Regional Research Promotion Programme in the Western Balkans (RRPP) - Nacionalni dijalog u oblasti društvenih nauka u Srbiji, 2014-2016

Link to this page

Regional Research Promotion Programme in the Western Balkans (RRPP) - Nacionalni dijalog u oblasti društvenih nauka u Srbiji, 2014-2016

Authors

Publications

Implementacija naučnih rezultata u oblasti društvenih nauka u procesima kreiranja javnih politika Srbije

Žarković Rakić, Jelena; Stanković, Dejan; Bandović, Igor; Đukić, Mihajlo

(Beograd : Institut ekonomskih nauka, 2016)

TY  - BOOK
AU  - Žarković Rakić, Jelena
AU  - Stanković, Dejan
AU  - Bandović, Igor
AU  - Đukić, Mihajlo
PY  - 2016
UR  - http://www.library.ien.bg.ac.rs/index.php/monog/article/view/406/370
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1521
AB  - Unapređenje efikasnosti javnog sektora je pitanje koje je posebno dobilo na
značaju tokom poslednje svetske ekonomske krize. Suočene sa opadajućim javnim
prihodima, države širom sveta morale su da pronađu načine kako da povećaju
efikasnost i održe kvalitet javnih usluga, poput obrazovanja i zdravstva, kao i da
pruže socijalnu sigurnost za rastući broj nezaposlenih i socijalno ugroženih
pojedinaca. Jednom rečju, kako da sa manje urade više, ali i bolje. Kao prvi
odgovor na krizu većina evropskih zemalja pribegla je izmeni poreskih i socijalnih
politika, a u kasnijoj fazi i izmeni regulativa u okviru bankarskog sistema kako bi se
slični potresi u privredi predupredili u budućnosti.
Kvalitet regulatornog okvira važan je faktor ekonomskog rasta i unapređenja
uslova života građana i kada nisu krizne situacije. Stoga bi svaka odgovorna vlada
trebalo da nastoji da usvaja i sprovodi politike koje će doprineti ostvarenju ovih
ciljeva. Da bi se usvajala najbolja rešenja, potrebno je donositi javne politike
zasnovane na analizama i podacima koje omogućavaju da se sagleda potencijalni
efekat različitih rešenja i mera (ex-ante analiza), i preispitivati uticaj aktuelnih i
sprovedenih javnih praktičnih politika, kako bi se videlo da li ove politike
doprinose ostvarenju željenih ciljeva (ex-post analize).
Analiza uticaja javnih praktičnih politika je oblast čiji značaj raste još od kraja
devedesetih godina prošlog veka i to prvo u klubu bogatih zemalja Organizacije za
ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), a potom od dvehiljaditih i u zemljama
Centralne i Istočne Evrope pod uticajem procesa evropskih integracija. Evropska
komisija posebno je aktivna u podsticanju kako zemalja kandidata tako i članica
Unije na uvođenju analize uticaja javnih politika1. Evropska komisija je 2006.
godine usvojila Smernice za sprovođenje analize efekata propisa koje
predstavljaju osnovna metodološka pravila u sprovođenju ex ante procene
efekata koje određeni propis stvara građanima i privredi. Cilj analiza uticaja politika je da se suštinski unapredi praksa javne uprave tako da
istraživanje alternativa i procene njihovih uticaja u odnosu na željena rešenja u
svakoj fazi razvoja dokumenata javne politike postane uobičajena praksa. Jedan
od važnih preduslova za to je da donosioci odluka uvide značaj kreiranja politika
koje bi bile zasnovane na činjenicama i da pokažu jasnu spremnost da pokrenu taj
proces i aktivno se uključe u njega. Na osnovu odgovarajućih podataka mogu se
konstruisati indikatori uspešnosti javne politike što predstavlja važan deo procesa
sprovođenja analize uticaja. Indikatori omogućavaju da izmerimo koliko dobro
pojedine mere dovode do ispunjavanja ciljeva i željenih rezultata. Jednom rečju,
za sprovođenje analize uticaja politika potrebno je znanje za rad sa podacima, kao
i poznavanje metodologije za sprovođenje analize uticaja. Takvu vrsta ekspertize
uglavnom poseduju predstavnici naučne zajednice, te sprovođenje analize uticaja
podrazumeva saradnju između donosioca odluka i istraživača, bilo da oni
pripadaju akademskoj zajednici ili rade u okviru organizacija civilnog društva.
Transformacija društva u Srbiji koja je počela demokratskim promenama 2000.
godine donela je nove mogućnosti za razvoj društvenih nauka i njihovo aktivno
učešće u poboljšanju života građana. Ova dinamika promene naročito je izražena
od trenutka kada predlozi novih praktičnih javnih politika imaju za cilj
modernizaciju društva, primenu novih tehnologija u poboljšanju funkcionisanja
državne administracije, ali i efikasnije načine primene postojećih politika kako bi
se poboljšao život građana. Uzroke ovih novih društvenih okolnosti treba tražiti u
promeni nosilaca vlasti i novih ciljeva državne politike koji su usmereni ka
demokratskim i ekonomskim reformama i približavanju Evropskoj uniji.Uglavnom,
zahtevi za većom transparentnošću, učešćem određenih interesnih grupa u
formulisanju određenih politika i savetovanju oko njih, postaju sve češći.
Uprkos rastućim potrebama za donošenjem odluka koje su zasnovane na
činjenicama, u Srbiji je taj proces daleko od sistemski uređenog. Ova studija
nastoji da ukaže na razloge takve situacije i pruži konkretne predloge za
unapređenje saradnje između donosioca odluka i istraživača upravo sa ciljem
unapređenja procesa donošenja javnih politika koje su zasnovane na činjenicama.
PB  - Beograd : Institut ekonomskih nauka
T1  - Implementacija naučnih rezultata u oblasti društvenih nauka u procesima kreiranja javnih politika Srbije
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1521
ER  - 
@book{
