Repository of The Institute for Philosophy and Social Theory
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Glavna kolekcija
  • View Item
  •   RIFDT
  • IFDT
  • Glavna kolekcija
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti

Thumbnail
2007
114.pdf (90.03Kb)
Authors
Đerić, Gordana
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Ratovi u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog veka doveli su ovaj region u centar medijske pažnje i probudili odgovarajuće interesovanje i u akademskoj teoriji Zapada. Pošto su poslednjem ‘otkrivanju Balkana’ posredovali upravo ratovi, navijački, površni ili egzotički pristup pitanjima raspada SFRJ kao akademskoj temi nije neočekivan. S druge strane, u tematizovanju pitanja svoje savremenosti i najbliže prošlosti akademska javnost Srbije nije bila ni približno aktivna; iz najrazličitijih razloga, ali pre svega zbog nesklonosti sistematskim istraživanjima, formiranje znanja i predstava o ovim temama uglavnom je ostavljala medijima, publicistima, kolegama izvan svoje akademske zajednice ili nekom kasnijem vremenu. Uprkos tome što su predstave o poslednjim ratovima neretko počivale na stereotipima i propagandi, kao i činjenici da formirano znanje o ovoj problematici pati od grubog pojednostavljivanja, ova pitanja su retko bila podsticajna za domaće istraživače. Posebn...o su izbegavane teme velikog nasilja, pa su izvan akademske pažnje ostali i najmarkantniji ratni događaji, možda i zato što se smatralo da bi ono po čemu su region i Srbija postali poznati najbolje bilo što pre zaboraviti.U retrospektivi, pak, savremeno akademsko ćutanje o poslednjim ratovima teško je posmatrati izvan kontinuiteta sa ćutanjem iz vremena socijalizma i rata koji mu je prethodio. Zato se ovim tekstom ne pokreću samo pitanja razloga netematizovanja najbliže prošlosti i uticaja ćutanja u socijalizmu na ono što je došlo posle njega, već se podstiče istraživanje semantike i funkcija ćutanja i prećutkivanja u poslednjim ratovima, kao i uzajamni odnos između ćutanja i konstrukcija društvenog pamćenja.

Keywords:
ćutanje / zaboravljanje / društveno pamćenje / wars in former Yugoslavia
Source:
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2007, 43-57
Publisher:
  • Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju

DOI: 10.2298/FID0703043D

[ Google Scholar ]
URI
http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/116
Collections
  • Glavna kolekcija
  • Filozofija i društvo [Philosophy and Society]
  • Radovi istraživača
  • Izučavanje Holokausta [Holocaust Research]
Institution/Community
IFDT
TY  - JOUR
AU  - Đerić, Gordana
PY  - 2007
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/116
AB  - Ratovi u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog veka doveli
su ovaj region u centar medijske pažnje i probudili odgovarajuće interesovanje i u
akademskoj teoriji Zapada. Pošto su poslednjem ‘otkrivanju Balkana’ posredovali
upravo ratovi, navijački, površni ili egzotički pristup pitanjima raspada SFRJ kao
akademskoj temi nije neočekivan. S druge strane, u tematizovanju pitanja svoje savremenosti
i najbliže prošlosti akademska javnost Srbije nije bila ni približno aktivna;
iz najrazličitijih razloga, ali pre svega zbog nesklonosti sistematskim istraživanjima,
formiranje znanja i predstava o ovim temama uglavnom je ostavljala medijima, publicistima,
kolegama izvan svoje akademske zajednice ili nekom kasnijem vremenu.
Uprkos tome što su predstave o poslednjim ratovima neretko počivale na stereotipima
i propagandi, kao i činjenici da formirano znanje o ovoj problematici pati od grubog
pojednostavljivanja, ova pitanja su retko bila podsticajna za domaće istraživače.
Posebno su izbegavane teme velikog nasilja, pa su izvan akademske pažnje ostali i
najmarkantniji ratni događaji, možda i zato što se smatralo da bi ono po čemu su region
i Srbija postali poznati najbolje bilo što pre zaboraviti.U retrospektivi, pak, savremeno
akademsko ćutanje o poslednjim ratovima teško je posmatrati izvan kontinuiteta
sa ćutanjem iz vremena socijalizma i rata koji mu je prethodio. Zato se ovim
tekstom ne pokreću samo pitanja razloga netematizovanja najbliže prošlosti i uticaja
ćutanja u socijalizmu na ono što je došlo posle njega, već se podstiče istraživanje semantike
i funkcija ćutanja i prećutkivanja u poslednjim ratovima, kao i uzajamni odnos
između ćutanja i konstrukcija društvenog pamćenja.
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti
SP  - 43
EP  - 57
DO  - 10.2298/FID0703043D
ER  - 
@article{
author = "Đerić, Gordana",
year = "2007",
abstract = "Ratovi u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog veka doveli
su ovaj region u centar medijske pažnje i probudili odgovarajuće interesovanje i u
akademskoj teoriji Zapada. Pošto su poslednjem ‘otkrivanju Balkana’ posredovali
upravo ratovi, navijački, površni ili egzotički pristup pitanjima raspada SFRJ kao
akademskoj temi nije neočekivan. S druge strane, u tematizovanju pitanja svoje savremenosti
i najbliže prošlosti akademska javnost Srbije nije bila ni približno aktivna;
iz najrazličitijih razloga, ali pre svega zbog nesklonosti sistematskim istraživanjima,
formiranje znanja i predstava o ovim temama uglavnom je ostavljala medijima, publicistima,
kolegama izvan svoje akademske zajednice ili nekom kasnijem vremenu.
Uprkos tome što su predstave o poslednjim ratovima neretko počivale na stereotipima
i propagandi, kao i činjenici da formirano znanje o ovoj problematici pati od grubog
pojednostavljivanja, ova pitanja su retko bila podsticajna za domaće istraživače.
Posebno su izbegavane teme velikog nasilja, pa su izvan akademske pažnje ostali i
najmarkantniji ratni događaji, možda i zato što se smatralo da bi ono po čemu su region
i Srbija postali poznati najbolje bilo što pre zaboraviti.U retrospektivi, pak, savremeno
akademsko ćutanje o poslednjim ratovima teško je posmatrati izvan kontinuiteta
sa ćutanjem iz vremena socijalizma i rata koji mu je prethodio. Zato se ovim
tekstom ne pokreću samo pitanja razloga netematizovanja najbliže prošlosti i uticaja
ćutanja u socijalizmu na ono što je došlo posle njega, već se podstiče istraživanje semantike
i funkcija ćutanja i prećutkivanja u poslednjim ratovima, kao i uzajamni odnos
između ćutanja i konstrukcija društvenog pamćenja.",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti",
pages = "43-57",
doi = "10.2298/FID0703043D"
}
Đerić, G.. (2007). O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 43-57.
https://doi.org/10.2298/FID0703043D
Đerić G. O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2007;:43-57.
doi:10.2298/FID0703043D .
Đerić, Gordana, "O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2007):43-57,
https://doi.org/10.2298/FID0703043D . .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIFDT | Send Feedback

OpenAIRERCUB