Ivković, M., Petrović Trifunović, T.,& Prodanović, S..The Burden of Systemic Legitimization in Socialist Yugoslavia: Discursive Reduction of Kosovo Protests. in Rethinking Serbian-Albanian Relations: Figuring out the Enemy
Abingdon, Oxon ; New York, NY : Routledge., 61-79.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2591

Ivković M, Petrović Trifunović T, Prodanović S. The Burden of Systemic Legitimization in Socialist Yugoslavia: Discursive Reduction of Kosovo Protests. in Rethinking Serbian-Albanian Relations: Figuring out the Enemy.:61-79.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2591 .

Ivković, Marjan, Petrović Trifunović, Tamara, Prodanović, Srđan, "The Burden of Systemic Legitimization in Socialist Yugoslavia: Discursive Reduction of Kosovo Protests" in Rethinking Serbian-Albanian Relations: Figuring out the Enemy:61-79,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2591 .

Prodanović, S..Između heterotopije i ideologije: o realnostima rijaliti programa u Srbiji. in Issues in Ethnology and Anthropology, 14(1), 203-222-203–222.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2590

Prodanović S. Između heterotopije i ideologije: o realnostima rijaliti programa u Srbiji. in Issues in Ethnology and Anthropology.14(1):203-222-203–222.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2590 .

Prodanović, Srđan, "Između heterotopije i ideologije: o realnostima rijaliti programa u Srbiji" in Issues in Ethnology and Anthropology, 14, no. 1:203-222-203–222,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2590 .

TY  - GEN
AU  - Albahari, Biljana
AU  - Rezinović, Ornela
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1912
UR  - http://www.instifdt.bg.ac.rs/secanje-na-holokaust/
AB  - Regionalni naučni centar Instituta za filozofiju i društvenu teoriju organizovao je u Novom Sadu od 18. do 21. aprila 2017. godine seriju događaja „Sećanje na Holokaust“, koja je sadržavala konferenciju „Holokaust i filozofija“, tribinu istoričara „Jevrejski identitet, antisemitizam i Holokaust“, jedan školski dan o Holokaustu „Lekcije za budućnost“ i simpozijum „Učiti o Holokaustu: utopija ili šansa – obrazovne prakse i pedagoški izazovi“. Čitavo događanje otvoreno je koncertom hora Jevrejske opštine Novi Sad – „Hašira“ i izložbom u novosadskoj Sinagogi pod nazivom „Pisanje stradanja: vodič kroz publikacije o Holokaustu“ autorke, Bilјane Albahari i dizajnerke Ornele Rezinović. Izložbu je pratio katalog  koji ima odlike samostalne knjige. 
Cilј izložbe bio je da se jednim savremenim, a temi odgovarajućim dizajnerskim rešenjem, na upečatlјiv način predstavi izbor preko stotinu knjiga koje su o Holokaustu štampane u Srbiji i da se na taj način ukaže na neke od najvažnijih elemenata i događaja vezanih za istoriju Holokausta u okupiranoj Srbiji. Autorke se nadaju da su na taj način uspele da usklade zahteve profesionalnog izraza i neophodnog pijeteta primerenog težini teme. Izložbeni plakati tematski i hronološki prate odigravanje Holokausta: počinju od spalјivanja knjiga i Kristalne noći u nacističkoj Nemačkoj, preko nastajanja sabirnih centara, stratišta i internacijskih i koncentracionih logora, do tragičnih učinaka nastojanja da se masovno uništi jevrejski narod. Kroz individualne sudbine, lične i porodične priče, istoriografske dokumente i arhivsku građu svedoči se o jednom od najvećih zločina u istoriji čovečanstva. Deo izložbe koji se odnosi na posleratni period govori o hvatanju počinitelјa ratnih zločina, pravednicima koji su pomagali jevrejskim porodicama da prežive racije i progone, tumačenju Holokausta, kao i o pedagoškom radu na izučavanje Holokausta.
Izložbenu postavku obišli su učenici tokom školskog dana „Lekcije za budućnost“, koji se odvijao u sklopu ove manifestacije. Tom prilikom se potvrdilo da se predstavlјeni plakati (u štampanoj i digitalnoj formi), koje je Institut poklonio Narodnoj biblioteci Srbije, zajedno sa knjigom-katalogom mogu koristiti kao pokretna izložba ili kao dopunski, edukativni i prateći materijal za različite seminare, interaktivne časove i radionice posvećene ovoj temi.
AB  - 16 plakata u koloru veličine 70 x 100 cm
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Konferencija "Sećanje na Holokaust", 18-22 april 2017.
T1  - Izložbeni plakati "Pisanje stradanja: knjiga o knjigama: vodič kroz publikacije o Holokaustu"
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1912
ER  - 

@misc{
author = "Albahari, Biljana and Rezinović, Ornela",
abstract = "Regionalni naučni centar Instituta za filozofiju i društvenu teoriju organizovao je u Novom Sadu od 18. do 21. aprila 2017. godine seriju događaja „Sećanje na Holokaust“, koja je sadržavala konferenciju „Holokaust i filozofija“, tribinu istoričara „Jevrejski identitet, antisemitizam i Holokaust“, jedan školski dan o Holokaustu „Lekcije za budućnost“ i simpozijum „Učiti o Holokaustu: utopija ili šansa – obrazovne prakse i pedagoški izazovi“. Čitavo događanje otvoreno je koncertom hora Jevrejske opštine Novi Sad – „Hašira“ i izložbom u novosadskoj Sinagogi pod nazivom „Pisanje stradanja: vodič kroz publikacije o Holokaustu“ autorke, Bilјane Albahari i dizajnerke Ornele Rezinović. Izložbu je pratio katalog  koji ima odlike samostalne knjige. 
Cilј izložbe bio je da se jednim savremenim, a temi odgovarajućim dizajnerskim rešenjem, na upečatlјiv način predstavi izbor preko stotinu knjiga koje su o Holokaustu štampane u Srbiji i da se na taj način ukaže na neke od najvažnijih elemenata i događaja vezanih za istoriju Holokausta u okupiranoj Srbiji. Autorke se nadaju da su na taj način uspele da usklade zahteve profesionalnog izraza i neophodnog pijeteta primerenog težini teme. Izložbeni plakati tematski i hronološki prate odigravanje Holokausta: počinju od spalјivanja knjiga i Kristalne noći u nacističkoj Nemačkoj, preko nastajanja sabirnih centara, stratišta i internacijskih i koncentracionih logora, do tragičnih učinaka nastojanja da se masovno uništi jevrejski narod. Kroz individualne sudbine, lične i porodične priče, istoriografske dokumente i arhivsku građu svedoči se o jednom od najvećih zločina u istoriji čovečanstva. Deo izložbe koji se odnosi na posleratni period govori o hvatanju počinitelјa ratnih zločina, pravednicima koji su pomagali jevrejskim porodicama da prežive racije i progone, tumačenju Holokausta, kao i o pedagoškom radu na izučavanje Holokausta.
Izložbenu postavku obišli su učenici tokom školskog dana „Lekcije za budućnost“, koji se odvijao u sklopu ove manifestacije. Tom prilikom se potvrdilo da se predstavlјeni plakati (u štampanoj i digitalnoj formi), koje je Institut poklonio Narodnoj biblioteci Srbije, zajedno sa knjigom-katalogom mogu koristiti kao pokretna izložba ili kao dopunski, edukativni i prateći materijal za različite seminare, interaktivne časove i radionice posvećene ovoj temi., 16 plakata u koloru veličine 70 x 100 cm",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Konferencija "Sećanje na Holokaust", 18-22 april 2017.",
title = "Izložbeni plakati "Pisanje stradanja: knjiga o knjigama: vodič kroz publikacije o Holokaustu"",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1912"
}

Albahari, B.,& Rezinović, O..Izložbeni plakati "Pisanje stradanja: knjiga o knjigama: vodič kroz publikacije o Holokaustu". in Konferencija "Sećanje na Holokaust", 18-22 april 2017.
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1912

Albahari B, Rezinović O. Izložbeni plakati "Pisanje stradanja: knjiga o knjigama: vodič kroz publikacije o Holokaustu". in Konferencija "Sećanje na Holokaust", 18-22 april 2017...
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1912 .

Albahari, Biljana, Rezinović, Ornela, "Izložbeni plakati "Pisanje stradanja: knjiga o knjigama: vodič kroz publikacije o Holokaustu"" in Konferencija "Sećanje na Holokaust", 18-22 april 2017.,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1912 .

TY  - JOUR
AU  - Цветкович, Владимир
PY  - 221
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2423
AB  - Целта на този текст е да изследва как богословието, разгърнало се в хода на ХХ и XXI в. в православната диаспора, формира отношението на православната теология към Запада. Ще анализирам проявите на православното богословие сред диаспората в три фази: руското емигрантско богословие от 20-те и 30-те години на ХХ в. в Париж, гръцката постколониална теология от 60-те и 70-те в Атина и американската теология на православната диаспора от първите две десетилетия на XXI в.
PB  - София: Фондация „Комунитас”
T2  - Християнство и култура XX/3
T1  - Парижката школа, атинската школа и американската православна богословска диаспора
SP  - 22
EP  - 27
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2423
ER  - 

@article{
author = "Цветкович, Владимир",
year = "221",
abstract = "Целта на този текст е да изследва как богословието, разгърнало се в хода на ХХ и XXI в. в православната диаспора, формира отношението на православната теология към Запада. Ще анализирам проявите на православното богословие сред диаспората в три фази: руското емигрантско богословие от 20-те и 30-те години на ХХ в. в Париж, гръцката постколониална теология от 60-те и 70-те в Атина и американската теология на православната диаспора от първите две десетилетия на XXI в.",
publisher = "София: Фондация „Комунитас”",
journal = "Християнство и култура XX/3",
title = "Парижката школа, атинската школа и американската православна богословска диаспора",
pages = "22-27",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2423"
}

Цветкович, В.. (221). Парижката школа, атинската школа и американската православна богословска диаспора. in Християнство и култура XX/3
София: Фондация „Комунитас”., 22-27.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2423

Цветкович В. Парижката школа, атинската школа и американската православна богословска диаспора. in Християнство и култура XX/3. 221;:22-27.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2423 .

Цветкович, Владимир, "Парижката школа, атинската школа и американската православна богословска диаспора" in Християнство и култура XX/3 (221):22-27,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2423 .

TY  - JOUR
AU  - Cerrato, Maddalena
PY  - 2023
UR  - https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/1543
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2800
AB  - This article explores the relation between infrapolitics and autography in the work of Alberto Moreiras. This way, it offers a possible key to read Moreiras’ most recent publications Infrapolitics. A Handbook and Uncanny Rest in connection to his earlier production. The relation to autography emerges as inherent and necessary to infrapolitics, as well as key to understanding infrapolitics in terms of a turn of deconstruction toward existence. Autography reveals itself as the incision of singularity that enables the emergence of the reciprocal and imperative relationship of thought and existence that is constitutive of infrapolitics. The first part focuses on the inceptive role of autography with respect to a certain preliminary displacement of thought on which infrapolitics depends, and it traces the autography-infrapolitics connection back to the affective register of thought that Moreiras first enounced in his book Tercer espacio. The second part focuses on the essential role that such a connection plays, and it analyzes it with respect to three main aspects of infrapolitical thinking, namely, the idea of an an-archic non-passing passage, the relationship with death and the affinity with the work of mourning, and, finally, the connection with “expatriation”.
AB  - Ovaj članak istražuje vezu između infrapolitike i autografije u radu Alberta Moreirasa. Na ovaj način, rad daje mogući ključ za čitanje novih Moreirasovih publikacija Infrapolitika. Priručnik i Nelagodni odmor u odnosu na njegova ranija dela. Odnos prema autografiji ispostavlja se kao inherentan i nužan za infrapolitiku, kao i ključ za razumevanje infrapolitike u pogledu zaokreta dekonstrukcije ka egzistenciji. Autografija se pokazuje kao rez singularnosti, koji omogućava nastajanje recipročne i imperativne veze između misli i egzistencije, koja je konstitutivna za infrapolitiku. Prvi deo rada usmerava se na početnu ulogu autografije i tiče se određenog preliminarnog izmeštanja misli od koje je infrapolitika zavisna, te prati vezu autografija-infrapolitika nazad u afektivni registar koji je Moreiras prvi put najavio u svojoj knjizi Tercer espacio. U drugom delu rada, fokus je na suštinskoj ulozi ove veze i, shodno tome, analizira se u odnosu na tri glavna aspekta infrapolitičkog mišljenja, naime, ideja an-arhičnog ne-prolaznog prolaza, veza između smrti i afiniteta prema radu žalosti i, konačno, veza sa „ekspatrijacijom“.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - Autography and Infrapolitics
T1  - Autografija i infrapolitika
IS  - 1
VL  - 34
SP  - 76
EP  - 97
DO  - 10.2298/FID2301076C
ER  - 

