TY  - JOUR
AU  - Jeremić Molnar, Dragana
PY  - 2014
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/239
AB  - Rihard Vagner poceoje svet da sagledava u kategorijama propada- nja tokom cetrdesetih godina 19. veka, a posebno tokom revolucije 1848-1849. Nije kritikovao savremeni svet (i pripadajucu mu realnost), vec gaje naprosto razumeo na svoj nacin. Vagner je imao sopstvenu verziju sveta kojaje trebalo da postane referentni okvir za stvaranje jedne potpuno drugacije realnosti u buducnosti. Jedan od najrelevantnijih dokumenata za razumevanje njegovog poimanja sveta i realnosti jeste njegovo pismo Avgustu Rekelu poslato 24/25. ja- nuara 1854. godine. U njemuje Vagner svoja ranija razmisljanja o realnosti pokusao da sklopi u smisaonu celinu. Ucinioje to uzpomoc nekoliko konce- pata: „svet kao celina“, „svet sadasnjosti“, „stvarnost sveta“/„savremena stvar- nost“. U tom pismu, kao i na drugim mestima, on je propustio da razradi svoju ideju sveta i da objasni njen odnos prema „modernoj realnosti“ koja se menjala. Umesto toga, Vagner je razvio drugu ideju: ideju umetnickog dela koje je trebalo da bude neka vrsta medijatora izmedu „savremenog sveta“ i „sveta buducnosti“, kao i izmedu njihovih realnosti. Njegova verzija „savremenog sve¬ta“ i njegove realnosti sadrzavala je, zapravo, dve komponente: sam „savreme- ni svet“ i umetnicko delo koje je smeralo njegovoj promeni. Takvo delo opisiva- lo je promenu, shvacenu u kategorijama regeneracije, i samim tim predvidalo nacin na koji ce se realnost menjati u buducnosti, kao i sam pravac promene.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Problem realnosti u spisima Riharda Vagnera
Realnost umetnickog dela kao tranzicija od „realnosti sveta sadasnjosti" ka „realnosti sveta buducnosti"
SP  - 257
EP  - 273
DO  - 10.2298/FID1402257J
ER  - 

@article{
author = "Jeremić Molnar, Dragana",
year = "2014",
abstract = "Rihard Vagner poceoje svet da sagledava u kategorijama propada- nja tokom cetrdesetih godina 19. veka, a posebno tokom revolucije 1848-1849. Nije kritikovao savremeni svet (i pripadajucu mu realnost), vec gaje naprosto razumeo na svoj nacin. Vagner je imao sopstvenu verziju sveta kojaje trebalo da postane referentni okvir za stvaranje jedne potpuno drugacije realnosti u buducnosti. Jedan od najrelevantnijih dokumenata za razumevanje njegovog poimanja sveta i realnosti jeste njegovo pismo Avgustu Rekelu poslato 24/25. ja- nuara 1854. godine. U njemuje Vagner svoja ranija razmisljanja o realnosti pokusao da sklopi u smisaonu celinu. Ucinioje to uzpomoc nekoliko konce- pata: „svet kao celina“, „svet sadasnjosti“, „stvarnost sveta“/„savremena stvar- nost“. U tom pismu, kao i na drugim mestima, on je propustio da razradi svoju ideju sveta i da objasni njen odnos prema „modernoj realnosti“ koja se menjala. Umesto toga, Vagner je razvio drugu ideju: ideju umetnickog dela koje je trebalo da bude neka vrsta medijatora izmedu „savremenog sveta“ i „sveta buducnosti“, kao i izmedu njihovih realnosti. Njegova verzija „savremenog sve¬ta“ i njegove realnosti sadrzavala je, zapravo, dve komponente: sam „savreme- ni svet“ i umetnicko delo koje je smeralo njegovoj promeni. Takvo delo opisiva- lo je promenu, shvacenu u kategorijama regeneracije, i samim tim predvidalo nacin na koji ce se realnost menjati u buducnosti, kao i sam pravac promene.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Problem realnosti u spisima Riharda Vagnera
Realnost umetnickog dela kao tranzicija od „realnosti sveta sadasnjosti" ka „realnosti sveta buducnosti"",
pages = "257-273",
doi = "10.2298/FID1402257J"
}

Jeremić Molnar, D.. (2014). Problem realnosti u spisima Riharda Vagnera
Realnost umetnickog dela kao tranzicija od „realnosti sveta sadasnjosti" ka „realnosti sveta buducnosti". in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 257-273.
https://doi.org/10.2298/FID1402257J

Jeremić Molnar D. Problem realnosti u spisima Riharda Vagnera
Realnost umetnickog dela kao tranzicija od „realnosti sveta sadasnjosti" ka „realnosti sveta buducnosti". in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2014;:257-273.
doi:10.2298/FID1402257J .

