TY  - JOUR
AU  - Dobrijević, Aleksandar
PY  - 2015
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/348
AB  - U ovom radu se razmatra inostrana recepcija radova Jovana Babića, za koju se ispostavlja daje u velikoj meri živa i raznolika. To razmatranje je ograničeno na kratak i sasvim parcijalan prikaz recepcije samo dva Babićeva teksta koji su zasad privukli najviše pažnje.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Osvrt na inostranu recepciju radova Jovana Babića
SP  - 753
EP  - 761
DO  - 10.2298/FID1503753D
ER  - 

@article{
editor = "Jovanov, Rastko",
author = "Dobrijević, Aleksandar",
year = "2015",
abstract = "U ovom radu se razmatra inostrana recepcija radova Jovana Babića, za koju se ispostavlja daje u velikoj meri živa i raznolika. To razmatranje je ograničeno na kratak i sasvim parcijalan prikaz recepcije samo dva Babićeva teksta koji su zasad privukli najviše pažnje.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Osvrt na inostranu recepciju radova Jovana Babića",
pages = "753-761",
doi = "10.2298/FID1503753D"
}

Jovanov, R.,& Dobrijević, A.. (2015). Osvrt na inostranu recepciju radova Jovana Babića. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 753-761.
https://doi.org/10.2298/FID1503753D

Jovanov R, Dobrijević A. Osvrt na inostranu recepciju radova Jovana Babića. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2015;:753-761.
doi:10.2298/FID1503753D .

Jovanov, Rastko, Dobrijević, Aleksandar, "Osvrt na inostranu recepciju radova Jovana Babića" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2015):753-761,
https://doi.org/10.2298/FID1503753D . .

TY  - JOUR
AU  - Grubor, Nebojša
PY  - 2015
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/310
AB  - U ovom radu se razmatra Baumgartenovo utemeljenje moderne estetike kao nauke o čulnom saznanju. U tekstu se najpre ispituje mentalistička paradigma u novovekovnoj filozofiji kao misaona pozadina Baumgartenove filozofije i estetike (I). Zatim sledi razmatranje Baumgartenovih definicija estetike iz Meditacija o nekim aspektima pesničkog dela (1735), Metafizike (1739) i Estetike (1750) (II). Na kraju se razmatra Baumgartenova definicija estetike kao nauke o čulnom saznanju polazeći od Lajbnicovog učenja o različitim stupnjevima saznanja (III).
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - Baumgartenovo utemeljenje moderne estetike
SP  - 599
EP  - 616
DO  - 10.2298/FID1503599G
ER  - 

@article{
editor = "Jovanov, Rastko",
author = "Grubor, Nebojša",
year = "2015",
abstract = "U ovom radu se razmatra Baumgartenovo utemeljenje moderne estetike kao nauke o čulnom saznanju. U tekstu se najpre ispituje mentalistička paradigma u novovekovnoj filozofiji kao misaona pozadina Baumgartenove filozofije i estetike (I). Zatim sledi razmatranje Baumgartenovih definicija estetike iz Meditacija o nekim aspektima pesničkog dela (1735), Metafizike (1739) i Estetike (1750) (II). Na kraju se razmatra Baumgartenova definicija estetike kao nauke o čulnom saznanju polazeći od Lajbnicovog učenja o različitim stupnjevima saznanja (III).",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "Baumgartenovo utemeljenje moderne estetike",
pages = "599-616",
doi = "10.2298/FID1503599G"
}

Jovanov, R.,& Grubor, N.. (2015). Baumgartenovo utemeljenje moderne estetike. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 599-616.
https://doi.org/10.2298/FID1503599G

Jovanov R, Grubor N. Baumgartenovo utemeljenje moderne estetike. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2015;:599-616.
doi:10.2298/FID1503599G .

Jovanov, Rastko, Grubor, Nebojša, "Baumgartenovo utemeljenje moderne estetike" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society (2015):599-616,
https://doi.org/10.2298/FID1503599G . .