@article{
author = "Cerrato, Maddalena",
year = "2023",
abstract = "This article explores the relation between infrapolitics and autography in the work of Alberto Moreiras. This way, it offers a possible key to read Moreiras’ most recent publications Infrapolitics. A Handbook and Uncanny Rest in connection to his earlier production. The relation to autography emerges as inherent and necessary to infrapolitics, as well as key to understanding infrapolitics in terms of a turn of deconstruction toward existence. Autography reveals itself as the incision of singularity that enables the emergence of the reciprocal and imperative relationship of thought and existence that is constitutive of infrapolitics. The first part focuses on the inceptive role of autography with respect to a certain preliminary displacement of thought on which infrapolitics depends, and it traces the autography-infrapolitics connection back to the affective register of thought that Moreiras first enounced in his book Tercer espacio. The second part focuses on the essential role that such a connection plays, and it analyzes it with respect to three main aspects of infrapolitical thinking, namely, the idea of an an-archic non-passing passage, the relationship with death and the affinity with the work of mourning, and, finally, the connection with “expatriation”., Ovaj članak istražuje vezu između infrapolitike i autografije u radu Alberta Moreirasa. Na ovaj način, rad daje mogući ključ za čitanje novih Moreirasovih publikacija Infrapolitika. Priručnik i Nelagodni odmor u odnosu na njegova ranija dela. Odnos prema autografiji ispostavlja se kao inherentan i nužan za infrapolitiku, kao i ključ za razumevanje infrapolitike u pogledu zaokreta dekonstrukcije ka egzistenciji. Autografija se pokazuje kao rez singularnosti, koji omogućava nastajanje recipročne i imperativne veze između misli i egzistencije, koja je konstitutivna za infrapolitiku. Prvi deo rada usmerava se na početnu ulogu autografije i tiče se određenog preliminarnog izmeštanja misli od koje je infrapolitika zavisna, te prati vezu autografija-infrapolitika nazad u afektivni registar koji je Moreiras prvi put najavio u svojoj knjizi Tercer espacio. U drugom delu rada, fokus je na suštinskoj ulozi ove veze i, shodno tome, analizira se u odnosu na tri glavna aspekta infrapolitičkog mišljenja, naime, ideja an-arhičnog ne-prolaznog prolaza, veza između smrti i afiniteta prema radu žalosti i, konačno, veza sa „ekspatrijacijom“.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "Autography and Infrapolitics, Autografija i infrapolitika",
number = "1",
volume = "34",
pages = "76-97",
doi = "10.2298/FID2301076C"
}

Cerrato, M.. (2023). Autography and Infrapolitics. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 34(1), 76-97.
https://doi.org/10.2298/FID2301076C

Cerrato M. Autography and Infrapolitics. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2023;34(1):76-97.
doi:10.2298/FID2301076C .

Cerrato, Maddalena, "Autography and Infrapolitics" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society, 34, no. 1 (2023):76-97,
https://doi.org/10.2298/FID2301076C . .

TY  - JOUR
AU  - Stevanović, Lada
PY  - 2023
UR  - https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/1537
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2799
AB  - The paper deals with women’s education in Ancient Greece. In ancient times, women were dominated by men throughout the Greek world, while their roles and competence were strictly defined (albeit differently across various city-states). Although not all women were deprived of education, their education was almost never organized by the city-state. Women’s knowledge and voice were never welcome in the public domain. However, the picture of women’s education, knowledge and competences is not one-dimensional and it would be wrong to claim that those did not exist. Foreign women sometimes had more freedom of education and free communication with men than Greek citizens’ wives (especially in Athens); education was also available for girls from rich families; some city-states other than Athens were less restrictive towards their women.
The other aspect of the issue was the fact that there was some knowledge available to women, and in some professions, women did not appear as an exception, but rather as a rule. Such was the case of midwives, women physicians and herbal specialists/pharmacists. Their prominent role in the private domain did not only involve care of home and closest kin, but also rituals, and this should be considered an important aspect of women’s competence. However, researching women’s education and knowledge in antiquity is a difficult task, because veils of silence were cast over women’s voices in ancient times, including those that attempted to break through the barriers of their age.
AB  - Rad istražuje obrazovanje žena u antičkoj Grčkoj. U doba antike, žene su bile podređene muškarcima širom grčkog sveta, a njihova uloga i kompetencije strogo su bili definisani (doduše na različit način u različitim polisima). Iako je bilo žena kojima je obrazovanje bilo dostupno, ono gotovo nikada nije bilo organizovano od strane polisa. Žensko znanje i ženski glas nisu bili dobrodošli u javnom prostoru. Pa ipak, slika ženskog obrazovanja, znanja i kompetencija nije jednodimenzionalna i bilo bi pogrešno tvrditi da su ih žene bile u potpunosti lišene. Strankinje su katkada uživale veću slobodu u pogledu obrazovanja i slobodne komunikacije sa muškarcima nego supruge grčkih građana (pogotovo Atinjana); obrazovanje je bilo dostupno devojkama iz bogatih porodica.
Sa druge strane, činjenica je da su postojala znanja i profesije koji su bili dostupni ženama i u kojima su se one često pojavljivale. To je bio slučaj sa babicama, lekarkama i biljarkama/farmaceutkinjama. Dominantna uloga žena u privatnom domenu nije samo podrazumevala brigu o kući i najbližim srodnicima, već i nadležnost u ritualnom domenu koja je spadala u žensku kompetenciju. Pa ipak, istraživanje ženskog znanja i obrazovanja u atnici nije jednostavno, pre svega zbog velova tišine kojima su obavijeni ženski glasovi u antici, uključujući i one koji su pokušali da se probiju kroz barijere sopstvenog doba.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - Women’s Education, Knowledge and Competence in Ancient Greece
T1  - Obrazovanje, znanje i kompetencije žena u antičkoj Grčkoj
IS  - 1
VL  - 34
SP  - 43
EP  - 58
DO  - 10.2298/FID2301043S
ER  - 

@article{
author = "Stevanović, Lada",
year = "2023",
abstract = "The paper deals with women’s education in Ancient Greece. In ancient times, women were dominated by men throughout the Greek world, while their roles and competence were strictly defined (albeit differently across various city-states). Although not all women were deprived of education, their education was almost never organized by the city-state. Women’s knowledge and voice were never welcome in the public domain. However, the picture of women’s education, knowledge and competences is not one-dimensional and it would be wrong to claim that those did not exist. Foreign women sometimes had more freedom of education and free communication with men than Greek citizens’ wives (especially in Athens); education was also available for girls from rich families; some city-states other than Athens were less restrictive towards their women.
The other aspect of the issue was the fact that there was some knowledge available to women, and in some professions, women did not appear as an exception, but rather as a rule. Such was the case of midwives, women physicians and herbal specialists/pharmacists. Their prominent role in the private domain did not only involve care of home and closest kin, but also rituals, and this should be considered an important aspect of women’s competence. However, researching women’s education and knowledge in antiquity is a difficult task, because veils of silence were cast over women’s voices in ancient times, including those that attempted to break through the barriers of their age., Rad istražuje obrazovanje žena u antičkoj Grčkoj. U doba antike, žene su bile podređene muškarcima širom grčkog sveta, a njihova uloga i kompetencije strogo su bili definisani (doduše na različit način u različitim polisima). Iako je bilo žena kojima je obrazovanje bilo dostupno, ono gotovo nikada nije bilo organizovano od strane polisa. Žensko znanje i ženski glas nisu bili dobrodošli u javnom prostoru. Pa ipak, slika ženskog obrazovanja, znanja i kompetencija nije jednodimenzionalna i bilo bi pogrešno tvrditi da su ih žene bile u potpunosti lišene. Strankinje su katkada uživale veću slobodu u pogledu obrazovanja i slobodne komunikacije sa muškarcima nego supruge grčkih građana (pogotovo Atinjana); obrazovanje je bilo dostupno devojkama iz bogatih porodica.
Sa druge strane, činjenica je da su postojala znanja i profesije koji su bili dostupni ženama i u kojima su se one često pojavljivale. To je bio slučaj sa babicama, lekarkama i biljarkama/farmaceutkinjama. Dominantna uloga žena u privatnom domenu nije samo podrazumevala brigu o kući i najbližim srodnicima, već i nadležnost u ritualnom domenu koja je spadala u žensku kompetenciju. Pa ipak, istraživanje ženskog znanja i obrazovanja u atnici nije jednostavno, pre svega zbog velova tišine kojima su obavijeni ženski glasovi u antici, uključujući i one koji su pokušali da se probiju kroz barijere sopstvenog doba.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "Women’s Education, Knowledge and Competence in Ancient Greece, Obrazovanje, znanje i kompetencije žena u antičkoj Grčkoj",
number = "1",
volume = "34",
pages = "43-58",
doi = "10.2298/FID2301043S"
}

Stevanović, L.. (2023). Women’s Education, Knowledge and Competence in Ancient Greece. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 34(1), 43-58.
https://doi.org/10.2298/FID2301043S

Stevanović L. Women’s Education, Knowledge and Competence in Ancient Greece. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2023;34(1):43-58.
doi:10.2298/FID2301043S .

Stevanović, Lada, "Women’s Education, Knowledge and Competence in Ancient Greece" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society, 34, no. 1 (2023):43-58,
https://doi.org/10.2298/FID2301043S . .

TY  - JOUR
AU  - Dimić, Zoran
PY  - 2023
UR  - https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/1535
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2798
AB  - Aristotle analyzed the problem of education in the seventh and eighth books of Politics. Most researchers interpret his thoughts on education as “the education of the youth”. Some authors try to convince us of the significance of contemplation and the problem of the best possible way of life in analyzing Aristotle’s education theory. We would like to regard the problem of education in another frame. The role of education is exceptionally significant, judging from the central theme of Politics – the political practice of human beings. Therefore, the critical question we want to ask here is – what is the reason for creating a polis? Only when we understand Aristotle’s answer to this question will we know why education plays such an essential role in a polis. Aristotle avoids definitively prescribing and ordering what music children and citizens should listen to. He leaves open the critical question about “how children and citizens should be educated”. Disagreeing on the proper way of education is the very essence of education. No ready-made best way to be educated has to be applied in every case. The best way is only the one that is the outcome of the particular dispute. Just as citizens, while in power, have to think about those who are subordinate because they replace each other, when thinking about the aim of education, they have to think about each other. Outside of that process, there is no ideal form of education, the application of which would improve the political community.
AB  - Aristotel problem obrazovanja analizira u sedmoj i osmoj knjizi Politike. Većina istraživača njegova razmišljanja o obrazovanju tumači kao „obrazovanje mladih“. Neki autori, analizirajući Aristotelovu teoriju obrazovanja, pokušavaju da nas uvere u značaj kontemplacije i problema najboljeg načina života. Ovde želimo da problem obrazovanja sagledamo u drugom okviru. Uloga obrazovanja izuzetno je značajna, sudeći po središnjoj temi Politike – političkoj praksi čoveka. Stoga je ključno pitanje koje ovde želimo da postavimo – koji je razlog stvaranja polisa? Tek kada shvatimo Aristotelov odgovor na ovo pitanje, moći ćemo razumeti zašto obrazovanje igra tako bitnu ulogu u polisu. Aristotel svakako izbegava da propisuje i naređuje koju muziku deca i građani treba da slušaju. On ostavlja otvorenim ključno pitanje „kako obrazovati decu i građane“. Neslaganje oko ispravnog načina obrazovanja je zapravo njegova suština. Ne postoji gotov, najbolji način obrazovanja koji se može primeniti u svakoj
situaciji. Najbolji način je samo onaj koji je rezultat sporenja na ovu temu. Kao što građani,
dok su na vlasti, moraju misliti na one koji su podređeni jer jedni druge smenjuju, isto tako
kada razmišljaju o cilju obrazovanja jednako moraju misliti jedni na druge. Izvan tog procesa
ne postoji idealan oblik obrazovanja čijom bi se primenom mogla unaprediti politička
zajednica.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - The Role of Education in Aristotle’s Politics
T1  - Uloga obrazovanja u Aristotelovoj Politici
IS  - 1
VL  - 34
SP  - 32
EP  - 42
DO  - 10.2298/FID2301032D
ER  - 