author = "Žarković Rakić, Jelena and Stanković, Dejan and Bandović, Igor and Đukić, Mihajlo",
year = "2016",
abstract = "Unapređenje efikasnosti javnog sektora je pitanje koje je posebno dobilo na
značaju tokom poslednje svetske ekonomske krize. Suočene sa opadajućim javnim
prihodima, države širom sveta morale su da pronađu načine kako da povećaju
efikasnost i održe kvalitet javnih usluga, poput obrazovanja i zdravstva, kao i da
pruže socijalnu sigurnost za rastući broj nezaposlenih i socijalno ugroženih
pojedinaca. Jednom rečju, kako da sa manje urade više, ali i bolje. Kao prvi
odgovor na krizu većina evropskih zemalja pribegla je izmeni poreskih i socijalnih
politika, a u kasnijoj fazi i izmeni regulativa u okviru bankarskog sistema kako bi se
slični potresi u privredi predupredili u budućnosti.
Kvalitet regulatornog okvira važan je faktor ekonomskog rasta i unapređenja
uslova života građana i kada nisu krizne situacije. Stoga bi svaka odgovorna vlada
trebalo da nastoji da usvaja i sprovodi politike koje će doprineti ostvarenju ovih
ciljeva. Da bi se usvajala najbolja rešenja, potrebno je donositi javne politike
zasnovane na analizama i podacima koje omogućavaju da se sagleda potencijalni
efekat različitih rešenja i mera (ex-ante analiza), i preispitivati uticaj aktuelnih i
sprovedenih javnih praktičnih politika, kako bi se videlo da li ove politike
doprinose ostvarenju željenih ciljeva (ex-post analize).
Analiza uticaja javnih praktičnih politika je oblast čiji značaj raste još od kraja
devedesetih godina prošlog veka i to prvo u klubu bogatih zemalja Organizacije za
ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), a potom od dvehiljaditih i u zemljama
Centralne i Istočne Evrope pod uticajem procesa evropskih integracija. Evropska
komisija posebno je aktivna u podsticanju kako zemalja kandidata tako i članica
Unije na uvođenju analize uticaja javnih politika1. Evropska komisija je 2006.
godine usvojila Smernice za sprovođenje analize efekata propisa koje
predstavljaju osnovna metodološka pravila u sprovođenju ex ante procene
efekata koje određeni propis stvara građanima i privredi. Cilj analiza uticaja politika je da se suštinski unapredi praksa javne uprave tako da
istraživanje alternativa i procene njihovih uticaja u odnosu na željena rešenja u
svakoj fazi razvoja dokumenata javne politike postane uobičajena praksa. Jedan
od važnih preduslova za to je da donosioci odluka uvide značaj kreiranja politika
koje bi bile zasnovane na činjenicama i da pokažu jasnu spremnost da pokrenu taj
proces i aktivno se uključe u njega. Na osnovu odgovarajućih podataka mogu se
konstruisati indikatori uspešnosti javne politike što predstavlja važan deo procesa
sprovođenja analize uticaja. Indikatori omogućavaju da izmerimo koliko dobro
pojedine mere dovode do ispunjavanja ciljeva i željenih rezultata. Jednom rečju,
za sprovođenje analize uticaja politika potrebno je znanje za rad sa podacima, kao
i poznavanje metodologije za sprovođenje analize uticaja. Takvu vrsta ekspertize
uglavnom poseduju predstavnici naučne zajednice, te sprovođenje analize uticaja
podrazumeva saradnju između donosioca odluka i istraživača, bilo da oni
pripadaju akademskoj zajednici ili rade u okviru organizacija civilnog društva.
Transformacija društva u Srbiji koja je počela demokratskim promenama 2000.
godine donela je nove mogućnosti za razvoj društvenih nauka i njihovo aktivno
učešće u poboljšanju života građana. Ova dinamika promene naročito je izražena
od trenutka kada predlozi novih praktičnih javnih politika imaju za cilj
modernizaciju društva, primenu novih tehnologija u poboljšanju funkcionisanja
državne administracije, ali i efikasnije načine primene postojećih politika kako bi
se poboljšao život građana. Uzroke ovih novih društvenih okolnosti treba tražiti u
promeni nosilaca vlasti i novih ciljeva državne politike koji su usmereni ka
demokratskim i ekonomskim reformama i približavanju Evropskoj uniji.Uglavnom,
zahtevi za većom transparentnošću, učešćem određenih interesnih grupa u
formulisanju određenih politika i savetovanju oko njih, postaju sve češći.
Uprkos rastućim potrebama za donošenjem odluka koje su zasnovane na
činjenicama, u Srbiji je taj proces daleko od sistemski uređenog. Ova studija
nastoji da ukaže na razloge takve situacije i pruži konkretne predloge za
unapređenje saradnje između donosioca odluka i istraživača upravo sa ciljem
unapređenja procesa donošenja javnih politika koje su zasnovane na činjenicama.",
publisher = "Beograd : Institut ekonomskih nauka",
title = "Implementacija naučnih rezultata u oblasti društvenih nauka u procesima kreiranja javnih politika Srbije",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1521"
}
Žarković Rakić, J., Stanković, D., Bandović, I.,& Đukić, M.. (2016). Implementacija naučnih rezultata u oblasti društvenih nauka u procesima kreiranja javnih politika Srbije. 
Beograd : Institut ekonomskih nauka..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1521
Žarković Rakić J, Stanković D, Bandović I, Đukić M. Implementacija naučnih rezultata u oblasti društvenih nauka u procesima kreiranja javnih politika Srbije. 2016;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1521 .
Žarković Rakić, Jelena, Stanković, Dejan, Bandović, Igor, Đukić, Mihajlo, "Implementacija naučnih rezultata u oblasti društvenih nauka u procesima kreiranja javnih politika Srbije" (2016),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1521 .

