O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti
Abstract
Ratovi u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog veka doveli
su ovaj region u centar medijske pažnje i probudili odgovarajuće interesovanje i u
akademskoj teoriji Zapada. Pošto su poslednjem ‘otkrivanju Balkana’ posredovali
upravo ratovi, navijački, površni ili egzotički pristup pitanjima raspada SFRJ kao
akademskoj temi nije neočekivan. S druge strane, u tematizovanju pitanja svoje savremenosti
i najbliže prošlosti akademska javnost Srbije nije bila ni približno aktivna;
iz najrazličitijih razloga, ali pre svega zbog nesklonosti sistematskim istraživanjima,
formiranje znanja i predstava o ovim temama uglavnom je ostavljala medijima, publicistima,
kolegama izvan svoje akademske zajednice ili nekom kasnijem vremenu.
Uprkos tome što su predstave o poslednjim ratovima neretko počivale na stereotipima
i propagandi, kao i činjenici da formirano znanje o ovoj problematici pati od grubog
pojednostavljivanja, ova pitanja su retko bila podsticajna za domaće istraživače.
Posebn...o su izbegavane teme velikog nasilja, pa su izvan akademske pažnje ostali i
najmarkantniji ratni događaji, možda i zato što se smatralo da bi ono po čemu su region
i Srbija postali poznati najbolje bilo što pre zaboraviti.U retrospektivi, pak, savremeno
akademsko ćutanje o poslednjim ratovima teško je posmatrati izvan kontinuiteta
sa ćutanjem iz vremena socijalizma i rata koji mu je prethodio. Zato se ovim
tekstom ne pokreću samo pitanja razloga netematizovanja najbliže prošlosti i uticaja
ćutanja u socijalizmu na ono što je došlo posle njega, već se podstiče istraživanje semantike
i funkcija ćutanja i prećutkivanja u poslednjim ratovima, kao i uzajamni odnos
između ćutanja i konstrukcija društvenog pamćenja.
Keywords:
ćutanje / zaboravljanje / društveno pamćenje / wars in former YugoslaviaSource:
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2007, 43-57Publisher:
- Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Collections
Institution/Community
IFDTTY - JOUR AU - Đerić, Gordana PY - 2007 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/116 AB - Ratovi u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog veka doveli su ovaj region u centar medijske pažnje i probudili odgovarajuće interesovanje i u akademskoj teoriji Zapada. Pošto su poslednjem ‘otkrivanju Balkana’ posredovali upravo ratovi, navijački, površni ili egzotički pristup pitanjima raspada SFRJ kao akademskoj temi nije neočekivan. S druge strane, u tematizovanju pitanja svoje savremenosti i najbliže prošlosti akademska javnost Srbije nije bila ni približno aktivna; iz najrazličitijih razloga, ali pre svega zbog nesklonosti sistematskim istraživanjima, formiranje znanja i predstava o ovim temama uglavnom je ostavljala medijima, publicistima, kolegama izvan svoje akademske zajednice ili nekom kasnijem vremenu. Uprkos tome što su predstave o poslednjim ratovima neretko počivale na stereotipima i propagandi, kao i činjenici da formirano znanje o ovoj problematici pati od grubog pojednostavljivanja, ova pitanja su retko bila podsticajna za domaće istraživače. Posebno su izbegavane teme velikog nasilja, pa su izvan akademske pažnje ostali i najmarkantniji ratni događaji, možda i zato što se smatralo da bi ono po čemu su region i Srbija postali poznati najbolje bilo što pre zaboraviti.U retrospektivi, pak, savremeno akademsko ćutanje o poslednjim ratovima teško je posmatrati izvan kontinuiteta sa ćutanjem iz vremena socijalizma i rata koji mu je prethodio. Zato se ovim tekstom ne pokreću samo pitanja razloga netematizovanja najbliže prošlosti i uticaja ćutanja u socijalizmu na ono što je došlo posle njega, već se podstiče istraživanje semantike i funkcija ćutanja i prećutkivanja u poslednjim ratovima, kao i uzajamni odnos između ćutanja i konstrukcija društvenog pamćenja. PB - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju T2 - Filozofija i društvo/Philosophy and Society T1 - O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti SP - 43 EP - 57 DO - 10.2298/FID0703043D ER -
@article{ author = "Đerić, Gordana", year = "2007", abstract = "Ratovi u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog veka doveli su ovaj region u centar medijske pažnje i probudili odgovarajuće interesovanje i u akademskoj teoriji Zapada. Pošto su poslednjem ‘otkrivanju Balkana’ posredovali upravo ratovi, navijački, površni ili egzotički pristup pitanjima raspada SFRJ kao akademskoj temi nije neočekivan. S druge strane, u tematizovanju pitanja svoje savremenosti i najbliže prošlosti akademska javnost Srbije nije bila ni približno aktivna; iz najrazličitijih razloga, ali pre svega zbog nesklonosti sistematskim istraživanjima, formiranje znanja i predstava o ovim temama uglavnom je ostavljala medijima, publicistima, kolegama izvan svoje akademske zajednice ili nekom kasnijem vremenu. Uprkos tome što su predstave o poslednjim ratovima neretko počivale na stereotipima i propagandi, kao i činjenici da formirano znanje o ovoj problematici pati od grubog pojednostavljivanja, ova pitanja su retko bila podsticajna za domaće istraživače. Posebno su izbegavane teme velikog nasilja, pa su izvan akademske pažnje ostali i najmarkantniji ratni događaji, možda i zato što se smatralo da bi ono po čemu su region i Srbija postali poznati najbolje bilo što pre zaboraviti.U retrospektivi, pak, savremeno akademsko ćutanje o poslednjim ratovima teško je posmatrati izvan kontinuiteta sa ćutanjem iz vremena socijalizma i rata koji mu je prethodio. Zato se ovim tekstom ne pokreću samo pitanja razloga netematizovanja najbliže prošlosti i uticaja ćutanja u socijalizmu na ono što je došlo posle njega, već se podstiče istraživanje semantike i funkcija ćutanja i prećutkivanja u poslednjim ratovima, kao i uzajamni odnos između ćutanja i konstrukcija društvenog pamćenja.", publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju", journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society", title = "O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti", pages = "43-57", doi = "10.2298/FID0703043D" }
Đerić, G.. (2007). O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 43-57. https://doi.org/10.2298/FID0703043D
Đerić G. O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2007;:43-57. doi:10.2298/FID0703043D .
Đerić, Gordana, "O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2007):43-57, https://doi.org/10.2298/FID0703043D . .