@article{
author = "Dimić, Zoran",
year = "2023",
abstract = "Aristotle analyzed the problem of education in the seventh and eighth books of Politics. Most researchers interpret his thoughts on education as “the education of the youth”. Some authors try to convince us of the significance of contemplation and the problem of the best possible way of life in analyzing Aristotle’s education theory. We would like to regard the problem of education in another frame. The role of education is exceptionally significant, judging from the central theme of Politics – the political practice of human beings. Therefore, the critical question we want to ask here is – what is the reason for creating a polis? Only when we understand Aristotle’s answer to this question will we know why education plays such an essential role in a polis. Aristotle avoids definitively prescribing and ordering what music children and citizens should listen to. He leaves open the critical question about “how children and citizens should be educated”. Disagreeing on the proper way of education is the very essence of education. No ready-made best way to be educated has to be applied in every case. The best way is only the one that is the outcome of the particular dispute. Just as citizens, while in power, have to think about those who are subordinate because they replace each other, when thinking about the aim of education, they have to think about each other. Outside of that process, there is no ideal form of education, the application of which would improve the political community., Aristotel problem obrazovanja analizira u sedmoj i osmoj knjizi Politike. Većina istraživača njegova razmišljanja o obrazovanju tumači kao „obrazovanje mladih“. Neki autori, analizirajući Aristotelovu teoriju obrazovanja, pokušavaju da nas uvere u značaj kontemplacije i problema najboljeg načina života. Ovde želimo da problem obrazovanja sagledamo u drugom okviru. Uloga obrazovanja izuzetno je značajna, sudeći po središnjoj temi Politike – političkoj praksi čoveka. Stoga je ključno pitanje koje ovde želimo da postavimo – koji je razlog stvaranja polisa? Tek kada shvatimo Aristotelov odgovor na ovo pitanje, moći ćemo razumeti zašto obrazovanje igra tako bitnu ulogu u polisu. Aristotel svakako izbegava da propisuje i naređuje koju muziku deca i građani treba da slušaju. On ostavlja otvorenim ključno pitanje „kako obrazovati decu i građane“. Neslaganje oko ispravnog načina obrazovanja je zapravo njegova suština. Ne postoji gotov, najbolji način obrazovanja koji se može primeniti u svakoj
situaciji. Najbolji način je samo onaj koji je rezultat sporenja na ovu temu. Kao što građani,
dok su na vlasti, moraju misliti na one koji su podređeni jer jedni druge smenjuju, isto tako
kada razmišljaju o cilju obrazovanja jednako moraju misliti jedni na druge. Izvan tog procesa
ne postoji idealan oblik obrazovanja čijom bi se primenom mogla unaprediti politička
zajednica.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "The Role of Education in Aristotle’s Politics, Uloga obrazovanja u Aristotelovoj Politici",
number = "1",
volume = "34",
pages = "32-42",
doi = "10.2298/FID2301032D"
}

Dimić, Z.. (2023). The Role of Education in Aristotle’s Politics. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 34(1), 32-42.
https://doi.org/10.2298/FID2301032D

Dimić Z. The Role of Education in Aristotle’s Politics. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2023;34(1):32-42.
doi:10.2298/FID2301032D .

Dimić, Zoran, "The Role of Education in Aristotle’s Politics" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society, 34, no. 1 (2023):32-42,
https://doi.org/10.2298/FID2301032D . .

TY  - JOUR
AU  - Lefka, Aikaterini
PY  - 2023
UR  - https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/1533
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2797
AB  - In the Laws, Plato presents an educational program for all members of the projected city of Magnesia, which concerns not only various kinds of specific knowledge, but also, and more importantly, the application of ethical and political virtues, in view of becoming excellent citizens and achieving a “good life” in the long run, at the private and public level. These objectives are realised in many ways, as for example, by the people’s participating in the legislation and the city’s administration, by receiving a common fundamental education, including lessons of reading, writing, mathematics and astronomy; practicing sports; playing music; singing; dancing and also by taking an active role in religious festivals. The population is then divided in three groups, according to age, and they form “choirs” dedicated to different divinities (the children to the Muses, the young people to Apollo, the elderly to Dionysus). Thus, we may deduce that Plato was one of the ancient Greek philosophers who supported the concept of “lifelong learning,” expanded through various kinds of knowledge, skills and qualities. In my paper I examine the objectives, different contents of Plato’s pedagogical project destined to all the Magnetes, the various methods he proposed to use in order to arrive at its attainment, as well as the eventual reasons for these choices, related to his philosophical theories. I conclude by making a comparison with the notion of “lifelong learning” as we understand it today.
AB  - U Zakonima, Platon predstavlja obrazovni program za sve članove zamišljenog grada Magnezije koji se tiče ne samo različitih vrsta specifičnog znanja već i, još važnije, primene etičkih i političkih vrlina sa ciljem da se stvore odlični građani koji će moći da žive „dobar život“ na duge staze kako u privatnom tako i u javnom smislu. Ovi ciljevi mogu biti ostvareni na mnoštvo načina, kao, na primer, kroz učestvovanje pojedinaca i pojedinki u zakonodavstvu i upravljanju gradom, kroz zajedničko osnovno obrazovanje koje bi uključivalo čitanje, pisanje, matematiku i astronomiju, kroz vežbanje sporta, kroz pevanje i igranje, kao i kroz aktivno učestvovanje u religioznim festivalima. Stanovništvo se tada deli u tri grupe prema starosti, te se formiraju „horovi“ koji su posvećeni različitim božanstvima (deca su posvećena muzama, mladi ljudi su posvećeni Apolonu, a stari ljudi su posvećeni Dionisu). Dakle, možemo zaključiti da je Platon bio jedan od drevnih grčkih filozofa koji je podržavao koncept „doživotnog učenja“, proširen kroz različite vrste znanja, veština i kvaliteta. U svom radu, ispitujem ciljeve, različite sadržaje Platonovog pedagoškog projekta koji je namenjen svim stanovnicima Magnezije, različite metode koje je Platon predlagao kako bi se došlo do postizanja pedagoških ciljeva, kao i eventualne razloge za ove izbore u skladu sa njegovom filozofskom teorijom. Rad zaključujem tako što pravim poređenje sa pojmom „doživotnog učenja“ kako ga danas razumemo.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - The Citizens’ Lifelong Learning in Plato’s Laws
T1  - Doživotno učenje građana u Platonovim Zakonima
IS  - 1
VL  - 34
SP  - 5
EP  - 31
DO  - 10.2298/FID2301005L
ER  - 

@article{
author = "Lefka, Aikaterini",
year = "2023",
abstract = "In the Laws, Plato presents an educational program for all members of the projected city of Magnesia, which concerns not only various kinds of specific knowledge, but also, and more importantly, the application of ethical and political virtues, in view of becoming excellent citizens and achieving a “good life” in the long run, at the private and public level. These objectives are realised in many ways, as for example, by the people’s participating in the legislation and the city’s administration, by receiving a common fundamental education, including lessons of reading, writing, mathematics and astronomy; practicing sports; playing music; singing; dancing and also by taking an active role in religious festivals. The population is then divided in three groups, according to age, and they form “choirs” dedicated to different divinities (the children to the Muses, the young people to Apollo, the elderly to Dionysus). Thus, we may deduce that Plato was one of the ancient Greek philosophers who supported the concept of “lifelong learning,” expanded through various kinds of knowledge, skills and qualities. In my paper I examine the objectives, different contents of Plato’s pedagogical project destined to all the Magnetes, the various methods he proposed to use in order to arrive at its attainment, as well as the eventual reasons for these choices, related to his philosophical theories. I conclude by making a comparison with the notion of “lifelong learning” as we understand it today., U Zakonima, Platon predstavlja obrazovni program za sve članove zamišljenog grada Magnezije koji se tiče ne samo različitih vrsta specifičnog znanja već i, još važnije, primene etičkih i političkih vrlina sa ciljem da se stvore odlični građani koji će moći da žive „dobar život“ na duge staze kako u privatnom tako i u javnom smislu. Ovi ciljevi mogu biti ostvareni na mnoštvo načina, kao, na primer, kroz učestvovanje pojedinaca i pojedinki u zakonodavstvu i upravljanju gradom, kroz zajedničko osnovno obrazovanje koje bi uključivalo čitanje, pisanje, matematiku i astronomiju, kroz vežbanje sporta, kroz pevanje i igranje, kao i kroz aktivno učestvovanje u religioznim festivalima. Stanovništvo se tada deli u tri grupe prema starosti, te se formiraju „horovi“ koji su posvećeni različitim božanstvima (deca su posvećena muzama, mladi ljudi su posvećeni Apolonu, a stari ljudi su posvećeni Dionisu). Dakle, možemo zaključiti da je Platon bio jedan od drevnih grčkih filozofa koji je podržavao koncept „doživotnog učenja“, proširen kroz različite vrste znanja, veština i kvaliteta. U svom radu, ispitujem ciljeve, različite sadržaje Platonovog pedagoškog projekta koji je namenjen svim stanovnicima Magnezije, različite metode koje je Platon predlagao kako bi se došlo do postizanja pedagoških ciljeva, kao i eventualne razloge za ove izbore u skladu sa njegovom filozofskom teorijom. Rad zaključujem tako što pravim poređenje sa pojmom „doživotnog učenja“ kako ga danas razumemo.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "The Citizens’ Lifelong Learning in Plato’s Laws, Doživotno učenje građana u Platonovim Zakonima",
number = "1",
volume = "34",
pages = "5-31",
doi = "10.2298/FID2301005L"
}

Lefka, A.. (2023). The Citizens’ Lifelong Learning in Plato’s Laws. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 34(1), 5-31.
https://doi.org/10.2298/FID2301005L

Lefka A. The Citizens’ Lifelong Learning in Plato’s Laws. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2023;34(1):5-31.
doi:10.2298/FID2301005L .

Lefka, Aikaterini, "The Citizens’ Lifelong Learning in Plato’s Laws" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society, 34, no. 1 (2023):5-31,
https://doi.org/10.2298/FID2301005L . .

TY  - JOUR
AU  - Lipij, Ana
AU  - Bojić, Ljubiša
AU  - Cvetković, Vladimir
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2770
AB  - Članak ima za cilj da istraži mogućnost primene učenja koje su razvili Oci Crkve u rešavanju niza savremenih pitanja u razvoju veštačke inteligencije. U članku se prvo ukazuje na načine upotrebe veštačke inteligencije u razvoju sistema nadzora i bezbednosti, autonomnog oružja, kao što su dronovi i roboti ubice, i javne uprave. Zatim se razmatra pitanje da li je uprkos etički problematičnom korišćenju veštačke inteligencije, ipak moguće da veštačka inteligencija stekne neka pozitivna znanja o čovečanstvu, koja su u skladu sa principima hrišćanske, a posebno svetootačke antropologije. Tvrdi se dalje da upotrebom, odnosno zloupotrebom veštačke inteligencije u ova tri društvena sektora, veštačka inteligencija može steći znanje o glavnim dogmama hrišćanske Crkve, naime o Božijem ovaploćenju u ljudskom obličju, Božijoj smrti na krstu i njegovom vaskrsenju iz mrtvih i o jednakosti ljudskog roda pred Bogom. Кonačno, u radu se pomera fokus na četiri pitanja koja se tiču: a) posledica brze eksplozije veštačke inteligencije,  b) ontološkog  statusa  kiborga  i „uploads“, c) budućeg odnosa veštačke superinteligencije i čovečanstva, i g) načina usklađivanja ciljeva super inteligentnih mašina i čovečanstva. U rešavanju ovih pitanja koristi se svetootačko učenje o Bogu kao Tvorcu koji stvara čovečanstvo po svom liku i podobiju, učenje o odnosu duše i tela razvijeno tokom origenističkih sporova, halkidonsko učenje o  dve neslivene i nerazdeljive prirode Hristove, poznato i kao diofizitstvo, i diotelitsko učenje o volji kao prirodnom, ali ličnom svojstvu.
PB  - Niš: Centar za crkvene studije
PB  - Niš: Međunarodni centar za pravoslavne studije
T2  - Crkvene studije 20
T1  - Veštačka inteligencija i Sveti Oci: Svetootački vodič kroz izazove veštačke inteligencije i superinteligencije
IS  - 20
VL  - XX
SP  - 193
EP  - 209
DO  - 10.18485/ccs_cs.2023.20.20.11
ER  - 