Uslovi rada i status mladih istraživača na univerzitetima, institutima i u nevladinom sektoru

Ocokoljić, Slobodan; Kleut, Jelena; Radovanović, Bojana

(Beograd : Institut ekonomskih nauka, 2015)

TY  - BOOK
AU  - Ocokoljić, Slobodan
AU  - Kleut, Jelena
AU  - Radovanović, Bojana
PY  - 2015
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1473
AB  - Svrha studije je dubinsko sagledavanje problema i izazova sa kojima se suočavaju mladi istraživači na fakultetima, naučno-istraživačkim institutima i u organizacijama civilnog društva. Studija je nastala na osnovu fokus-grupnog intervjua sa 20 mladih istraživača i na osnovu diskusije tokom okruglog stola o položaju mladih istraživača u društvenim naukama. Pored metode fokus grupe korišćena je i analiza relevantne sekundarne literature, kao i strateškog i zakonskog okvira. Ključni nalazi dobijeni istraživanjem su da mladi istraživači u društvenim naukama pokušavaju da kombinuju rad u sektoru visokog obrazovanja i naučnog istraživanja i rad u neprofitnom sektoru, te da nedostatke u jednom sektoru pokušavaju da nadomeste radom u drugom. Mladi istraživači na fakultetima i institutima navode nedovoljnu finansijsku podršku za empirijska istraživanja i male plate kao osnovni razlog za dodatni rad u organizacijama civilnog društva (OCD). Uslovi rada u neprofitnom sektoru se smatraju boljim zbog efikasnije administrativne podrške i fleksibilnijih procedura u pisanju projektnih predloga i sprovođenju projekata. Pored toga, rad u organizacijama civilnog društva vidi se i kao prilika za sticanje znanja iz oblasti upravljanja projektima. Nemogućnost da se fokusiraju na doktorski rad i nedostatak finansijskih sredstava za terenska istraživanja predstavljaju najveću prepreku u radu mladih istraživača na fakultetima i institutima. Mladi, zaposleni na institutima i fakultetima, obično su angažovani u nastavi, zatim u sprovođenju projekata koje finansira ministarstvo, kao i na projektima međunarodnih donatora i imaju obaveze rada na svojim doktorskim tezama kako bi mogli da zadrže stečena zvanja i napreduju u profesiji. Sa druge strane, istraživači u OCD koje su projektno finansirane istovremeno rade na nekoliko često vrlo tematski različitih projekata kako bi iz projektnih fondova pokrili svoje plate. Stoga obe grupe mladih istraživača sebe percipiraju kao „rastrzane na 1000 strana“ što se na kraju odražava na kvalitet naučne produkcije.
AB  - The aim of this study is to provide in-depth analysis of problems and challenges that young researcher are facing during their work at the universities, research institutes and civil society organizations. Study is developed on the basis of focus group interview held with 20 young researchers and on the basis of round table discussion about the position of young researchers in the social science research sector. Beside the focus group method, analysis of relevant secondary literature and legal and strategic framework was used. Key findings are that young researchers in the social sciences are trying to combine activities in the sector of higher education and scientific research and work in non-profit sector. In this way they are trying to overcome weaknesses of one specific sector by using advantages of other sectors. 
Young researchers from faculties and institutes claim that insufficient financial support for empirical research and low salaries are primary reasons for their additional activities in the civil society organizations. Conditions for work in this sector are perceived as better due to more funds for field work and more efficient administrative support in project implementation. In addition, work in the CSOs is also a chance for acquiring skills in project management. Consequently, inability to focus on their PhD thesis and lack of financial means for field work are the biggest obstacles for young researcher engaged with the faculties and institutes. Researchers employed in these organizations are usually engaged in teaching, in implementation of the projects financed by the Ministry, in the projects supported by international donors and they have commitments regarding their PhD thesis in order to keep their academic positions. On the other hand, researchers from CSOs which are funded by the project are working simultaneously on several thematically different projects in order to cover their salaries from the project funds. That's why both groups of researchers defined themselves as "overloaded". As a final consequence this leads to low quality of scientific production.
PB  - Beograd : Institut ekonomskih nauka
T1  - Uslovi rada i status mladih istraživača na univerzitetima, institutima i u nevladinom sektoru
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1473
ER  - 
@book{
author = "Ocokoljić, Slobodan and Kleut, Jelena and Radovanović, Bojana",
year = "2015",