TY  - JOUR
AU  - Zorić, Aleksandra
PY  - 2014
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1326
AB  - Iako između Dijema i Kvajna postoje brojne sličnosti, čini se da postoje jaki argumenti u prilog tvrđenju da ono što možemo izolovati kao Kvajnovu tezu, Dijem ne bi bio sklon da prihvati. Dijemova holistička teza zajednička je obojici autora: empirijska tvrđenja su međusobno povezana na način da ne možemo govoriti o opovrgavanju ili potvrđivanju izolovanih iskaza. Kako je, kao što ćemo u nastavku videti, Kvajnov holizam radikalniji, njegova teza postaje tvrđenje da uvek možemo zadržati neki pojedinačni iskaz tako što ćemo izvršiti izmene u drugim delovima sistema. Pokušaćemo da pokažemo, kako bismo Dijemu mogli s pravom da pripišemo samo prvo tvrđenje, da ove dve teze nisu identične i da nisu identične sa onim što se u literaturi naziva tezom subdeterminacije. Kao što ćemo videti u nastavku, ni jedna ni druga teza ne govore o mogućnosti empirijski ekvivalentnih teorija. One su pre svega holističke teze koje uz neke, dodatne, pretpostavke povlače tezu subdeterminacije.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - O razlici između Dijemove i Kvajnove holističke teze
T1  - On the Difference Between Duhem and Quine’s Theses
SP  - 193
EP  - 207
DO  - 10.2298/FID1401193Z
ER  - 

@article{
author = "Zorić, Aleksandra",
year = "2014",
abstract = "Iako između Dijema i Kvajna postoje brojne sličnosti, čini se da postoje jaki argumenti u prilog tvrđenju da ono što možemo izolovati kao Kvajnovu tezu, Dijem ne bi bio sklon da prihvati. Dijemova holistička teza zajednička je obojici autora: empirijska tvrđenja su međusobno povezana na način da ne možemo govoriti o opovrgavanju ili potvrđivanju izolovanih iskaza. Kako je, kao što ćemo u nastavku videti, Kvajnov holizam radikalniji, njegova teza postaje tvrđenje da uvek možemo zadržati neki pojedinačni iskaz tako što ćemo izvršiti izmene u drugim delovima sistema. Pokušaćemo da pokažemo, kako bismo Dijemu mogli s pravom da pripišemo samo prvo tvrđenje, da ove dve teze nisu identične i da nisu identične sa onim što se u literaturi naziva tezom subdeterminacije. Kao što ćemo videti u nastavku, ni jedna ni druga teza ne govore o mogućnosti empirijski ekvivalentnih teorija. One su pre svega holističke teze koje uz neke, dodatne, pretpostavke povlače tezu subdeterminacije.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "O razlici između Dijemove i Kvajnove holističke teze, On the Difference Between Duhem and Quine’s Theses",
pages = "193-207",
doi = "10.2298/FID1401193Z"
}

Zorić, A.. (2014). O razlici između Dijemove i Kvajnove holističke teze. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 193-207.
https://doi.org/10.2298/FID1401193Z

Zorić A. O razlici između Dijemove i Kvajnove holističke teze. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2014;:193-207.
doi:10.2298/FID1401193Z .

Zorić, Aleksandra, "O razlici između Dijemove i Kvajnove holističke teze" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2014):193-207,
https://doi.org/10.2298/FID1401193Z . .

TY  - JOUR
AU  - Perović, Slobodan
PY  - 2013
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/41
AB  - I discuss two uses of the concept of the morphogenetic field, a tool
of the 19th century biology motivated by particular ontological views of the
time, which has been re-emerging and increasingly relevant in explaining
microbiological phenomena. I also consider the relation of these uses to the
Central Dogma of modern biology as well as Modern Synthesis of Darwinism
and genetics. An induced morphogenetic field is determined by a physical
(e.g., gravitational) field, or it acquires a physical (e.g., visco-elastic) field’s
characteristics. Such a morphogenetic field presents only a weak challenge
to the Central Dogma of Modern Synthesis by indirectly, albeit severely, constraining
variability at the molecular level. I discuss explanations that introduce
structural inheritance in ciliate protozoa, as well as the experimental
evidence on which these arguments are based. The global cellular morphogenetic
field is a unit of such inheritance. I discuss relevant cases of structural
inheritance in ciliates that bring about internal cellular as well as functional
changes and point out that DNA is absent in the cortex and that RNA controls
neither intermediary nor the global level of the field. I go on to argue
that utilizing knowledge of known physical fields may advance explanations
and understanding of the morphogenetic field in ciliates as the unit of both
development and inheritance.
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - The Rebirth of the Morphogenetic Field as an Explanatory Tool in Biology
T1  - Oživljavanje koncepta morfogenetskog polja u objašnjenjima u biologiji
SP  - 181
EP  - 198
DO  - 10.2298/FID1304181P
ER  - 