@article{
author = "Lipij, Ana and Bojić, Ljubiša and Cvetković, Vladimir",
year = "2023",
abstract = "Članak ima za cilj da istraži mogućnost primene učenja koje su razvili Oci Crkve u rešavanju niza savremenih pitanja u razvoju veštačke inteligencije. U članku se prvo ukazuje na načine upotrebe veštačke inteligencije u razvoju sistema nadzora i bezbednosti, autonomnog oružja, kao što su dronovi i roboti ubice, i javne uprave. Zatim se razmatra pitanje da li je uprkos etički problematičnom korišćenju veštačke inteligencije, ipak moguće da veštačka inteligencija stekne neka pozitivna znanja o čovečanstvu, koja su u skladu sa principima hrišćanske, a posebno svetootačke antropologije. Tvrdi se dalje da upotrebom, odnosno zloupotrebom veštačke inteligencije u ova tri društvena sektora, veštačka inteligencija može steći znanje o glavnim dogmama hrišćanske Crkve, naime o Božijem ovaploćenju u ljudskom obličju, Božijoj smrti na krstu i njegovom vaskrsenju iz mrtvih i o jednakosti ljudskog roda pred Bogom. Кonačno, u radu se pomera fokus na četiri pitanja koja se tiču: a) posledica brze eksplozije veštačke inteligencije,  b) ontološkog  statusa  kiborga  i „uploads“, c) budućeg odnosa veštačke superinteligencije i čovečanstva, i g) načina usklađivanja ciljeva super inteligentnih mašina i čovečanstva. U rešavanju ovih pitanja koristi se svetootačko učenje o Bogu kao Tvorcu koji stvara čovečanstvo po svom liku i podobiju, učenje o odnosu duše i tela razvijeno tokom origenističkih sporova, halkidonsko učenje o  dve neslivene i nerazdeljive prirode Hristove, poznato i kao diofizitstvo, i diotelitsko učenje o volji kao prirodnom, ali ličnom svojstvu.",
publisher = "Niš: Centar za crkvene studije, Niš: Međunarodni centar za pravoslavne studije",
journal = "Crkvene studije 20",
title = "Veštačka inteligencija i Sveti Oci: Svetootački vodič kroz izazove veštačke inteligencije i superinteligencije",
number = "20",
volume = "XX",
pages = "193-209",
doi = "10.18485/ccs_cs.2023.20.20.11"
}

Lipij, A., Bojić, L.,& Cvetković, V.. (2023). Veštačka inteligencija i Sveti Oci: Svetootački vodič kroz izazove veštačke inteligencije i superinteligencije. in Crkvene studije 20
Niš: Centar za crkvene studije., XX(20), 193-209.
https://doi.org/10.18485/ccs_cs.2023.20.20.11

Lipij A, Bojić L, Cvetković V. Veštačka inteligencija i Sveti Oci: Svetootački vodič kroz izazove veštačke inteligencije i superinteligencije. in Crkvene studije 20. 2023;XX(20):193-209.
doi:10.18485/ccs_cs.2023.20.20.11 .

Lipij, Ana, Bojić, Ljubiša, Cvetković, Vladimir, "Veštačka inteligencija i Sveti Oci: Svetootački vodič kroz izazove veštačke inteligencije i superinteligencije" in Crkvene studije 20, XX, no. 20 (2023):193-209,
https://doi.org/10.18485/ccs_cs.2023.20.20.11 . .

TY  - JOUR
AU  - Vasiljevic, Jelena
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2774
AB  - While the narratives of democratization and Europeanization had significant
mobilizing potential in the Western Balkans during the 1990s and early 2000s, their
relevance has been largely undermined by recent political developments in the region
and growing crises of solidarity within the EU. This article offers a novel perspective
for understanding the prospects of an EU future for the Western Balkans, through a
discussion of the ideas and practices of political solidarity. It introduces the need to
differentiate between reactive and institutional solidarity, and argues that institutional
solidarity has a unique potential to mobilize the attention and commitment of citizens
by offering a projection of a durable and sustainable political community organized
around the principles of social justice and equality. Operationalizing this has become a
necessary precondition not only for the “European future” of the Western Balkans but
also for the future of the European project itself.
PB  - Brill
T2  - Southeastern Europe
T1  - A Crisis of Political Solidarity in the European Union and the Western Balkans. Reactive vs. Institutional Solidarity
IS  - 3
VL  - 46
SP  - 225
EP  - 247
DO  - 10.30965/18763332-46030001
ER  - 

@article{
author = "Vasiljevic, Jelena",
year = "2023",
abstract = "While the narratives of democratization and Europeanization had significant
mobilizing potential in the Western Balkans during the 1990s and early 2000s, their
relevance has been largely undermined by recent political developments in the region
and growing crises of solidarity within the EU. This article offers a novel perspective
for understanding the prospects of an EU future for the Western Balkans, through a
discussion of the ideas and practices of political solidarity. It introduces the need to
differentiate between reactive and institutional solidarity, and argues that institutional
solidarity has a unique potential to mobilize the attention and commitment of citizens
by offering a projection of a durable and sustainable political community organized
around the principles of social justice and equality. Operationalizing this has become a
necessary precondition not only for the “European future” of the Western Balkans but
also for the future of the European project itself.",
publisher = "Brill",
journal = "Southeastern Europe",
title = "A Crisis of Political Solidarity in the European Union and the Western Balkans. Reactive vs. Institutional Solidarity",
number = "3",
volume = "46",
pages = "225-247",
doi = "10.30965/18763332-46030001"
}

Vasiljevic, J.. (2023). A Crisis of Political Solidarity in the European Union and the Western Balkans. Reactive vs. Institutional Solidarity. in Southeastern Europe
Brill., 46(3), 225-247.
https://doi.org/10.30965/18763332-46030001

Vasiljevic J. A Crisis of Political Solidarity in the European Union and the Western Balkans. Reactive vs. Institutional Solidarity. in Southeastern Europe. 2023;46(3):225-247.
doi:10.30965/18763332-46030001 .

Vasiljevic, Jelena, "A Crisis of Political Solidarity in the European Union and the Western Balkans. Reactive vs. Institutional Solidarity" in Southeastern Europe, 46, no. 3 (2023):225-247,
https://doi.org/10.30965/18763332-46030001 . .

TY  - JOUR
AU  - Fiket, Irena
AU  - Pudar Draško, Gazela
AU  - Ilić, Vujo
PY  - 2023
UR  - https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/14683857.2023.2170720
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2788
AB  - In this article, taking Serbia as a case study, we address the issue of how social movements in illiberal democracies adapted to the effects of the pandemic and the governmental responses. We show that, contrary to expectations, these social movements have intensified their activities and visibility and adapted their agenda during the crisis. Our research studies two movements dealing with socio-economic issues – the right to housing and the right to food as particularly active during pandemics. While the pandemic further constrained the possibility for collective action, these social movements have quickly shifted their priorities towards solidarity with the most vulnerable groups, engaged directly with citizens, and pragmatically approached the polarized media environment, mobilizing broad public support. This finding indicates that social movements in illiberal democracies can exhibit resilience and adaptability to rapidly changing circumstances, even though questions about their sustainability and the attainability of their goals persist.
PB  - Routledge
T2  - Southeast European and Black Sea Studies
T1  - The Pandemic in Illiberal Democracies: Challenges and Opportunities for Social Movements in Serbia
SP  - 1
EP  - 22
DO  - 10.1080/14683857.2023.2170720
ER  - 

@article{
author = "Fiket, Irena and Pudar Draško, Gazela and Ilić, Vujo",
year = "2023",
abstract = "In this article, taking Serbia as a case study, we address the issue of how social movements in illiberal democracies adapted to the effects of the pandemic and the governmental responses. We show that, contrary to expectations, these social movements have intensified their activities and visibility and adapted their agenda during the crisis. Our research studies two movements dealing with socio-economic issues – the right to housing and the right to food as particularly active during pandemics. While the pandemic further constrained the possibility for collective action, these social movements have quickly shifted their priorities towards solidarity with the most vulnerable groups, engaged directly with citizens, and pragmatically approached the polarized media environment, mobilizing broad public support. This finding indicates that social movements in illiberal democracies can exhibit resilience and adaptability to rapidly changing circumstances, even though questions about their sustainability and the attainability of their goals persist.",
publisher = "Routledge",
journal = "Southeast European and Black Sea Studies",
title = "The Pandemic in Illiberal Democracies: Challenges and Opportunities for Social Movements in Serbia",
pages = "1-22",
doi = "10.1080/14683857.2023.2170720"
}

Fiket, I., Pudar Draško, G.,& Ilić, V.. (2023). The Pandemic in Illiberal Democracies: Challenges and Opportunities for Social Movements in Serbia. in Southeast European and Black Sea Studies
Routledge., 1-22.
https://doi.org/10.1080/14683857.2023.2170720

Fiket I, Pudar Draško G, Ilić V. The Pandemic in Illiberal Democracies: Challenges and Opportunities for Social Movements in Serbia. in Southeast European and Black Sea Studies. 2023;:1-22.
doi:10.1080/14683857.2023.2170720 .

Fiket, Irena, Pudar Draško, Gazela, Ilić, Vujo, "The Pandemic in Illiberal Democracies: Challenges and Opportunities for Social Movements in Serbia" in Southeast European and Black Sea Studies (2023):1-22,
https://doi.org/10.1080/14683857.2023.2170720 . .

TY  - JOUR
AU  - Schmelz, Natascha
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2792
AB  - Cilj ovoga rada jeste razmatranje Gadamerove hermeneutičko-ontološke estetike, kroz analizu pojma igre, istine i identiteta, odnosno onoga što Gadamer naziva istinom koja se pojavljuje u umetnosti. Nakon kratkog uvoda i situiranja Gadamerove estetike u odnosu na subjektivističku i pozitivističku tradiciju, razmotriće se redom Gadamerovo shvatanje igre kao niti vodilje ontološke eksplikacije umetnosti iz Istine i metode, istina kao samootkrivanje i, u vezi sa tim, reafirmacija pojma mimesisa i saznanja u umetnosti. Konačno, biće predstavljeno shvatanje identiteta u kontekstu vremenitosti umetničkog dela, kao i hermeneutički identitet onako kako je izložen u Gadamerovom poznijem radu Aktuelnost lepog. U zaključnim razmatranjima biće iznete jedne od najvažnijih recepcija Gadamerove filozofsko-estetičke misli, koje uzimaju u razmatranje njene osnovne komponente: igru, istinu i identitet.
AB  - The aim of this paper is the reconsideration of Gadamer’s hermeneutical-ontological aesthetics, through the analysis of the concepts of play, truth and identity. After
a brief introduction and the situating of Gadamer’s aesthetics in relation to the subjective and positivist tradition, it will be respectively discussed Gadamer’s understanding
of play as the clue to the ontological explanation of art in Truth and method, the truth
as self-relevatory and in addition to that the reaffirmation of the concept of mimesis
and knowledge in art. Finally, the identity in the context of the temporality of the artwork, as well as hermeneutic identity exposed in Gadamer’s later work The Relevance
of the Beautiful will be discussed. In the conclusion, some of the most important receptions of Gadamer’s philosophical aesthetic thought will be presented, which aim
is to its basic components: play, truth and identity.
PB  - Beograd: Srpsko filozofsko društvo
T2  - Theoria
T1  - Igra, istina, identitet: o Gadamerovoj hermeneutičko-ontološkoj estetici
T1  - Play, Truth, Identity: On Gadamer’s Hermeneutical-Ontological Aesthetics
IS  - 1
VL  - 66
SP  - 77
EP  - 88
DO  - 10.2298/THEO2301077S
ER  - 

@article{
author = "Schmelz, Natascha",
year = "2023",
abstract = "Cilj ovoga rada jeste razmatranje Gadamerove hermeneutičko-ontološke estetike, kroz analizu pojma igre, istine i identiteta, odnosno onoga što Gadamer naziva istinom koja se pojavljuje u umetnosti. Nakon kratkog uvoda i situiranja Gadamerove estetike u odnosu na subjektivističku i pozitivističku tradiciju, razmotriće se redom Gadamerovo shvatanje igre kao niti vodilje ontološke eksplikacije umetnosti iz Istine i metode, istina kao samootkrivanje i, u vezi sa tim, reafirmacija pojma mimesisa i saznanja u umetnosti. Konačno, biće predstavljeno shvatanje identiteta u kontekstu vremenitosti umetničkog dela, kao i hermeneutički identitet onako kako je izložen u Gadamerovom poznijem radu Aktuelnost lepog. U zaključnim razmatranjima biće iznete jedne od najvažnijih recepcija Gadamerove filozofsko-estetičke misli, koje uzimaju u razmatranje njene osnovne komponente: igru, istinu i identitet., The aim of this paper is the reconsideration of Gadamer’s hermeneutical-ontological aesthetics, through the analysis of the concepts of play, truth and identity. After
a brief introduction and the situating of Gadamer’s aesthetics in relation to the subjective and positivist tradition, it will be respectively discussed Gadamer’s understanding
of play as the clue to the ontological explanation of art in Truth and method, the truth
as self-relevatory and in addition to that the reaffirmation of the concept of mimesis
and knowledge in art. Finally, the identity in the context of the temporality of the artwork, as well as hermeneutic identity exposed in Gadamer’s later work The Relevance
of the Beautiful will be discussed. In the conclusion, some of the most important receptions of Gadamer’s philosophical aesthetic thought will be presented, which aim
is to its basic components: play, truth and identity.",
publisher = "Beograd: Srpsko filozofsko društvo",
journal = "Theoria",
title = "Igra, istina, identitet: o Gadamerovoj hermeneutičko-ontološkoj estetici, Play, Truth, Identity: On Gadamer’s Hermeneutical-Ontological Aesthetics",
number = "1",
volume = "66",
pages = "77-88",
doi = "10.2298/THEO2301077S"
}

Schmelz, N.. (2023). Igra, istina, identitet: o Gadamerovoj hermeneutičko-ontološkoj estetici. in Theoria
Beograd: Srpsko filozofsko društvo., 66(1), 77-88.
https://doi.org/10.2298/THEO2301077S

Schmelz N. Igra, istina, identitet: o Gadamerovoj hermeneutičko-ontološkoj estetici. in Theoria. 2023;66(1):77-88.
doi:10.2298/THEO2301077S .