abstract = "Svrha studije je dubinsko sagledavanje problema i izazova sa kojima se suočavaju mladi istraživači na fakultetima, naučno-istraživačkim institutima i u organizacijama civilnog društva. Studija je nastala na osnovu fokus-grupnog intervjua sa 20 mladih istraživača i na osnovu diskusije tokom okruglog stola o položaju mladih istraživača u društvenim naukama. Pored metode fokus grupe korišćena je i analiza relevantne sekundarne literature, kao i strateškog i zakonskog okvira. Ključni nalazi dobijeni istraživanjem su da mladi istraživači u društvenim naukama pokušavaju da kombinuju rad u sektoru visokog obrazovanja i naučnog istraživanja i rad u neprofitnom sektoru, te da nedostatke u jednom sektoru pokušavaju da nadomeste radom u drugom. Mladi istraživači na fakultetima i institutima navode nedovoljnu finansijsku podršku za empirijska istraživanja i male plate kao osnovni razlog za dodatni rad u organizacijama civilnog društva (OCD). Uslovi rada u neprofitnom sektoru se smatraju boljim zbog efikasnije administrativne podrške i fleksibilnijih procedura u pisanju projektnih predloga i sprovođenju projekata. Pored toga, rad u organizacijama civilnog društva vidi se i kao prilika za sticanje znanja iz oblasti upravljanja projektima. Nemogućnost da se fokusiraju na doktorski rad i nedostatak finansijskih sredstava za terenska istraživanja predstavljaju najveću prepreku u radu mladih istraživača na fakultetima i institutima. Mladi, zaposleni na institutima i fakultetima, obično su angažovani u nastavi, zatim u sprovođenju projekata koje finansira ministarstvo, kao i na projektima međunarodnih donatora i imaju obaveze rada na svojim doktorskim tezama kako bi mogli da zadrže stečena zvanja i napreduju u profesiji. Sa druge strane, istraživači u OCD koje su projektno finansirane istovremeno rade na nekoliko često vrlo tematski različitih projekata kako bi iz projektnih fondova pokrili svoje plate. Stoga obe grupe mladih istraživača sebe percipiraju kao „rastrzane na 1000 strana“ što se na kraju odražava na kvalitet naučne produkcije., The aim of this study is to provide in-depth analysis of problems and challenges that young researcher are facing during their work at the universities, research institutes and civil society organizations. Study is developed on the basis of focus group interview held with 20 young researchers and on the basis of round table discussion about the position of young researchers in the social science research sector. Beside the focus group method, analysis of relevant secondary literature and legal and strategic framework was used. Key findings are that young researchers in the social sciences are trying to combine activities in the sector of higher education and scientific research and work in non-profit sector. In this way they are trying to overcome weaknesses of one specific sector by using advantages of other sectors. 
Young researchers from faculties and institutes claim that insufficient financial support for empirical research and low salaries are primary reasons for their additional activities in the civil society organizations. Conditions for work in this sector are perceived as better due to more funds for field work and more efficient administrative support in project implementation. In addition, work in the CSOs is also a chance for acquiring skills in project management. Consequently, inability to focus on their PhD thesis and lack of financial means for field work are the biggest obstacles for young researcher engaged with the faculties and institutes. Researchers employed in these organizations are usually engaged in teaching, in implementation of the projects financed by the Ministry, in the projects supported by international donors and they have commitments regarding their PhD thesis in order to keep their academic positions. On the other hand, researchers from CSOs which are funded by the project are working simultaneously on several thematically different projects in order to cover their salaries from the project funds. That's why both groups of researchers defined themselves as "overloaded". As a final consequence this leads to low quality of scientific production.",
publisher = "Beograd : Institut ekonomskih nauka",
title = "Uslovi rada i status mladih istraživača na univerzitetima, institutima i u nevladinom sektoru",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1473"
}
Ocokoljić, S., Kleut, J.,& Radovanović, B.. (2015). Uslovi rada i status mladih istraživača na univerzitetima, institutima i u nevladinom sektoru. 
Beograd : Institut ekonomskih nauka..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1473
Ocokoljić S, Kleut J, Radovanović B. Uslovi rada i status mladih istraživača na univerzitetima, institutima i u nevladinom sektoru. 2015;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1473 .
Ocokoljić, Slobodan, Kleut, Jelena, Radovanović, Bojana, "Uslovi rada i status mladih istraživača na univerzitetima, institutima i u nevladinom sektoru" (2015),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1473 .