Jeremić Molnar, Dragana, "Problem realnosti u spisima Riharda Vagnera
Realnost umetnickog dela kao tranzicija od „realnosti sveta sadasnjosti" ka „realnosti sveta buducnosti"" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2014):257-273,
https://doi.org/10.2298/FID1402257J . .

TY  - JOUR
AU  - Jeremić Molnar, Dragana
AU  - Molnar, Aleksandar
PY  - 2012
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/612
AB  - In this article the authors are reconstructing the dichotomies which the young Theodor Adorno was trying to detect in the music of the bourgeois epoch and personify in two antipodes – Franz Schubert and Ludwig van Beethoven. Although already a devotee of Arnold Schönberg and the 20th century music avant-gardism, Adorno was, in his works prior to his exile from Germany (1934), intensively dealing with Schubert and his opposition towards Beethoven. While Beethoven was a bold and progressive revolutionary, fascinated by the “practical reason” and the mission to rise up and reach the stars, Schubert wanted none of it (almost anticipating the failure of the whole revolutionary project). Instead, he was looking backwards, to primordial nature and the possibility of man to participate in its mythic cycles of death and regeneration. The lack of synthesis between this two opposing tendencies in the music of early bourgeois epoch lead to the “negative dialectics” of Schönberg and 20th century music avant-gardism and to the final separation of Beethovenian musical progress and Schubertian musical mimesis.
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Šubert i Betoven – Adornovi prvobitni antipodi muzike građanske epohe
T1  - Schubert and Beethoven – Adorno’s Early Antipodes of the Music in Bourgeois Epoch
SP  - 221
EP  - 236
DO  - 10.2298/FID1203221J
ER  - 

@article{
editor = "Milidrag, Predrag",
author = "Jeremić Molnar, Dragana and Molnar, Aleksandar",
year = "2012",
abstract = "In this article the authors are reconstructing the dichotomies which the young Theodor Adorno was trying to detect in the music of the bourgeois epoch and personify in two antipodes – Franz Schubert and Ludwig van Beethoven. Although already a devotee of Arnold Schönberg and the 20th century music avant-gardism, Adorno was, in his works prior to his exile from Germany (1934), intensively dealing with Schubert and his opposition towards Beethoven. While Beethoven was a bold and progressive revolutionary, fascinated by the “practical reason” and the mission to rise up and reach the stars, Schubert wanted none of it (almost anticipating the failure of the whole revolutionary project). Instead, he was looking backwards, to primordial nature and the possibility of man to participate in its mythic cycles of death and regeneration. The lack of synthesis between this two opposing tendencies in the music of early bourgeois epoch lead to the “negative dialectics” of Schönberg and 20th century music avant-gardism and to the final separation of Beethovenian musical progress and Schubertian musical mimesis.",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Šubert i Betoven – Adornovi prvobitni antipodi muzike građanske epohe, Schubert and Beethoven – Adorno’s Early Antipodes of the Music in Bourgeois Epoch",
pages = "221-236",
doi = "10.2298/FID1203221J"
}

Milidrag, P., Jeremić Molnar, D.,& Molnar, A.. (2012). Šubert i Betoven – Adornovi prvobitni antipodi muzike građanske epohe. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 221-236.
https://doi.org/10.2298/FID1203221J

Milidrag P, Jeremić Molnar D, Molnar A. Šubert i Betoven – Adornovi prvobitni antipodi muzike građanske epohe. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2012;:221-236.
doi:10.2298/FID1203221J .

Milidrag, Predrag, Jeremić Molnar, Dragana, Molnar, Aleksandar, "Šubert i Betoven – Adornovi prvobitni antipodi muzike građanske epohe" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2012):221-236,
https://doi.org/10.2298/FID1203221J . .