim, s obzirom na duh vremena dominantne modernizacije, koja previđa pojam onostranosti, institucija religije zastareva, pogotovo kada i sama gubi duhovnu vezu sa „onom stranom“. Uprkos tome, pokazuje se da je ideja duhovnosti važna i da nas kriza materijalnih dobara i potreba za održivom organizacijom okruženja vraća na nematerijalne vrednosti. Tako duhovnost prestaje da bude smatrana za deo religije, ili za njenu alternativu – duhovno može takođe biti i način na koji se gleda na svet i ljudsku prirodu. Mogućnost potvrđivanja ovih pretpostavki je, međutim, samo delimično data s obzirom da u ovom istraživanju eksplicitna pitanja o duhovnosti nisu postavljena. PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Centre for European Studies; Fondacija Konrad Adenauer T2 - (Post)sekularni obrt. Religijske, moralne i društveno-političke vrednosti studenata u Srbiji T1 - Postsekularnost i „modernizacija s dušom“ SP - 95 EP - 115 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1624 ER -
@inbook{ author = "Đurić, Jelena", year = "2013", abstract = "U tekstu je reč o istraživanju Centra za religijske studije koje implicitno sadrži problem postsekularnosti. Problem je zapravo dilema da li postsekularno znači preobražaj, ili nastavak sekularnog zanemarivanja onostranosti i transcendentnog smisla duhovnosti? Takođe se razmatra značenje pojma „religije“, čije poreklo je u ljudskoj duhovnoj potrebi za dokučivnjem telosa postojanja, koja smisao traži samo na „ovoj strani“. Međutim, s obzirom na duh vremena dominantne modernizacije, koja previđa pojam onostranosti, institucija religije zastareva, pogotovo kada i sama gubi duhovnu vezu sa „onom stranom“. Uprkos tome, pokazuje se da je ideja duhovnosti važna i da nas kriza materijalnih dobara i potreba za održivom organizacijom okruženja vraća na nematerijalne vrednosti. Tako duhovnost prestaje da bude smatrana za deo religije, ili za njenu alternativu – duhovno može takođe biti i način na koji se gleda na svet i ljudsku prirodu. Mogućnost potvrđivanja ovih pretpostavki je, međutim, samo delimično data s obzirom da u ovom istraživanju eksplicitna pitanja o duhovnosti nisu postavljena.", publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Centre for European Studies; Fondacija Konrad Adenauer", journal = "(Post)sekularni obrt. Religijske, moralne i društveno-političke vrednosti studenata u Srbiji", booktitle = "Postsekularnost i „modernizacija s dušom“", pages = "95-115", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1624" }
Đurić, J.. (2013). Postsekularnost i „modernizacija s dušom“. in (Post)sekularni obrt. Religijske, moralne i društveno-političke vrednosti studenata u Srbiji Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Centre for European Studies; Fondacija Konrad Adenauer., 95-115. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1624
Đurić J. Postsekularnost i „modernizacija s dušom“. in (Post)sekularni obrt. Religijske, moralne i društveno-političke vrednosti studenata u Srbiji. 2013;:95-115. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1624 .
Đurić, Jelena, "Postsekularnost i „modernizacija s dušom“" in (Post)sekularni obrt. Religijske, moralne i društveno-političke vrednosti studenata u Srbiji (2013):95-115, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1624 .