Studiranje u inostranstvu i povratak u Srbiju

Pudar Draško, Gazela; Krstić, Nemanja; Radovanović, Bojana

(Beograd : Institut ekonomskih nauka, 2015)

TY  - BOOK
AU  - Pudar Draško, Gazela
AU  - Krstić, Nemanja
AU  - Radovanović, Bojana
PY  - 2015
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1472
AB  - Svrha studije je pregled i analiza problema i izazova sa kojima se suočavaju mladi istraživači prilikom odlaska na studije u inostranstvo i povratka u Srbiju. Studija je zasnovana na analizi sekundarnih podataka, strateškog i zakonodavnog okvira, te fokus-grupnog intervjua sa 20 mladih istraživača i diskusije tokom okruglog stola o položaju mladih istraživača u društvenim naukama. Nalazi studije ukazuju da su u Srbiji studenti često prinuđeni na mobilnost, usled niskog stepena ulaganja u naučno istraživačku delatnost i nemogućnosti usavršavanja na domaćim ustanovama. Želja za odlaskom kod mladih istraživača je veoma izražena, naročito usled loših socio-ekonomskih uslova i slabih mogućnosti za zapošljavanje i/ili napredovanje. Mladi se vraćaju u zemlju uglavnom kada moraju, zbog isticanja vize i perioda legalnog boravka u drugoj zemlji, kao i nemogućnosti pronalaska stalnog posla u inostranstvu Studija obrađuje i problem nostrifikacije diploma, koji je predstavljao veliku prepreku mladim istraživačima povratnicima. Takođe, daje se osvrt na faktore koje mlade istraživače opredeljuju na ostanak u Srbiji, gde se najviše ističu stipendije i pronalazak posla.
AB  - The purpose of the study is to review and analyse the problems and challenges that young researchers face when going abroad to study and upon their return to Serbia. The study is based on secondary data analysis, analysis of the strategic and legislative framework, focus-group interviews with 20 young researchers and discussions during the round table on the position of young researchers in the social sciences. The findings indicate that students from Serbia are often forced to mobility, due to low level of investment in scientific research activities and training inability at domestic institutions. The desire to leave is very strong, especially due to poor socio-economic conditions and poor employment opportunities and/or the chances for professional development. Young people return to the country mainly when they have to, due to visa expiry and the inability to find a permanent job abroad. The study analyses the problem of degree recognition, which has been a major obstacle to young returnees so far. It also gives an overview on the factors that motivate the young researchers to stay in Serbia, where scholarships and finding a job are definitely the most prominent.
PB  - Beograd : Institut ekonomskih nauka
T1  - Studiranje u inostranstvu i povratak u Srbiju
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1472
ER  - 
@book{
author = "Pudar Draško, Gazela and Krstić, Nemanja and Radovanović, Bojana",
year = "2015",
abstract = "Svrha studije je pregled i analiza problema i izazova sa kojima se suočavaju mladi istraživači prilikom odlaska na studije u inostranstvo i povratka u Srbiju. Studija je zasnovana na analizi sekundarnih podataka, strateškog i zakonodavnog okvira, te fokus-grupnog intervjua sa 20 mladih istraživača i diskusije tokom okruglog stola o položaju mladih istraživača u društvenim naukama. Nalazi studije ukazuju da su u Srbiji studenti često prinuđeni na mobilnost, usled niskog stepena ulaganja u naučno istraživačku delatnost i nemogućnosti usavršavanja na domaćim ustanovama. Želja za odlaskom kod mladih istraživača je veoma izražena, naročito usled loših socio-ekonomskih uslova i slabih mogućnosti za zapošljavanje i/ili napredovanje. Mladi se vraćaju u zemlju uglavnom kada moraju, zbog isticanja vize i perioda legalnog boravka u drugoj zemlji, kao i nemogućnosti pronalaska stalnog posla u inostranstvu Studija obrađuje i problem nostrifikacije diploma, koji je predstavljao veliku prepreku mladim istraživačima povratnicima. Takođe, daje se osvrt na faktore koje mlade istraživače opredeljuju na ostanak u Srbiji, gde se najviše ističu stipendije i pronalazak posla., The purpose of the study is to review and analyse the problems and challenges that young researchers face when going abroad to study and upon their return to Serbia. The study is based on secondary data analysis, analysis of the strategic and legislative framework, focus-group interviews with 20 young researchers and discussions during the round table on the position of young researchers in the social sciences. The findings indicate that students from Serbia are often forced to mobility, due to low level of investment in scientific research activities and training inability at domestic institutions. The desire to leave is very strong, especially due to poor socio-economic conditions and poor employment opportunities and/or the chances for professional development. Young people return to the country mainly when they have to, due to visa expiry and the inability to find a permanent job abroad. The study analyses the problem of degree recognition, which has been a major obstacle to young returnees so far. It also gives an overview on the factors that motivate the young researchers to stay in Serbia, where scholarships and finding a job are definitely the most prominent.",
publisher = "Beograd : Institut ekonomskih nauka",
title = "Studiranje u inostranstvu i povratak u Srbiju",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1472"
}
Pudar Draško, G., Krstić, N.,& Radovanović, B.. (2015). Studiranje u inostranstvu i povratak u Srbiju. 
Beograd : Institut ekonomskih nauka..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1472
Pudar Draško G, Krstić N, Radovanović B. Studiranje u inostranstvu i povratak u Srbiju. 2015;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1472 .
Pudar Draško, Gazela, Krstić, Nemanja, Radovanović, Bojana, "Studiranje u inostranstvu i povratak u Srbiju" (2015),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1472 .