@article{
editor = "Jovanov, Rastko",
author = "Perović, Slobodan",
year = "2013",
abstract = "I discuss two uses of the concept of the morphogenetic field, a tool
of the 19th century biology motivated by particular ontological views of the
time, which has been re-emerging and increasingly relevant in explaining
microbiological phenomena. I also consider the relation of these uses to the
Central Dogma of modern biology as well as Modern Synthesis of Darwinism
and genetics. An induced morphogenetic field is determined by a physical
(e.g., gravitational) field, or it acquires a physical (e.g., visco-elastic) field’s
characteristics. Such a morphogenetic field presents only a weak challenge
to the Central Dogma of Modern Synthesis by indirectly, albeit severely, constraining
variability at the molecular level. I discuss explanations that introduce
structural inheritance in ciliate protozoa, as well as the experimental
evidence on which these arguments are based. The global cellular morphogenetic
field is a unit of such inheritance. I discuss relevant cases of structural
inheritance in ciliates that bring about internal cellular as well as functional
changes and point out that DNA is absent in the cortex and that RNA controls
neither intermediary nor the global level of the field. I go on to argue
that utilizing knowledge of known physical fields may advance explanations
and understanding of the morphogenetic field in ciliates as the unit of both
development and inheritance.",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "The Rebirth of the Morphogenetic Field as an Explanatory Tool in Biology, Oživljavanje koncepta morfogenetskog polja u objašnjenjima u biologiji",
pages = "181-198",
doi = "10.2298/FID1304181P"
}

Jovanov, R.,& Perović, S.. (2013). The Rebirth of the Morphogenetic Field as an Explanatory Tool in Biology. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society, 181-198.
https://doi.org/10.2298/FID1304181P

Jovanov R, Perović S. The Rebirth of the Morphogenetic Field as an Explanatory Tool in Biology. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2013;:181-198.
doi:10.2298/FID1304181P .

Jovanov, Rastko, Perović, Slobodan, "The Rebirth of the Morphogenetic Field as an Explanatory Tool in Biology" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society (2013):181-198,
https://doi.org/10.2298/FID1304181P . .

TY  - JOUR
AU  - Đerić, Milijana
PY  - 2013
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/832
AB  - The aim of this work is twofold. On the one hand, the intention is to provide analysis of the issue of euthanasia. On the other hand, this approach necessarily leads to a discussion toward the provision of an adequate definition of euthanasia. Therefore the article, first of all, refers to the multilayered aspect of the term euthanasia. To avoid ambiguity and other uncertainties while providing the definition of euthanasia, the authors carefully perform a conceptual analysis. This leads to the establishment of a clear distinction between actions which, due to their motives or their method of execution, cast a shadow on the meaning of this medical procedure.
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Eutanazija: konceptualizacija problema i bitnih distinkcija
T1  - Euthanasia: The conceptualizationof the problem and important distinctions
SP  - 255
EP  - 263
DO  - 10.2298/FID1302255D
ER  - 

@article{
editor = "Jovanov, Rastko",
author = "Đerić, Milijana",
year = "2013",
abstract = "The aim of this work is twofold. On the one hand, the intention is to provide analysis of the issue of euthanasia. On the other hand, this approach necessarily leads to a discussion toward the provision of an adequate definition of euthanasia. Therefore the article, first of all, refers to the multilayered aspect of the term euthanasia. To avoid ambiguity and other uncertainties while providing the definition of euthanasia, the authors carefully perform a conceptual analysis. This leads to the establishment of a clear distinction between actions which, due to their motives or their method of execution, cast a shadow on the meaning of this medical procedure.",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Eutanazija: konceptualizacija problema i bitnih distinkcija, Euthanasia: The conceptualizationof the problem and important distinctions",
pages = "255-263",
doi = "10.2298/FID1302255D"
}

Jovanov, R.,& Đerić, M.. (2013). Eutanazija: konceptualizacija problema i bitnih distinkcija. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 255-263.
https://doi.org/10.2298/FID1302255D

Jovanov R, Đerić M. Eutanazija: konceptualizacija problema i bitnih distinkcija. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2013;:255-263.
doi:10.2298/FID1302255D .