Schmelz, Natascha, "Igra, istina, identitet: o Gadamerovoj hermeneutičko-ontološkoj estetici" in Theoria, 66, no. 1 (2023):77-88,
https://doi.org/10.2298/THEO2301077S . .

TY  - JOUR
AU  - Urošević, Milan
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2790
AB  - Pošto su istraživanja terapijske kulture i kulture samopomoći u postsocijalističkim društvima istočne Evrope do sada bila mahom empiristički orijentisana, cilj ovog članka je razvoj i testiranje teorijskog okvira za njihovo buduće istraživanje. Ovaj okvir će se zasnivati na konceptualnom aparatu teorijsko-istraživačkog polja nazvanog „teorija upravljanja“. Tim aparatom ćemo definisati pojmove neoliberalizma, terapijske kulture i kulture samopomoći, a potom ta određenja dopuniti specifičnim konceptima, kojima ćemo ih prilagoditi proučavanju postsocijalističkog konteksta. Ovaj teorijski okvir ćemo testirati analizom postojećih istraživanja terapijske kulture i kulture samopomoći u postsocijalističkim društvima istočne Evrope. U zaključku ćemo, na osnovu te analize, izložiti uočene prednosti i nedostatke našeg teorijskog okvira.
PB  - Sociološko naučno društvo Srbije
T2  - Časopis Sociologija
T1  - Terapijska kultura i kultura samopomoći kao neoliberalne tehnologije upravljanja u postsocijalističkim društvima istočne Evrope: metasinteza i teorijska interpretacija
VL  - 65
DO  - 10.2298/SOC220807012U
ER  - 

@article{
author = "Urošević, Milan",
year = "2023",
abstract = "Pošto su istraživanja terapijske kulture i kulture samopomoći u postsocijalističkim društvima istočne Evrope do sada bila mahom empiristički orijentisana, cilj ovog članka je razvoj i testiranje teorijskog okvira za njihovo buduće istraživanje. Ovaj okvir će se zasnivati na konceptualnom aparatu teorijsko-istraživačkog polja nazvanog „teorija upravljanja“. Tim aparatom ćemo definisati pojmove neoliberalizma, terapijske kulture i kulture samopomoći, a potom ta određenja dopuniti specifičnim konceptima, kojima ćemo ih prilagoditi proučavanju postsocijalističkog konteksta. Ovaj teorijski okvir ćemo testirati analizom postojećih istraživanja terapijske kulture i kulture samopomoći u postsocijalističkim društvima istočne Evrope. U zaključku ćemo, na osnovu te analize, izložiti uočene prednosti i nedostatke našeg teorijskog okvira.",
publisher = "Sociološko naučno društvo Srbije",
journal = "Časopis Sociologija",
title = "Terapijska kultura i kultura samopomoći kao neoliberalne tehnologije upravljanja u postsocijalističkim društvima istočne Evrope: metasinteza i teorijska interpretacija",
volume = "65",
doi = "10.2298/SOC220807012U"
}

Urošević, M.. (2023). Terapijska kultura i kultura samopomoći kao neoliberalne tehnologije upravljanja u postsocijalističkim društvima istočne Evrope: metasinteza i teorijska interpretacija. in Časopis Sociologija
Sociološko naučno društvo Srbije., 65.
https://doi.org/10.2298/SOC220807012U

Urošević M. Terapijska kultura i kultura samopomoći kao neoliberalne tehnologije upravljanja u postsocijalističkim društvima istočne Evrope: metasinteza i teorijska interpretacija. in Časopis Sociologija. 2023;65.
doi:10.2298/SOC220807012U .

Urošević, Milan, "Terapijska kultura i kultura samopomoći kao neoliberalne tehnologije upravljanja u postsocijalističkim društvima istočne Evrope: metasinteza i teorijska interpretacija" in Časopis Sociologija, 65 (2023),
https://doi.org/10.2298/SOC220807012U . .

TY  - JOUR
AU  - Urošević, Milan
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2789
AB  - Однос научног рада и друштвено-политичког ангажмана је једна од значајних тема у савременим друштвеним наукама. Стога ћемо у овом чланку испитати начин на који је тај однос концептуализовао француски филозоф и историчар Мишел Фуко. Чланак ћемо почети елаборацијом основних теоријских појмова које је Фуко користио током свог рада. Потом ћемо прећи на излагање његових методолошких приступа, посебно се фокусирајући на генеалошки метод, с обзиром да је то методолошки приступ који Фуко конципира као повезан са политичком праксом. Управо ћемо се у наредном поглављу осврнути на његову концептуализацију односа између генеалошких истраживања и друштвено-политичког ангажмана. Последњи сегмент чланка ће бити посвећен Фукоовим покушајима да успостави однос између свог научног рада и политичког ангажмана кроз концептуализацију јединственог етичког оквира за те активности. Чланак ћемо закључити освртом на, медијски популаризовану, слику Мишела Фукоа као радикалног, постмодерног, нихилисте, указујући на начине на које наш рад ту слику оповргава.
PB  - Beograd: Institut za političke studije
T2  - Српска политичка мисао
T1  - Политика критике – о друштвено-политички ангажованој димензији Фукоове методологије
IS  - 1
VL  - 79
SP  - 163
EP  - 187
DO  - 10.5937/spm79-42698
ER  - 

@article{
author = "Urošević, Milan",
year = "2023",
abstract = "Однос научног рада и друштвено-политичког ангажмана је једна од значајних тема у савременим друштвеним наукама. Стога ћемо у овом чланку испитати начин на који је тај однос концептуализовао француски филозоф и историчар Мишел Фуко. Чланак ћемо почети елаборацијом основних теоријских појмова које је Фуко користио током свог рада. Потом ћемо прећи на излагање његових методолошких приступа, посебно се фокусирајући на генеалошки метод, с обзиром да је то методолошки приступ који Фуко конципира као повезан са политичком праксом. Управо ћемо се у наредном поглављу осврнути на његову концептуализацију односа између генеалошких истраживања и друштвено-политичког ангажмана. Последњи сегмент чланка ће бити посвећен Фукоовим покушајима да успостави однос између свог научног рада и политичког ангажмана кроз концептуализацију јединственог етичког оквира за те активности. Чланак ћемо закључити освртом на, медијски популаризовану, слику Мишела Фукоа као радикалног, постмодерног, нихилисте, указујући на начине на које наш рад ту слику оповргава.",
publisher = "Beograd: Institut za političke studije",
journal = "Српска политичка мисао",
title = "Политика критике – о друштвено-политички ангажованој димензији Фукоове методологије",
number = "1",
volume = "79",
pages = "163-187",
doi = "10.5937/spm79-42698"
}

Urošević, M.. (2023). Политика критике – о друштвено-политички ангажованој димензији Фукоове методологије. in Српска политичка мисао
Beograd: Institut za političke studije., 79(1), 163-187.
https://doi.org/10.5937/spm79-42698

Urošević M. Политика критике – о друштвено-политички ангажованој димензији Фукоове методологије. in Српска политичка мисао. 2023;79(1):163-187.
doi:10.5937/spm79-42698 .

Urošević, Milan, "Политика критике – о друштвено-политички ангажованој димензији Фукоове методологије" in Српска политичка мисао, 79, no. 1 (2023):163-187,
https://doi.org/10.5937/spm79-42698 . .

TY  - RPRT
AU  - Mihailović, Vojislav
AU  - Ilić, Vujo
AU  - Pavićević, Gordana
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2777
AB  - Cilj istraživanja bio je utvrđivanje stavova građana i građanki Srbije u vezi sa političkim pitanjima, kao i stepena njihove spremnosti da učestvuju u demokratskim procesima koji podrazumevaju niz različitih oblika građanske participacije - od glasanja na izborima do pokretanja i učešća u akcijama. Istraživanje predstavlja svojevrsni prikaz demokratskog stanja društva. Mera u kojoj su
građani i građanke spremni da se uključe u društvene procese, da iskoriste svoja građanska prava i utiču na donosioce odluka su važni pokazatelji „zdravlja“ jedne demokratije. Istraživanje „Učešće građana u demokratskim procesima u Srbiji“ Crta sprovodi svake godine počev od 2013, pa ovo predstavlja deseti talas istraživanja.
PB  - Beograd: Crta
T1  - Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2022.
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2777
ER  - 

@techreport{
author = "Mihailović, Vojislav and Ilić, Vujo and Pavićević, Gordana",
year = "2023",
abstract = "Cilj istraživanja bio je utvrđivanje stavova građana i građanki Srbije u vezi sa političkim pitanjima, kao i stepena njihove spremnosti da učestvuju u demokratskim procesima koji podrazumevaju niz različitih oblika građanske participacije - od glasanja na izborima do pokretanja i učešća u akcijama. Istraživanje predstavlja svojevrsni prikaz demokratskog stanja društva. Mera u kojoj su
građani i građanke spremni da se uključe u društvene procese, da iskoriste svoja građanska prava i utiču na donosioce odluka su važni pokazatelji „zdravlja“ jedne demokratije. Istraživanje „Učešće građana u demokratskim procesima u Srbiji“ Crta sprovodi svake godine počev od 2013, pa ovo predstavlja deseti talas istraživanja.",
publisher = "Beograd: Crta",
title = "Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2022.",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2777"
}

Mihailović, V., Ilić, V.,& Pavićević, G.. (2023). Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2022.. 
Beograd: Crta..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2777

Mihailović V, Ilić V, Pavićević G. Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2022.. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2777 .

Mihailović, Vojislav, Ilić, Vujo, Pavićević, Gordana, "Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2022." (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2777 .

TY  - JOUR
AU  - Fatic, Aleksandar
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2771
AB  - In this paper I suggest that the moral incompetence in narcissism is associated with a particular type of emotional incompetence, namely the incompetence to experience the moral emotions, such as empathy, solidarity, loyalty or love. I then move on to discussing the ethical ramifications of this incompetence, primarily from the point of view of sentimentalist ethics, and conclude that emotional incompetence does not in fact reduce the moral responsibility of a narcissist person, whether diagnosed with Narcissistic Personality Disorder or not. My argument is based on the three criteria of moral responsibility proposed by Philip Pettit, namely those of value relevance, value judgement, and value sensitivity. I suggest that a sentimentalist ethical perspective entails that the satisfaction of two of the mentioned criteria (awareness of the social meaning of one’s choices and sufficient control of one’s actions) constitutes a moral obligation for the agent to satisfy the third criterion, namely to develop the appropriate moral sensibility and competence to actually choose morally correctly. This type of structure of obligation elucidates why narcissism is at the same time a moral failure and a psychopathology. At the same time, my argument portrays narcissism as a particular type of personality disturbance that almost uniquely reaffirms the role of moral re-education as the psychotherapeutic approach. This conclusion points to a potential revival of some of the precepts of Pinel’s affective psychopathology, dating back to the very beginnings of the psychotherapeutic clinic.
PB  - Johns Hopkins University Press
T2  - Philosophy, Psychiatry and Philosophy
T1  - Narcissism as a moral incompetence
VL  - 30
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2771
ER  - 

@article{
author = "Fatic, Aleksandar",
year = "2023",
abstract = "In this paper I suggest that the moral incompetence in narcissism is associated with a particular type of emotional incompetence, namely the incompetence to experience the moral emotions, such as empathy, solidarity, loyalty or love. I then move on to discussing the ethical ramifications of this incompetence, primarily from the point of view of sentimentalist ethics, and conclude that emotional incompetence does not in fact reduce the moral responsibility of a narcissist person, whether diagnosed with Narcissistic Personality Disorder or not. My argument is based on the three criteria of moral responsibility proposed by Philip Pettit, namely those of value relevance, value judgement, and value sensitivity. I suggest that a sentimentalist ethical perspective entails that the satisfaction of two of the mentioned criteria (awareness of the social meaning of one’s choices and sufficient control of one’s actions) constitutes a moral obligation for the agent to satisfy the third criterion, namely to develop the appropriate moral sensibility and competence to actually choose morally correctly. This type of structure of obligation elucidates why narcissism is at the same time a moral failure and a psychopathology. At the same time, my argument portrays narcissism as a particular type of personality disturbance that almost uniquely reaffirms the role of moral re-education as the psychotherapeutic approach. This conclusion points to a potential revival of some of the precepts of Pinel’s affective psychopathology, dating back to the very beginnings of the psychotherapeutic clinic.",
publisher = "Johns Hopkins University Press",
journal = "Philosophy, Psychiatry and Philosophy",
title = "Narcissism as a moral incompetence",
volume = "30",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2771"
}

Fatic, A.. (2023). Narcissism as a moral incompetence. in Philosophy, Psychiatry and Philosophy
Johns Hopkins University Press., 30.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2771

Fatic A. Narcissism as a moral incompetence. in Philosophy, Psychiatry and Philosophy. 2023;30.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2771 .