Mehanizmi podrške i uslovi za rad mladih istraživača u društvenim naukama

Kleut, Jelena; Ocokoljić, Slobodan; Radovanović, Bojana

(Beograd : Institut ekonomskih nauka, 2015)

TY  - BOOK
AU  - Kleut, Jelena
AU  - Ocokoljić, Slobodan
AU  - Radovanović, Bojana
PY  - 2015
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1471
AB  - Predmet ove studije su položaj i uslovi za rad mladih istraživača u društvenim i humanističkim
naukama u Srbiji i, konkretno, mehanizmi podrške koje imaju na raspolaganju. Ključna pitanja
na koje studija pruža odgovore su: 1) koje su osnovne socio-ekonomske karakteristike mladih
istraživača (porodično stanje, primanja, stambena situacija); 2) koje mere podrške su dostupne
mladim istraživačima, u kojoj meri se koriste i šta o njima misle doktorandi; 3) kako mladi
istraživači procenjuju uslove u kojima rade. Studija se temelji jednim delom na analizi
dokumenata i izveštaja relevantnih domaćih institucija i organizacija. S obzirom na to da se mere
unapređenja položaja mladih istraživača sprovode u kontekstu pridruživanja Srbije Evropskom
visokoobrazovnom prostoru i Evropskom istraživačkom prostoru, analizi domaćih mera
prethodni kratki pregled evropskih iskustava. Drugi, značajniji, deo rezultata potiče iz anketnog
istraživanja u kojem je učestvovalo 356 doktoranada iz oblasti društvenih i humanističkih
nauka. Među doktorandima mogu da se uoče četiri osnovne grupe u odnosu na status koji imaju
u naučno-obrazovnom sistemu: asistenti, istraživači saradnici, stipendisti i doktorandi bez
naučnih zvanja. Rezultati istraživanja pokazuju da više od polovine doktoranada nema naučna
zvanja i ne učestvuje u naučnim projektima koje realizuju njihove matične institucije. U celini
posmatrano mladi istraživači nezadovoljni su svojim materijalnim položajem, uslovima za rad,
kao i podrškom institucija i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Preko polovine
doktoranada nema adekvatno rešeno stambeno pitanje (žive kod roditelja ili u iznajmljenim
stanovima) i ovo je jedan od najznačajnijih problema mladih istraživača. Školarine za doktorske
studije izuzetno su visoke, a tek manji broj doktoranada ima status budžetskih studenata.
Nedostatak sredstava za naučne skupove i studijske boravke u inostranstvu, nedostupnost
literature i nedovoljna materijalna sredstva za istraživanja predstavljaju najveće probleme za
naučni razvoj mladih istraživača.
AB  - The subject of this study is status and working conditions of the young researchers in
humanities and social sciences in Serbia, and in particular support mechanisms that are
available to them. The key questions that the study answers are: 1) what are basic socioeconomic
characteristics of young researchers (family status, income, housing situation); 2)
what types of support are available to young researchers, to what extent are they used and what
doctoral students think of them; 3) how young researchers assess the conditions in which they
work. The study was based partly on an analysis of documents and reports of relevant local
institutions and organizations. Considering that measures to improve the position of young
researchers are conducted in the context of Serbian integration into the European Higher
Education Area and European Research Area, the analysis of domestic measures is preceded by a
brief overview of European experiences. The second, more important, part of the results
originates from research survey, which included 356 doctoral students in the field of social
sciences and humanities. Among doctoral students four basic groups according to the status they
have in the scientific-educational system can be identifies: teaching assistants, research
assistants, stipend holders and doctoral students without scientific titles. The survey results
show that more than half of doctoral students do not have scientific positions and do not
participate in the research projects implemented by their home institution. On the whole, the
young researchers are dissatisfied with their material position, working conditions, as well as
with support provided by their institutions and the Ministry of Education, Science and
Technological Development. More than half of doctoral students do not have housing problem
adequately solved (they live with parents or in rented apartments) and this is one of the most
important problems of young researchers. Scholarships for doctoral studies are extremely high,
and only a small number of doctoral students have the status of funded students. Lack of funds
for scientific conferences and study trips abroad, the unavailability of literature and lack of funds
for research are the biggest problems for the scientific development of young researchers.
PB  - Beograd : Institut ekonomskih nauka
T1  - Mehanizmi podrške i uslovi za rad mladih istraživača u društvenim naukama
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1471
ER  - 
@book{
author = "Kleut, Jelena and Ocokoljić, Slobodan and Radovanović, Bojana",
year = "2015",
abstract = "Predmet ove studije su položaj i uslovi za rad mladih istraživača u društvenim i humanističkim
