Od ekološke antropologije do antropološke ekologije
Book part (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
U tekstu je reč o ulozi antropološke ekologije, kao načina traženja odgovarajućih rešenja za probleme savremenog sveta koji povezuje ekološku i antropološku problematiku. Baveći se uticajem kulture na životnu sredinu koji je, u kontekstu modernizacije, izražen kroz neodgovarajući odnos prema prirodi – istrebljivanjem vrsta, uništavanjem šuma, gubitkom obradivog zemljišta, oskudicom sredstava za život većine stanovništva planete i drugim štetama za čoveka i okruženje – antropološka ekologija je ukazala na potrebu za razvijanjem kulturne samosvesti. Nedostatak ove samosvesti povezan je sa ignorisanjem potrebe za promenom neodrživog odnosa prema svetu koji počiva na preovlađujućim antropocentrčkim pretpostavkama. Pozivi na promene dolaze iz marginalizovanih vidova kulture i društvene teorije, angažovane umetnosti, sociologije nauke, neomarksizma, ekofeminizma, političke i antropološke ekologije. Oni već decenijama govore o neophodnosti angažovanja kulture koju shvataju ne samo kao adaptiv...no sredstvo, nego i kao okruženje u kojem ljudi stvaraju mogućnosti za (odgovarajuće) promene.
Keywords:
ekološka antropologija / nove ekologije / antropološka ekologija / priroda i kultura / životna sredina / okruženjeSource:
Priroda, etika politika. EKOLOŠKE (PRE)OKUPACIJE I (PRE)ORIJENTACIJE, 2012, 165-194Publisher:
- Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Funding / projects:
- Studying climate change and its influence on environment: impacts, adaptation and mitigation (RS-43007)
Note:
- Zbornik priredili:Ana Birešev, Gazela Pudar, Dušan Bošković
Collections
Institution/Community
IFDTTY - CHAP AU - Đurić, Jelena PY - 2012 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1620 AB - U tekstu je reč o ulozi antropološke ekologije, kao načina traženja odgovarajućih rešenja za probleme savremenog sveta koji povezuje ekološku i antropološku problematiku. Baveći se uticajem kulture na životnu sredinu koji je, u kontekstu modernizacije, izražen kroz neodgovarajući odnos prema prirodi – istrebljivanjem vrsta, uništavanjem šuma, gubitkom obradivog zemljišta, oskudicom sredstava za život većine stanovništva planete i drugim štetama za čoveka i okruženje – antropološka ekologija je ukazala na potrebu za razvijanjem kulturne samosvesti. Nedostatak ove samosvesti povezan je sa ignorisanjem potrebe za promenom neodrživog odnosa prema svetu koji počiva na preovlađujućim antropocentrčkim pretpostavkama. Pozivi na promene dolaze iz marginalizovanih vidova kulture i društvene teorije, angažovane umetnosti, sociologije nauke, neomarksizma, ekofeminizma, političke i antropološke ekologije. Oni već decenijama govore o neophodnosti angažovanja kulture koju shvataju ne samo kao adaptivno sredstvo, nego i kao okruženje u kojem ljudi stvaraju mogućnosti za (odgovarajuće) promene. PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju T2 - Priroda, etika politika. EKOLOŠKE (PRE)OKUPACIJE I (PRE)ORIJENTACIJE T1 - Od ekološke antropologije do antropološke ekologije SP - 165 EP - 194 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1620 ER -
@inbook{ author = "Đurić, Jelena", year = "2012", abstract = "U tekstu je reč o ulozi antropološke ekologije, kao načina traženja odgovarajućih rešenja za probleme savremenog sveta koji povezuje ekološku i antropološku problematiku. Baveći se uticajem kulture na životnu sredinu koji je, u kontekstu modernizacije, izražen kroz neodgovarajući odnos prema prirodi – istrebljivanjem vrsta, uništavanjem šuma, gubitkom obradivog zemljišta, oskudicom sredstava za život većine stanovništva planete i drugim štetama za čoveka i okruženje – antropološka ekologija je ukazala na potrebu za razvijanjem kulturne samosvesti. Nedostatak ove samosvesti povezan je sa ignorisanjem potrebe za promenom neodrživog odnosa prema svetu koji počiva na preovlađujućim antropocentrčkim pretpostavkama. Pozivi na promene dolaze iz marginalizovanih vidova kulture i društvene teorije, angažovane umetnosti, sociologije nauke, neomarksizma, ekofeminizma, političke i antropološke ekologije. Oni već decenijama govore o neophodnosti angažovanja kulture koju shvataju ne samo kao adaptivno sredstvo, nego i kao okruženje u kojem ljudi stvaraju mogućnosti za (odgovarajuće) promene.", publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju", journal = "Priroda, etika politika. EKOLOŠKE (PRE)OKUPACIJE I (PRE)ORIJENTACIJE", booktitle = "Od ekološke antropologije do antropološke ekologije", pages = "165-194", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1620" }
Đurić, J.. (2012). Od ekološke antropologije do antropološke ekologije. in Priroda, etika politika. EKOLOŠKE (PRE)OKUPACIJE I (PRE)ORIJENTACIJE Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 165-194. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1620
Đurić J. Od ekološke antropologije do antropološke ekologije. in Priroda, etika politika. EKOLOŠKE (PRE)OKUPACIJE I (PRE)ORIJENTACIJE. 2012;:165-194. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1620 .
Đurić, Jelena, "Od ekološke antropologije do antropološke ekologije" in Priroda, etika politika. EKOLOŠKE (PRE)OKUPACIJE I (PRE)ORIJENTACIJE (2012):165-194, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1620 .