Fatic, Aleksandar, "Narcissism as a moral incompetence" in Philosophy, Psychiatry and Philosophy, 30 (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2771 .

TY  - GEN
AU  - Vasiljevic, Jelena
AU  - Džihić, Vedran
AU  - Djolai, Marika
AU  - Vračić, Alida
PY  - 2022
UR  - https://biepag.eu/publication/unleashing-the-potential-for-change-through-social-movements-and-civic-initiatives/
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2795
AB  - The past decade in the Western Balkans has seen a proliferation of civic initiatives and protest. They have focused on a variety of issues, ranging from the destruction of urban space, environmental destruction, to corruption scandals, and even unresolved murders. Whereas their success has varied, they showed that many citizens in the region are deeply dissatisfied with the lack of accountability of the ruling regimes, and ready to actively engage in their societies. Local civic initiatives and new forms of civic engagement prove to be worthy of further attention for exploring democratization potentials in the region. With their focus on tangible and concrete issues affecting that are affecting the daily lives of citizens, they have a high mobilization potential and ability to cut across ethnic divides and enhance citizens’ sense of agency. Even with limited impact achieved or fast dissipation, they nevertheless create a new momentum in the public discourse and collective memory, from which the new opportunity structures emerge for future possible changes.
PB  - The Balkans in Europe Policy Advisory Group
T2  - https://biepag.eu/publication/unleashing-the-potential-for-change-through-social-movements-and-civic-initiatives/
T1  - Unleashing the Potential for Change through Social Movements and Civic Initiatives
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2795
ER  - 

@misc{
author = "Vasiljevic, Jelena and Džihić, Vedran and Djolai, Marika and Vračić, Alida",
year = "2022",
abstract = "The past decade in the Western Balkans has seen a proliferation of civic initiatives and protest. They have focused on a variety of issues, ranging from the destruction of urban space, environmental destruction, to corruption scandals, and even unresolved murders. Whereas their success has varied, they showed that many citizens in the region are deeply dissatisfied with the lack of accountability of the ruling regimes, and ready to actively engage in their societies. Local civic initiatives and new forms of civic engagement prove to be worthy of further attention for exploring democratization potentials in the region. With their focus on tangible and concrete issues affecting that are affecting the daily lives of citizens, they have a high mobilization potential and ability to cut across ethnic divides and enhance citizens’ sense of agency. Even with limited impact achieved or fast dissipation, they nevertheless create a new momentum in the public discourse and collective memory, from which the new opportunity structures emerge for future possible changes.",
publisher = "The Balkans in Europe Policy Advisory Group",
journal = "https://biepag.eu/publication/unleashing-the-potential-for-change-through-social-movements-and-civic-initiatives/",
title = "Unleashing the Potential for Change through Social Movements and Civic Initiatives",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2795"
}

Vasiljevic, J., Džihić, V., Djolai, M.,& Vračić, A.. (2022). Unleashing the Potential for Change through Social Movements and Civic Initiatives. in https://biepag.eu/publication/unleashing-the-potential-for-change-through-social-movements-and-civic-initiatives/
The Balkans in Europe Policy Advisory Group..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2795

Vasiljevic J, Džihić V, Djolai M, Vračić A. Unleashing the Potential for Change through Social Movements and Civic Initiatives. in https://biepag.eu/publication/unleashing-the-potential-for-change-through-social-movements-and-civic-initiatives/. 2022;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2795 .

Vasiljevic, Jelena, Džihić, Vedran, Djolai, Marika, Vračić, Alida, "Unleashing the Potential for Change through Social Movements and Civic Initiatives" in https://biepag.eu/publication/unleashing-the-potential-for-change-through-social-movements-and-civic-initiatives/ (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2795 .

TY  - JOUR
AU  - Išpanović, Igor
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2780
AB  - Contemporary right-wing actors in Serbia are exploiting social media logic in order to disseminate a particular pseudohistorical, populist “us” against “them” reconfiguration of the nation’s past. Its mythmaking foundations – e.g., the contentious question of ‘who was here first’ – are traceable and reminiscent of the dominant separatist narratives emerging from ethnic tensions in ex-Yugoslavia, which manifested in one of the most frightening conflicts on European soil after World War II. The online content of these pseudohistorians has gained hundreds of thousands of views on different platforms, especially YouTube, with channels like Srbija Global, HelmCast, and BALKAN INFO rapidly earning a dedicated fanbase. Despite the extensive literature on the discursive strategies of the far-right in the construction of collective memory and national identity in post-socialist countries, little has been done in applying the narrative approach to the analysis of populists’ storytelling practices in regard to the present sociopolitical moment. The aim of this article is to uncover the nationalist underpinnings behind the symbolic geo-political spaces and proposed alternative historical timelines of the Balkans. I rely on Bakhtin’s concept of chronotope, which posits the influence of time-space conjuncture on identity, to follow the plurality of cultural and mythical narrative threads woven into the national fabric. Drawing inspiration from a rich storytelling heritage, the historical revisionism of the Serbian far-right borrows elements from the classical Ulyssean motif of “a home long lost” and the biblical tragic character arc of “a banished Jewish tribe”. This intruder syndrome is formed in an anxiety-filled vacuum between the crisis-driven present and the glorified past. This is why I also utilise Bakhtin’s concept of dialogue and Boym’s understanding of nostalgia as historical emotion to reveal the ideological connectedness between the opposing historical topographies. The findings indicate that the discursive practice of “homeland making” serves as a compensation for the dissolution of a supposedly ethnically homogenous and culturally related entities – Republic of Srpska, Montenegro and Kosovo, territories perceived as national and spiritual cradles of Serbia. Moreover, the sentiment of the greater European irrelevance emphasizes the need for enhancing the national self-perception, and the reimagined, ancient past provides the hearth around which political emotions are ignited.
PB  - Leicester: School of Media, Communication and Sociology
T2  - For(e)Dialogue
T1  - The Home is Where…: The Chronotopes of the Origin Myth in Pseudohistorical Narratives of the Serbian Far-Right.
IS  - 1
VL  - 4
DO  - 10.21428/e3990ae6.9b81f1fc
ER  - 

@article{
author = "Išpanović, Igor",
year = "2022",
abstract = "Contemporary right-wing actors in Serbia are exploiting social media logic in order to disseminate a particular pseudohistorical, populist “us” against “them” reconfiguration of the nation’s past. Its mythmaking foundations – e.g., the contentious question of ‘who was here first’ – are traceable and reminiscent of the dominant separatist narratives emerging from ethnic tensions in ex-Yugoslavia, which manifested in one of the most frightening conflicts on European soil after World War II. The online content of these pseudohistorians has gained hundreds of thousands of views on different platforms, especially YouTube, with channels like Srbija Global, HelmCast, and BALKAN INFO rapidly earning a dedicated fanbase. Despite the extensive literature on the discursive strategies of the far-right in the construction of collective memory and national identity in post-socialist countries, little has been done in applying the narrative approach to the analysis of populists’ storytelling practices in regard to the present sociopolitical moment. The aim of this article is to uncover the nationalist underpinnings behind the symbolic geo-political spaces and proposed alternative historical timelines of the Balkans. I rely on Bakhtin’s concept of chronotope, which posits the influence of time-space conjuncture on identity, to follow the plurality of cultural and mythical narrative threads woven into the national fabric. Drawing inspiration from a rich storytelling heritage, the historical revisionism of the Serbian far-right borrows elements from the classical Ulyssean motif of “a home long lost” and the biblical tragic character arc of “a banished Jewish tribe”. This intruder syndrome is formed in an anxiety-filled vacuum between the crisis-driven present and the glorified past. This is why I also utilise Bakhtin’s concept of dialogue and Boym’s understanding of nostalgia as historical emotion to reveal the ideological connectedness between the opposing historical topographies. The findings indicate that the discursive practice of “homeland making” serves as a compensation for the dissolution of a supposedly ethnically homogenous and culturally related entities – Republic of Srpska, Montenegro and Kosovo, territories perceived as national and spiritual cradles of Serbia. Moreover, the sentiment of the greater European irrelevance emphasizes the need for enhancing the national self-perception, and the reimagined, ancient past provides the hearth around which political emotions are ignited.",
publisher = "Leicester: School of Media, Communication and Sociology",
journal = "For(e)Dialogue",
title = "The Home is Where…: The Chronotopes of the Origin Myth in Pseudohistorical Narratives of the Serbian Far-Right.",
number = "1",
volume = "4",
doi = "10.21428/e3990ae6.9b81f1fc"
}

Išpanović, I.. (2022). The Home is Where…: The Chronotopes of the Origin Myth in Pseudohistorical Narratives of the Serbian Far-Right.. in For(e)Dialogue
Leicester: School of Media, Communication and Sociology., 4(1).
https://doi.org/10.21428/e3990ae6.9b81f1fc

Išpanović I. The Home is Where…: The Chronotopes of the Origin Myth in Pseudohistorical Narratives of the Serbian Far-Right.. in For(e)Dialogue. 2022;4(1).
doi:10.21428/e3990ae6.9b81f1fc .

Išpanović, Igor, "The Home is Where…: The Chronotopes of the Origin Myth in Pseudohistorical Narratives of the Serbian Far-Right." in For(e)Dialogue, 4, no. 1 (2022),
https://doi.org/10.21428/e3990ae6.9b81f1fc . .

TY  - JOUR
AU  - Anđelković, Nemanja
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2679
AB  - In this policy brief, the potential that deliberative democracy as a decision-making process has for enhancing the inter-cultural dialogue and dealing with the issues present in multicultural communities is examined. Besides analyzing the advantages of deliberation and its operationalization in reality, in the final part of the policy brief, I offer some possible paths for improving the deliberative process in fostering intercultural communication and problem-solving.
PB  - Hellenic Association of Political Scientists
T2  - HAPSc Policy Briefs Series
T1  - Deliberation as a Collective Decision-Making Mechanism in Multicultural Communities
VL  - 3
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2679
ER  - 

@article{
author = "Anđelković, Nemanja",
year = "2022",
abstract = "In this policy brief, the potential that deliberative democracy as a decision-making process has for enhancing the inter-cultural dialogue and dealing with the issues present in multicultural communities is examined. Besides analyzing the advantages of deliberation and its operationalization in reality, in the final part of the policy brief, I offer some possible paths for improving the deliberative process in fostering intercultural communication and problem-solving.",
publisher = "Hellenic Association of Political Scientists",
journal = "HAPSc Policy Briefs Series",
title = "Deliberation as a Collective Decision-Making Mechanism in Multicultural Communities",
volume = "3",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2679"
}

Anđelković, N.. (2022). Deliberation as a Collective Decision-Making Mechanism in Multicultural Communities. in HAPSc Policy Briefs Series
Hellenic Association of Political Scientists., 3.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2679

Anđelković N. Deliberation as a Collective Decision-Making Mechanism in Multicultural Communities. in HAPSc Policy Briefs Series. 2022;3.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2679 .

Anđelković, Nemanja, "Deliberation as a Collective Decision-Making Mechanism in Multicultural Communities" in HAPSc Policy Briefs Series, 3 (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2679 .