naukama u Srbiji i, konkretno, mehanizmi podrške koje imaju na raspolaganju. Ključna pitanja
na koje studija pruža odgovore su: 1) koje su osnovne socio-ekonomske karakteristike mladih
istraživača (porodično stanje, primanja, stambena situacija); 2) koje mere podrške su dostupne
mladim istraživačima, u kojoj meri se koriste i šta o njima misle doktorandi; 3) kako mladi
istraživači procenjuju uslove u kojima rade. Studija se temelji jednim delom na analizi
dokumenata i izveštaja relevantnih domaćih institucija i organizacija. S obzirom na to da se mere
unapređenja položaja mladih istraživača sprovode u kontekstu pridruživanja Srbije Evropskom
visokoobrazovnom prostoru i Evropskom istraživačkom prostoru, analizi domaćih mera
prethodni kratki pregled evropskih iskustava. Drugi, značajniji, deo rezultata potiče iz anketnog
istraživanja u kojem je učestvovalo 356 doktoranada iz oblasti društvenih i humanističkih
nauka. Među doktorandima mogu da se uoče četiri osnovne grupe u odnosu na status koji imaju
u naučno-obrazovnom sistemu: asistenti, istraživači saradnici, stipendisti i doktorandi bez
naučnih zvanja. Rezultati istraživanja pokazuju da više od polovine doktoranada nema naučna
zvanja i ne učestvuje u naučnim projektima koje realizuju njihove matične institucije. U celini
posmatrano mladi istraživači nezadovoljni su svojim materijalnim položajem, uslovima za rad,
kao i podrškom institucija i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Preko polovine
doktoranada nema adekvatno rešeno stambeno pitanje (žive kod roditelja ili u iznajmljenim
stanovima) i ovo je jedan od najznačajnijih problema mladih istraživača. Školarine za doktorske
studije izuzetno su visoke, a tek manji broj doktoranada ima status budžetskih studenata.
Nedostatak sredstava za naučne skupove i studijske boravke u inostranstvu, nedostupnost
literature i nedovoljna materijalna sredstva za istraživanja predstavljaju najveće probleme za
naučni razvoj mladih istraživača., The subject of this study is status and working conditions of the young researchers in
humanities and social sciences in Serbia, and in particular support mechanisms that are
available to them. The key questions that the study answers are: 1) what are basic socioeconomic
characteristics of young researchers (family status, income, housing situation); 2)
what types of support are available to young researchers, to what extent are they used and what
doctoral students think of them; 3) how young researchers assess the conditions in which they
work. The study was based partly on an analysis of documents and reports of relevant local
institutions and organizations. Considering that measures to improve the position of young
researchers are conducted in the context of Serbian integration into the European Higher
Education Area and European Research Area, the analysis of domestic measures is preceded by a
brief overview of European experiences. The second, more important, part of the results
originates from research survey, which included 356 doctoral students in the field of social
sciences and humanities. Among doctoral students four basic groups according to the status they
have in the scientific-educational system can be identifies: teaching assistants, research
assistants, stipend holders and doctoral students without scientific titles. The survey results
show that more than half of doctoral students do not have scientific positions and do not
participate in the research projects implemented by their home institution. On the whole, the
young researchers are dissatisfied with their material position, working conditions, as well as
with support provided by their institutions and the Ministry of Education, Science and
Technological Development. More than half of doctoral students do not have housing problem
adequately solved (they live with parents or in rented apartments) and this is one of the most
important problems of young researchers. Scholarships for doctoral studies are extremely high,
and only a small number of doctoral students have the status of funded students. Lack of funds
for scientific conferences and study trips abroad, the unavailability of literature and lack of funds
for research are the biggest problems for the scientific development of young researchers.",
publisher = "Beograd : Institut ekonomskih nauka",
title = "Mehanizmi podrške i uslovi za rad mladih istraživača u društvenim naukama",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1471"
}
Kleut, J., Ocokoljić, S.,& Radovanović, B.. (2015). Mehanizmi podrške i uslovi za rad mladih istraživača u društvenim naukama. 
Beograd : Institut ekonomskih nauka..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1471
Kleut J, Ocokoljić S, Radovanović B. Mehanizmi podrške i uslovi za rad mladih istraživača u društvenim naukama. 2015;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1471 .
Kleut, Jelena, Ocokoljić, Slobodan, Radovanović, Bojana, "Mehanizmi podrške i uslovi za rad mladih istraživača u društvenim naukama" (2015),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1471 .