Jovanov, Rastko, Đerić, Milijana, "Eutanazija: konceptualizacija problema i bitnih distinkcija" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2013):255-263,
https://doi.org/10.2298/FID1302255D . .

TY  - JOUR
AU  - Grubor, Nebojša
PY  - 2013
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/532
AB  - In dieser Arbeit wird Hegels Begründung der Ästhetik als Philosophie der schönen Kunst und die Bestimmung der kulturgeschichtlichen Funktion der Kunst behandelt. Der Aufsatz schließt sich an die Annemarie Gethmann-Sieferts Interpretation von Hegels Ästhetik. In dieser Interpretation wird Hegels Kunsttheorie ausdrücklich im Hinblick auf die Frage nach der Rolle der Kunst in der Kultur und in der Geschichte erörtert. Im Text wird zuerst Hegels Ausschließen das Nauturschönen und die Bestimmung der Ästhetik als Philosophie der Kunst untersucht (I). Dann folgt die Erörterung von Hegels Widerlegung der Einwürfe gegen die Philosophie der Kunst. Hegel geht auf die Frage ein, ob die Kunst überhaupt einer philosophischer Betrachtung fähig und würdig sei, und diese Frage wird im Kontekst von Hegels systematischen Ansatzes positiv beantwortet (II). Am Ende wird Hegels Begründung der Ästhetik im Ausgang vom Einblick in der kulturgeschichtlichen Funktion der Kunst als Deutung der Welt behandelt (III).
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Hegelovo utemeljenje estetike putem određenja kulturno-povesne funkcije umetnosti
T1  - Hegels Begründung der Ästhetik durch die Bestimmung der kulturgeschichtlichen Funktion der Kunst
SP  - 199
EP  - 211
DO  - 10.2298/FID1301199G
ER  - 

@article{
editor = "Jovanov, Rastko",
author = "Grubor, Nebojša",
year = "2013",
abstract = "In dieser Arbeit wird Hegels Begründung der Ästhetik als Philosophie der schönen Kunst und die Bestimmung der kulturgeschichtlichen Funktion der Kunst behandelt. Der Aufsatz schließt sich an die Annemarie Gethmann-Sieferts Interpretation von Hegels Ästhetik. In dieser Interpretation wird Hegels Kunsttheorie ausdrücklich im Hinblick auf die Frage nach der Rolle der Kunst in der Kultur und in der Geschichte erörtert. Im Text wird zuerst Hegels Ausschließen das Nauturschönen und die Bestimmung der Ästhetik als Philosophie der Kunst untersucht (I). Dann folgt die Erörterung von Hegels Widerlegung der Einwürfe gegen die Philosophie der Kunst. Hegel geht auf die Frage ein, ob die Kunst überhaupt einer philosophischer Betrachtung fähig und würdig sei, und diese Frage wird im Kontekst von Hegels systematischen Ansatzes positiv beantwortet (II). Am Ende wird Hegels Begründung der Ästhetik im Ausgang vom Einblick in der kulturgeschichtlichen Funktion der Kunst als Deutung der Welt behandelt (III).",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Hegelovo utemeljenje estetike putem određenja kulturno-povesne funkcije umetnosti, Hegels Begründung der Ästhetik durch die Bestimmung der kulturgeschichtlichen Funktion der Kunst",
pages = "199-211",
doi = "10.2298/FID1301199G"
}

Jovanov, R.,& Grubor, N.. (2013). Hegelovo utemeljenje estetike putem određenja kulturno-povesne funkcije umetnosti. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 199-211.
https://doi.org/10.2298/FID1301199G

Jovanov R, Grubor N. Hegelovo utemeljenje estetike putem određenja kulturno-povesne funkcije umetnosti. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2013;:199-211.
doi:10.2298/FID1301199G .

Jovanov, Rastko, Grubor, Nebojša, "Hegelovo utemeljenje estetike putem određenja kulturno-povesne funkcije umetnosti" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2013):199-211,
https://doi.org/10.2298/FID1301199G . .