Fusnota u globalnoj istoriji: kako se može čitati istorija jugoslovenskog feminizma?
Footnote in a global history: On histories of feminisms
Article (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Tekst nastoji da pruži alternativno čitanje istorije jugoslovenskog feminizma, usredsređujući se na godine njegovog razvoja u socijalizmu i na period koji je usledio neposredno po raspadu zajedničke države. Kakve je putanje imao feminizam koji je ponikao u socijalističkoj državi? I kako se razvijao kada su i socijalizam i država prestali da postoje? Pojmovni okvir unutar kojeg se izvodi ovo čitanje oslanja se na koncept režima državljanstva, koji treba da ponudi složeniju sliku od onih koje se uobičajno koriste u preispitivanju postjugoslovenskog feminizma. U tekstu se utoliko pokazuje da je okvir koji počiva na poređenju feminizma i nacionalizma nedostatan, ali se takođe kritičkim čitanjem uticajnog teksta Nensi Frejzer „Feminizam, kapitalizam i lukavstvo istorije“ pokazuje da je u lokalnom kontekstu neophodno iskoračiti izvan okvira koji počiva na poređenju razvoja feminizma i kapitalizma. Tekst utoliko poziva na pažljivo čitanje paradoksa lokalne istorije feminizma.
The paper attempts to offer an alternative reading of the history of Yugoslav feminism. It focuses on birth and development of feminism during socialism, and its aftermath in times of war and disintegration of the common state. What were the trajectories of feminism that emerged in a socialist state? What were its chosen paths when both socialism and the state ceased to exist? The conceptual framework the paper uses draws upon the notion of citizenship regime, which offers a more intricate picture then those customarily used in elaborations of (post-)Yugoslav feminism – either those that compare feminism and nationalism, or those that rely on the wider comparison of feminism and capitalism. In the light of the latter remark, Nancy Fraser’s article ‘Feminism, Capitalism, and the Cunning of History’ proved to be valuable for the argument on the complexities of (post-) Yugoslav feminism. Thus, the paper calls for a meticulous reading of the paradoxes of the local history of feminism.
Keywords:
feminizam / feminism / Jugoslavija / režim državljanstva / socijalizam / rat / Yugoslavia / citizenship regime / socialism / warSource:
Sociologija, 2015, 57, 1, 72-89Publisher:
- Beograd : Filozofski fakultet
Funding / projects:
- CITSEE - The Europeanisation of Citizenship in the Successor States of the Former Yugoslavia (EU-230239)
Collections
Institution/Community
IFDTTY - JOUR AU - Zaharijević, Adriana PY - 2015 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1509 AB - Tekst nastoji da pruži alternativno čitanje istorije jugoslovenskog feminizma, usredsređujući se na godine njegovog razvoja u socijalizmu i na period koji je usledio neposredno po raspadu zajedničke države. Kakve je putanje imao feminizam koji je ponikao u socijalističkoj državi? I kako se razvijao kada su i socijalizam i država prestali da postoje? Pojmovni okvir unutar kojeg se izvodi ovo čitanje oslanja se na koncept režima državljanstva, koji treba da ponudi složeniju sliku od onih koje se uobičajno koriste u preispitivanju postjugoslovenskog feminizma. U tekstu se utoliko pokazuje da je okvir koji počiva na poređenju feminizma i nacionalizma nedostatan, ali se takođe kritičkim čitanjem uticajnog teksta Nensi Frejzer „Feminizam, kapitalizam i lukavstvo istorije“ pokazuje da je u lokalnom kontekstu neophodno iskoračiti izvan okvira koji počiva na poređenju razvoja feminizma i kapitalizma. Tekst utoliko poziva na pažljivo čitanje paradoksa lokalne istorije feminizma. AB - The paper attempts to offer an alternative reading of the history of Yugoslav feminism. It focuses on birth and development of feminism during socialism, and its aftermath in times of war and disintegration of the common state. What were the trajectories