TY  - JOUR
AU  - Anđelković, Nemanja
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2676
AB  - Koristeći kao teorijski okvir teoriju resursne mobilizacije i teoriju političkog procesa istražit ću kapacitete organizacija civilnog društva u Srbiji u kontekstu procesa demokratizacije nakon demokratskih promjena 2000. godine. Kombinirajući teorijski okvir koji se odnosi na civilna društva postsocijalističkih zemalja s dosadašnjim istraživanjima kapaciteta organizacija civilnog društva u Srbiji i sa studijom slučaja pokreta Ne davimo Beograd, ukazat ću na čimbenike koji utječu na razvijanje kapaciteta aktera civilnog društva u uvjetima neinkluzivne javne sfere za efikasno djelovanje i produbljivanje procesa demokratizacije.
PB  - Političke analize : tromjesečnik za hrvatsku i međunarodnu politiku
T2  - Političke analize : tromjesečnik za hrvatsku i međunarodnu politiku
T1  - Jačanje kapaciteta kao formativna pretpostavka uloge civilnog društva u demokratizaciji Srbije
VL  - 11
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2676
ER  - 

@article{
author = "Anđelković, Nemanja",
year = "2022",
abstract = "Koristeći kao teorijski okvir teoriju resursne mobilizacije i teoriju političkog procesa istražit ću kapacitete organizacija civilnog društva u Srbiji u kontekstu procesa demokratizacije nakon demokratskih promjena 2000. godine. Kombinirajući teorijski okvir koji se odnosi na civilna društva postsocijalističkih zemalja s dosadašnjim istraživanjima kapaciteta organizacija civilnog društva u Srbiji i sa studijom slučaja pokreta Ne davimo Beograd, ukazat ću na čimbenike koji utječu na razvijanje kapaciteta aktera civilnog društva u uvjetima neinkluzivne javne sfere za efikasno djelovanje i produbljivanje procesa demokratizacije.",
publisher = "Političke analize : tromjesečnik za hrvatsku i međunarodnu politiku",
journal = "Političke analize : tromjesečnik za hrvatsku i međunarodnu politiku",
title = "Jačanje kapaciteta kao formativna pretpostavka uloge civilnog društva u demokratizaciji Srbije",
volume = "11",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2676"
}

Anđelković, N.. (2022). Jačanje kapaciteta kao formativna pretpostavka uloge civilnog društva u demokratizaciji Srbije. in Političke analize : tromjesečnik za hrvatsku i međunarodnu politiku
Političke analize : tromjesečnik za hrvatsku i međunarodnu politiku., 11.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2676

Anđelković N. Jačanje kapaciteta kao formativna pretpostavka uloge civilnog društva u demokratizaciji Srbije. in Političke analize : tromjesečnik za hrvatsku i međunarodnu politiku. 2022;11.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2676 .

Anđelković, Nemanja, "Jačanje kapaciteta kao formativna pretpostavka uloge civilnog društva u demokratizaciji Srbije" in Političke analize : tromjesečnik za hrvatsku i međunarodnu politiku, 11 (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2676 .

TY  - JOUR
AU  - Anđelković, Nemanja
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2680
AB  - In this paper, I examine the main characteristics of contemporary environmental movements, but also the way they operate and form coalitions with other progressive movements, combining various theoretical perspectives such as resource mobilization, political process, intersectional, social contruction theory and post-structuralism. I will investigate what are the characteristics of the progressive-left ideology that provide the basis for building coalitions, as well as how much influence complementary ideologies actually have on achieving cooperation. For this purpose, I will discuss the expansion and redefinition of the term social movement, in order to be able to capture all forms of coalitional interaction, then I will examine the factors that lead to movements deciding to cooperate using the example of the Italian Water Movement.
PB  - International Journal of Social Science And Human Research
T2  - International Journal of Social Science And Human Research
T1  - Researching Contemporary Environmental Progressive Social Movements
VL  - 5
DO  - 10.47191/ijsshr/v5-i8-67
ER  - 

@article{
author = "Anđelković, Nemanja",
year = "2022",
abstract = "In this paper, I examine the main characteristics of contemporary environmental movements, but also the way they operate and form coalitions with other progressive movements, combining various theoretical perspectives such as resource mobilization, political process, intersectional, social contruction theory and post-structuralism. I will investigate what are the characteristics of the progressive-left ideology that provide the basis for building coalitions, as well as how much influence complementary ideologies actually have on achieving cooperation. For this purpose, I will discuss the expansion and redefinition of the term social movement, in order to be able to capture all forms of coalitional interaction, then I will examine the factors that lead to movements deciding to cooperate using the example of the Italian Water Movement.",
publisher = "International Journal of Social Science And Human Research",
journal = "International Journal of Social Science And Human Research",
title = "Researching Contemporary Environmental Progressive Social Movements",
volume = "5",
doi = "10.47191/ijsshr/v5-i8-67"
}

Anđelković, N.. (2022). Researching Contemporary Environmental Progressive Social Movements. in International Journal of Social Science And Human Research
International Journal of Social Science And Human Research., 5.
https://doi.org/10.47191/ijsshr/v5-i8-67

Anđelković N. Researching Contemporary Environmental Progressive Social Movements. in International Journal of Social Science And Human Research. 2022;5.
doi:10.47191/ijsshr/v5-i8-67 .

Anđelković, Nemanja, "Researching Contemporary Environmental Progressive Social Movements" in International Journal of Social Science And Human Research, 5 (2022),
https://doi.org/10.47191/ijsshr/v5-i8-67 . .

TY  - JOUR
AU  - Bulatović, Aleksandra
AU  - Fatić, Aleksandar
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2686
AB  - Pitanja o ljudskim pravima se danas diskutuju pre svega u kontekstu individualnih prava, kao suprotstavljenih kolektivnim interesima. U skladu sa dugom liberalnom političkom tradicijom, ljudska prava se uglavnom sagledavaju kao suštinski protivna kolektivnim pravima, koja mogu ograničiti slobodu pojedinca da pravi izbore koji bi mogli ugroziti relevantne kolektivne interese. U ovom tekstu se ljudska prava sagledavaju kao izvedena socijalna prava. Kao što priroda i identitet zajednice kojoj pojedican pripada bitno određuju identitet tog pojedinca (Agambenov pojam „Socialitas“, ili „društvenosti“), individualna prava nemaju puno značenje van konteksta vrednosti, prava i interesa zajednice. Opisani kontekst tek omogućava postojanje autentičnog i čvrstog pojma nacionalnog interesa. Po definiciji, nacionalni interesi su povezani sa kolektivnim pravima i vizijama zajednice; oni nikad ne počivaju na pogledima i stavovima individualnog, izolovanog pojedinca. Jedno od ključnih kolektivnih prava, i u isto vreme kolektivnih interesa, koje konstituiše nacionalni interes je skup prava porodice. U ovom tekstu se argumentiše da odgovarajuća zaštita porodice i porodičnih prava baca senku na samu pretpostavku o moralnosti i političkoj legitimnosti različitih savremenih ideologija, uključujući i feminističku ideologiju, koje sugerišu da, umesto da se štite prava i interesi porodice kao primarni nacionalni interes, država treba da štiti pojedince od porodice. Ideologije koje porodicu predstavljaju kao toksičnu, kao izvor pretnje individualnoj dobrobiti, u stvari su antisocijalne, totalitarne ideologije. Najveći broj argumenata koje takve ideologije iznose protiv porodice u stvari se sa jednakom snagom mogu primeniti protiv socijalnosti bilo kog tipa. Stoga u ovom tekstu argumentišemo da se Agambenov „moralni imperativ“ da svaki pojedinac doprinosi, na načine koji su mu na raspolaganju, soijalnosti njegovog društva, odnosi na odgovarajuće razumevanje porodice i treba da se shvati kao sama osnova anti-totalitarnog mišljenja.
AB  - Issues of human rights are prevalently discussed as pertaining to individual rights as opposed to collective interests. Following the long liberal political tradition, human rights tend to be seen as potentially in opposition to collective rights, which may limit the liberty of the individual to make choices that would militate against the relevant collective interests. In this paper, we argue that individual rights ought to be seen as derivative, social rights. Just as an individual’s identity is markedly determined by the nature and identity of the community one belongs to (Agamben’s concept of ‘Socialitas’ or sociality), individual rights have little meaning outside the context of values, rights and entitlements of one’s community. This is a context that gives rise to the concept of national interest. By definition, national interests are associated with collective rights, entitlements and visions; they are never associated with the views and positions of a single, discrete individual. One of the key collective rights that constitutes national interest is the set of rights of the family. We argue that protecting the family and family rights casts a shadow on the very morality and political legitimacy of the various ideologies of today, including that of feminism, which suggest that, rather than protecting family rights and interests as a primary national policy the state should protect individuals from the family. The ideologies which portray the family as toxic, as a source of threat to individual well-being, are in fact antisocial, totalitarian ideologies, as most of the arguments levied by such ideologies against the family can bear with equal force against Socialitas of any type, against sociality. We argue that Agamben’s ‘moral imperative’ for any individual to contribute, by whatever means one has at one’s disposal, to one’s sociality, applies to our understanding of the family and ought to be taken as a foundation of anti-totalitarian thinking.
PB  - Beograd: Institut za političke studije
T2  - Srpska politička misao
T1  - Porodica kao kategorija kolektivnih i političkih prava
IS  - 3
VL  - 77
SP  - 93
EP  - 117
DO  - 10.22182/spm.7732022.5
ER  - 

@article{
author = "Bulatović, Aleksandra and Fatić, Aleksandar",
year = "2022",
abstract = "Pitanja o ljudskim pravima se danas diskutuju pre svega u kontekstu individualnih prava, kao suprotstavljenih kolektivnim interesima. U skladu sa dugom liberalnom političkom tradicijom, ljudska prava se uglavnom sagledavaju kao suštinski protivna kolektivnim pravima, koja mogu ograničiti slobodu pojedinca da pravi izbore koji bi mogli ugroziti relevantne kolektivne interese. U ovom tekstu se ljudska prava sagledavaju kao izvedena socijalna prava. Kao što priroda i identitet zajednice kojoj pojedican pripada bitno određuju identitet tog pojedinca (Agambenov pojam „Socialitas“, ili „društvenosti“), individualna prava nemaju puno značenje van konteksta vrednosti, prava i interesa zajednice. Opisani kontekst tek omogućava postojanje autentičnog i čvrstog pojma nacionalnog interesa. Po definiciji, nacionalni interesi su povezani sa kolektivnim pravima i vizijama zajednice; oni nikad ne počivaju na pogledima i stavovima individualnog, izolovanog pojedinca. Jedno od ključnih kolektivnih prava, i u isto vreme kolektivnih interesa, koje konstituiše nacionalni interes je skup prava porodice. U ovom tekstu se argumentiše da odgovarajuća zaštita porodice i porodičnih prava baca senku na samu pretpostavku o moralnosti i političkoj legitimnosti različitih savremenih ideologija, uključujući i feminističku ideologiju, koje sugerišu da, umesto da se štite prava i interesi porodice kao primarni nacionalni interes, država treba da štiti pojedince od porodice. Ideologije koje porodicu predstavljaju kao toksičnu, kao izvor pretnje individualnoj dobrobiti, u stvari su antisocijalne, totalitarne ideologije. Najveći broj argumenata koje takve ideologije iznose protiv porodice u stvari se sa jednakom snagom mogu primeniti protiv socijalnosti bilo kog tipa. Stoga u ovom tekstu argumentišemo da se Agambenov „moralni imperativ“ da svaki pojedinac doprinosi, na načine koji su mu na raspolaganju, soijalnosti njegovog društva, odnosi na odgovarajuće razumevanje porodice i treba da se shvati kao sama osnova anti-totalitarnog mišljenja., Issues of human rights are prevalently discussed as pertaining to individual rights as opposed to collective interests. Following the long liberal political tradition, human rights tend to be seen as potentially in opposition to collective rights, which may limit the liberty of the individual to make choices that would militate against the relevant collective interests. In this paper, we argue that individual rights ought to be seen as derivative, social rights. Just as an individual’s identity is markedly determined by the nature and identity of the community one belongs to (Agamben’s concept of ‘Socialitas’ or sociality), individual rights have little meaning outside the context of values, rights and entitlements of one’s community. This is a context that gives rise to the concept of national interest. By definition, national interests are associated with collective rights, entitlements and visions; they are never associated with the views and positions of a single, discrete individual. One of the key collective rights that constitutes national interest is the set of rights of the family. We argue that protecting the family and family rights casts a shadow on the very morality and political legitimacy of the various ideologies of today, including that of feminism, which suggest that, rather than protecting family rights and interests as a primary national policy the state should protect individuals from the family. The ideologies which portray the family as toxic, as a source of threat to individual well-being, are in fact antisocial, totalitarian ideologies, as most of the arguments levied by such ideologies against the family can bear with equal force against Socialitas of any type, against sociality. We argue that Agamben’s ‘moral imperative’ for any individual to contribute, by whatever means one has at one’s disposal, to one’s sociality, applies to our understanding of the family and ought to be taken as a foundation of anti-totalitarian thinking.",
publisher = "Beograd: Institut za političke studije",
journal = "Srpska politička misao",
title = "Porodica kao kategorija kolektivnih i političkih prava",
number = "3",
volume = "77",
pages = "93-117",
doi = "10.22182/spm.7732022.5"
}

Bulatović, A.,& Fatić, A.. (2022). Porodica kao kategorija kolektivnih i političkih prava. in Srpska politička misao
Beograd: Institut za političke studije., 77(3), 93-117.
https://doi.org/10.22182/spm.7732022.5

Bulatović A, Fatić A. Porodica kao kategorija kolektivnih i političkih prava. in Srpska politička misao. 2022;77(3):93-117.
doi:10.22182/spm.7732022.5 .