of feminism that emerged in a socialist state? What were its chosen paths when both socialism and the state ceased to exist? The conceptual framework the paper uses draws upon the notion of citizenship regime, which offers a more intricate picture then those customarily used in elaborations of (post-)Yugoslav feminism – either those that compare feminism and nationalism, or those that rely on the wider comparison of feminism and capitalism. In the light of the latter remark, Nancy Fraser’s article ‘Feminism, Capitalism, and the Cunning of History’ proved to be valuable for the argument on the complexities of (post-) Yugoslav feminism. Thus, the paper calls for a meticulous reading of the paradoxes of the local history of feminism. PB - Beograd : Filozofski fakultet T2 - Sociologija T1 - Fusnota u globalnoj istoriji: kako se može čitati istorija jugoslovenskog feminizma? T1 - Footnote in a global history: On histories of feminisms IS - 1 VL - 57 SP - 72 EP - 89 DO - 10.2298/SOC1501072Z ER -
@article{ author = "Zaharijević, Adriana", year = "2015", abstract = "Tekst nastoji da pruži alternativno čitanje istorije jugoslovenskog feminizma, usredsređujući se na godine njegovog razvoja u socijalizmu i na period koji je usledio neposredno po raspadu zajedničke države. Kakve je putanje imao feminizam koji je ponikao u socijalističkoj državi? I kako se razvijao kada su i socijalizam i država prestali da postoje? Pojmovni okvir unutar kojeg se izvodi ovo čitanje oslanja se na koncept režima državljanstva, koji treba da ponudi složeniju sliku od onih koje se uobičajno koriste u preispitivanju postjugoslovenskog feminizma. U tekstu se utoliko pokazuje da je okvir koji počiva na poređenju feminizma i nacionalizma nedostatan, ali se takođe kritičkim čitanjem uticajnog teksta Nensi Frejzer „Feminizam, kapitalizam i lukavstvo istorije“ pokazuje da je u lokalnom kontekstu neophodno iskoračiti izvan okvira koji počiva na poređenju razvoja feminizma i kapitalizma. Tekst utoliko poziva na pažljivo čitanje paradoksa lokalne istorije feminizma., The paper attempts to offer an alternative reading of the history of Yugoslav feminism. It focuses on birth and development of feminism during socialism, and its aftermath in times of war and disintegration of the common state. What were the trajectories of feminism that emerged in a socialist state? What were its chosen paths when both socialism and the state ceased to exist? The conceptual framework the paper uses draws upon the notion of citizenship regime, which offers a more intricate picture then those customarily used in elaborations of (post-)Yugoslav feminism – either those that compare feminism and nationalism, or those that rely on the wider comparison of feminism and capitalism. In the light of the latter remark, Nancy Fraser’s article ‘Feminism, Capitalism, and the Cunning of History’ proved to be valuable for the argument on the complexities of (post-) Yugoslav feminism. Thus, the paper calls for a meticulous reading of the paradoxes of the local history of feminism.", publisher = "Beograd : Filozofski fakultet", journal = "Sociologija", title = "Fusnota u globalnoj istoriji: kako se može čitati istorija jugoslovenskog feminizma?, Footnote in a global history: On histories of feminisms", number = "1", volume = "57", pages = "72-89", doi = "10.2298/SOC1501072Z" }
Zaharijević, A.. (2015). Fusnota u globalnoj istoriji: kako se može čitati istorija jugoslovenskog feminizma?. in Sociologija Beograd : Filozofski fakultet., 57(1), 72-89. https://doi.org/10.2298/SOC1501072Z
Zaharijević A. Fusnota u globalnoj istoriji: kako se može čitati istorija jugoslovenskog feminizma?. in Sociologija. 2015;57(1):72-89. doi:10.2298/SOC1501072Z .
Zaharijević, Adriana, "Fusnota u globalnoj istoriji: kako se može čitati istorija jugoslovenskog feminizma?" in Sociologija, 57, no. 1 (2015):72-89, https://doi.org/10.2298/SOC1501072Z . .