Bulatović, Aleksandra, Fatić, Aleksandar, "Porodica kao kategorija kolektivnih i političkih prava" in Srpska politička misao, 77, no. 3 (2022):93-117,
https://doi.org/10.22182/spm.7732022.5 . .

TY  - BOOK
AU  - Nišavić, Ivan
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2755
AB  - Hedonizam – univerzalna ljudska težnja ili odlika moralnog posrnuća? Klasična dilema. Jedno staro, ali ipak vrijedno mišljenje sugeriše mogućnost da je hedonizam zapravo povezan sa dobrim, vrlim životom. Antički filozof Epikur smatrao je da etika za cilj ima uživanje, odnosno da su kriterijumi za odlučivanje šta je dobro i loše ili šta bi trebalo da radimo a šta da izbjegavamo – zadovoljstvo i bol. Ova shvatanja su, uprkos njihovoj temeljnoj i argumentovanoj razradi, krivo shvatana, banalizovana i omalovažavana kroz istoriju. Knjiga Priroda, duša i sreća: temelji epikurejske etike fokusira se na prikaz i analizu elemenata Epikurove filozofije na kojima se zasniva njegova etika. Prevashodno, to su fizika (nauka o prirodi), epistemologija (teorija saznanja) i nauka o duši. Smatrajući ih pojedinačno uzete kao nužne, a sve zajedno kao dovoljne uslove za dobar, srećan i hvale vrijedan život, Epikur je svoju praktičnu filozofiju, odnosno etiku, utemeljio na ovim teorijskim razmatranjima. Na taj način, knjiga nudi jedan približniji pogled na epikurejsko shvatanje uživanja i možda čak i svojevrsnu apologiju takvog načina života.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Novi Sad: Akademska knjiga
T1  - Priroda, duša i sreća: temelji epikurejske etike
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2755
ER  - 

@book{
author = "Nišavić, Ivan",
year = "2022",
abstract = "Hedonizam – univerzalna ljudska težnja ili odlika moralnog posrnuća? Klasična dilema. Jedno staro, ali ipak vrijedno mišljenje sugeriše mogućnost da je hedonizam zapravo povezan sa dobrim, vrlim životom. Antički filozof Epikur smatrao je da etika za cilj ima uživanje, odnosno da su kriterijumi za odlučivanje šta je dobro i loše ili šta bi trebalo da radimo a šta da izbjegavamo – zadovoljstvo i bol. Ova shvatanja su, uprkos njihovoj temeljnoj i argumentovanoj razradi, krivo shvatana, banalizovana i omalovažavana kroz istoriju. Knjiga Priroda, duša i sreća: temelji epikurejske etike fokusira se na prikaz i analizu elemenata Epikurove filozofije na kojima se zasniva njegova etika. Prevashodno, to su fizika (nauka o prirodi), epistemologija (teorija saznanja) i nauka o duši. Smatrajući ih pojedinačno uzete kao nužne, a sve zajedno kao dovoljne uslove za dobar, srećan i hvale vrijedan život, Epikur je svoju praktičnu filozofiju, odnosno etiku, utemeljio na ovim teorijskim razmatranjima. Na taj način, knjiga nudi jedan približniji pogled na epikurejsko shvatanje uživanja i možda čak i svojevrsnu apologiju takvog načina života.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Novi Sad: Akademska knjiga",
title = "Priroda, duša i sreća: temelji epikurejske etike",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2755"
}

Nišavić, I.. (2022). Priroda, duša i sreća: temelji epikurejske etike. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2755

Nišavić I. Priroda, duša i sreća: temelji epikurejske etike. 2022;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2755 .

Nišavić, Ivan, "Priroda, duša i sreća: temelji epikurejske etike" (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2755 .

TY  - JOUR
AU  - Urošević, Milan
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2682
AB  - U radu istražujemo faktore koji su uticali na Fukoov izbor neoliberalizma
kao predmeta istraživanja i faktore koji su doveli do njegovog zaokreta ka proučavanju
subjektivnosti početkom osamdesetih. Glavni fokus istraživanja će biti uticaj društveno-
političkog konteksta na Fukoov rad. Pokazaćemo da se taj uticaj može uočiti od
samih početaka njegovog rada, a da Fuko od sedamdesetih eksplicitno „politizuje” svoje
istraživačke poduhvate. Pod politizacijom podrazumevamo podređivanje intelektualnog
rada političkim ciljevima i tvrdimo da se njegovo istraživanje neoliberalizma smešta u
okvir istraživanja istorije liberalizma, u šta se Fuko upušta usled svog političkog angažovanja
u drugoj polovini sedamdesetih. Tvrdićemo da u neoliberalizmu pronalazi
idejni okvir za novu levu politiku koja bi ciljala ka uvećanju individualne autonomije.
Potom ćemo istaći da se Fukoovo istraživanje istorije subjektivnosti tokom osamdesetih
može videti kao traganje za etičkim okvirom te politike. Rad završavamo poređenjem
našeg istraživanja sa istraživanjima drugih autora koji su se bavili ovim aspektima Fukoovog
rada.
PB  - Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu – Odeljenje za etnologiju i antropologiju.
T2  - https://www.eap-iea.org/index.php/eap/article/view/1091/1044
T1  - Politika i teorija – „tri oblika politizacije metoda”, neoliberalizam i zaokret ka proučavanju subjektivnosti u radu Mišela Fukoa*
IS  - 2
VL  - 17
SP  - 741
EP  - 770
DO  - 10.21301/eap.v17i2.12
ER  - 

@article{
author = "Urošević, Milan",
year = "2022",
abstract = "U radu istražujemo faktore koji su uticali na Fukoov izbor neoliberalizma
kao predmeta istraživanja i faktore koji su doveli do njegovog zaokreta ka proučavanju
subjektivnosti početkom osamdesetih. Glavni fokus istraživanja će biti uticaj društveno-
političkog konteksta na Fukoov rad. Pokazaćemo da se taj uticaj može uočiti od
samih početaka njegovog rada, a da Fuko od sedamdesetih eksplicitno „politizuje” svoje
istraživačke poduhvate. Pod politizacijom podrazumevamo podređivanje intelektualnog
rada političkim ciljevima i tvrdimo da se njegovo istraživanje neoliberalizma smešta u
okvir istraživanja istorije liberalizma, u šta se Fuko upušta usled svog političkog angažovanja
u drugoj polovini sedamdesetih. Tvrdićemo da u neoliberalizmu pronalazi
idejni okvir za novu levu politiku koja bi ciljala ka uvećanju individualne autonomije.
Potom ćemo istaći da se Fukoovo istraživanje istorije subjektivnosti tokom osamdesetih
može videti kao traganje za etičkim okvirom te politike. Rad završavamo poređenjem
našeg istraživanja sa istraživanjima drugih autora koji su se bavili ovim aspektima Fukoovog
rada.",
publisher = "Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu – Odeljenje za etnologiju i antropologiju.",
journal = "https://www.eap-iea.org/index.php/eap/article/view/1091/1044",
title = "Politika i teorija – „tri oblika politizacije metoda”, neoliberalizam i zaokret ka proučavanju subjektivnosti u radu Mišela Fukoa*",
number = "2",
volume = "17",
pages = "741-770",
doi = "10.21301/eap.v17i2.12"
}

Urošević, M.. (2022). Politika i teorija – „tri oblika politizacije metoda”, neoliberalizam i zaokret ka proučavanju subjektivnosti u radu Mišela Fukoa*. in https://www.eap-iea.org/index.php/eap/article/view/1091/1044
Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu – Odeljenje za etnologiju i antropologiju.., 17(2), 741-770.
https://doi.org/10.21301/eap.v17i2.12

Urošević M. Politika i teorija – „tri oblika politizacije metoda”, neoliberalizam i zaokret ka proučavanju subjektivnosti u radu Mišela Fukoa*. in https://www.eap-iea.org/index.php/eap/article/view/1091/1044. 2022;17(2):741-770.
doi:10.21301/eap.v17i2.12 .

Urošević, Milan, "Politika i teorija – „tri oblika politizacije metoda”, neoliberalizam i zaokret ka proučavanju subjektivnosti u radu Mišela Fukoa*" in https://www.eap-iea.org/index.php/eap/article/view/1091/1044, 17, no. 2 (2022):741-770,
https://doi.org/10.21301/eap.v17i2.12 . .

TY  - JOUR
AU  - Antonijević, Pavle
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2776
AB  - U radu se analizira teorija demokratije višegodišnjeg lidera Radničke partije Kurdistana (PKK), Abdulaha Odžalana. Trenutna široka primena participativnih metoda odlučivanja u lokalnim skupštinama i većima u severnoj Siriji ovu temu čini posebno aktuelnom. Cilj je ispitati osnove teorijskih gledišta Abdulaha Odžalana u razumevanju demokratije, politike i države. Kao polazna tačka u istraživanju, posebno je predstavljen Odžalanov koncept „demokratske civilizacije”. Drugi deo rada zalazi u pitanje demokratskog konfederalizma i kritike države. Zaključna teza je da je Odžalan u značajnoj meri uspešno razradio zaokruženi sistem demokratske civilizacije, omogućivši svom modelu demokratskog konfederalizma prostor lišen kapitalizma, predstavništva i države. Sa druge strane, slabost njegove teorije se ogleda u ambivalentnom odnosu prema postojećim strukturama države sa nedovoljno razrađenom idejom o „međusobnoj koegzistenciji države i demokratije”.
PB  - Beograd: Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka
T2  - Godišnjak Fakulteta političkih nauka
T1  - Mogućnost radikalne alternative za 21. vek: teorija demokratije Abdulaha Odžalana
IS  - 28
VL  - 16
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2776
ER  - 

@article{
author = "Antonijević, Pavle",
year = "2022",
abstract = "U radu se analizira teorija demokratije višegodišnjeg lidera Radničke partije Kurdistana (PKK), Abdulaha Odžalana. Trenutna široka primena participativnih metoda odlučivanja u lokalnim skupštinama i većima u severnoj Siriji ovu temu čini posebno aktuelnom. Cilj je ispitati osnove teorijskih gledišta Abdulaha Odžalana u razumevanju demokratije, politike i države. Kao polazna tačka u istraživanju, posebno je predstavljen Odžalanov koncept „demokratske civilizacije”. Drugi deo rada zalazi u pitanje demokratskog konfederalizma i kritike države. Zaključna teza je da je Odžalan u značajnoj meri uspešno razradio zaokruženi sistem demokratske civilizacije, omogućivši svom modelu demokratskog konfederalizma prostor lišen kapitalizma, predstavništva i države. Sa druge strane, slabost njegove teorije se ogleda u ambivalentnom odnosu prema postojećim strukturama države sa nedovoljno razrađenom idejom o „međusobnoj koegzistenciji države i demokratije”.",
publisher = "Beograd: Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka",
journal = "Godišnjak Fakulteta političkih nauka",
title = "Mogućnost radikalne alternative za 21. vek: teorija demokratije Abdulaha Odžalana",
number = "28",
volume = "16",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2776"
}

Antonijević, P.. (2022). Mogućnost radikalne alternative za 21. vek: teorija demokratije Abdulaha Odžalana. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka
Beograd: Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka., 16(28).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2776

Antonijević P. Mogućnost radikalne alternative za 21. vek: teorija demokratije Abdulaha Odžalana. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka. 2022;16(28).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2776 .

Antonijević, Pavle, "Mogućnost radikalne alternative za 21. vek: teorija demokratije Abdulaha Odžalana" in Godišnjak Fakulteta političkih nauka, 16, no. 28 (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2776 .