Studijski program i neformalno obrazovanje iz perspektive mladih istraživača

Krstić, Nemanja; Pudar Draško, Gazela; Radovanović, Bojana

(Beograd : Institut ekonomskih nauka, 2015)

TY  - BOOK
AU  - Krstić, Nemanja
AU  - Pudar Draško, Gazela
AU  - Radovanović, Bojana
PY  - 2015
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1423
AB  - Cilj ove studije je da pruži prikaz toga kako doktorandi/tkinje iz društveno-humanističkih
oblasti percipiraju i ocenjuju različite aspekte programa doktorskih studija, kao i programe
neformalnog obrazovanja. Studija se temelji jednim delom na analizi strateško zakonodavnog
okvira doktorskih programa i programa neformalnog obrazovanja u zemlji. Budući da se
reforme visokog obrazovanja sprovode u kontekstu pridruživanja Srbije Evropskom
visokoobrazovnom prostoru i Evropskom istraživačkom prostoru, analizi domaćeg prethodni
kratki pregled evropskog okvira doktorskih studija. Drugi, značajniji, deo studije čine rezultati
anketnog istraživanja u kojem je učestvovalo 356 doktoranada iz oblasti društvenih i
humanističkih nauka. Rezultati istraživanja pokazuju da postoji čitav niz oblasti u okviru
programa doktorskih studija kojima doktorandi nisu zadovojni. Najpre, internacionalnost
fakulteta je na niskom nivou. Studenti nisu zadovoljni udelom gostujućih inostranih predavača,
kao ni saradnjom sa inostranim fakultetima i mogućnostima za mobilnost i razmenu. Tome se
pridružuje i nedovoljna interdisciplinarnost studijskih programa. Kada se govori o ishodima
studiranja, doktorandi su podeljenog mišljenja. Na jednoj strani stoji mišljenje da su teorijska
znanja dovoljno opsežna da omogućuju da studenti kroz svoje doktorske radove daju doprinos
rastu teorijskog znanja. Na drugoj, stoji ocena da studije ne opremaju veštinama i znanjima koja
su neophodna za realizaciju empirijskih i primenjenih istraživanja. Doktorandi su generalno
zadovoljni načinom ocenjivanja njihovog rada, kao i saradnjom sa mentorima i drugim
profesorima. Što se formalno-tehničkih aspekata studiranja tiče, rezultati ukazuju na nužnost da
se povećaju ulaganja u obezbeđivanje adekvatnijih prostorija za rad i bolji pristup relevantnoj
literaturi, ali i najvažnije, korekciju visina školarina. Čak dve trećine studenata nezadovoljno je
visinom školarine na doktorskim studijama. Sumirajući rezultate iskustva sa neformalnim
obrazovanjem, možemo reći da doktorandi vide neformalno obrazovanje kao izvor znanja i
veština koje nisu imali priliku da steknu u formalnom obrazovanju. Na kraju, naglasimo da, iako
se državnim strategijama prepoznaju glavni nedostaci doktorskih studija, te iako je prepoznat
veliki broj neusklađenosti između programa trećeg stepena obrazovanja u Srbiji i određenih
evropskih principa, neophodno je konkretnije aktiviranje državnih institucija u proces
podsticaja reformi, ali i još važnije, njihove konačne primene u praksi.
AB  - The aim of this study is to provide an overview of how PhD students perceive and evaluate
different aspects of doctoral programs, as well as programs of informal education. The study is
based partly on an analysis of strategic and legislative framework of doctoral programs and
informal education programs in the country. Since the higher education reform has been
implemented in the context of Serbia's accession to the European Higher Education Area and
European Research Area, a brief overview of the European framework of doctoral studies is
provided. The central part of the study is the analysis of a survey, which included 356 doctoral
students in the field of social sciences and humanities. The research results show that there is a
whole range of areas within doctoral programs which PhD students are dissatisfied. Firstly,
internationalization is at a low level. Students are not satisfied with the number of visiting
international lecturers, as well as with the cooperation with foreign universities and
opportunities for mobility and exchange. In addition, the lack of interdisciplinary programmes is stressed. There are divided opinions about the outcomes of study. On the one hand, there is the view that theoretical knowledge they acquire is broad enough to allow students to contribute to its growth. On the other hand, there is the assessment that the studies do not equip students with the skills and knowledge that are necessary for realization of empirical and applied research. PhD students are generally satisfied with the evaluation of their work, as well as with the cooperation with mentors and other professors. When it comes to formal and technical aspects of studying, the results point to the need to increase investment in the provision of adequate facilities for work and better access to literature. A correction of tuition fees is perceived as an urgent need, since as much as two-thirds of students are dissatisfied with the amount of tuition fees they pay. Summing up the experience of informal education, we can say that doctoral candidates see informal education as a source of knowledge and skills that they do have the opportunity to gain through formal education. Finally, we would like to emphasize that national strategies recognize the main shortcomings of doctoral studies and they also recognize a large number of discrepancies between the programs of the third level of education in Serbia and certain European principles. However, it is necessary that the state institutions incentivise process of reforms, and most importantly, that they assure their implementation in the practice.
PB  - Beograd : Institut ekonomskih nauka
T1  - Studijski program i neformalno obrazovanje iz perspektive mladih istraživača
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1423
ER  - 
@book{
author = "Krstić, Nemanja and Pudar Draško, Gazela and Radovanović, Bojana",
year = "2015",
abstract = "Cilj ove studije je da pruži prikaz toga kako doktorandi/tkinje iz društveno-humanističkih
oblasti percipiraju i ocenjuju različite aspekte programa doktorskih studija, kao i programe
neformalnog obrazovanja. Studija se temelji jednim delom na analizi strateško zakonodavnog
okvira doktorskih programa i programa neformalnog obrazovanja u zemlji. Budući da se
reforme visokog obrazovanja sprovode u kontekstu pridruživanja Srbije Evropskom
visokoobrazovnom prostoru i Evropskom istraživačkom prostoru, analizi domaćeg prethodni
kratki pregled evropskog okvira doktorskih studija. Drugi, značajniji, deo studije čine rezultati
anketnog istraživanja u kojem je učestvovalo 356 doktoranada iz oblasti društvenih i
humanističkih nauka. Rezultati istraživanja pokazuju da postoji čitav niz oblasti u okviru
programa doktorskih studija kojima doktorandi nisu zadovojni. Najpre, internacionalnost
fakulteta je na niskom nivou. Studenti nisu zadovoljni udelom gostujućih inostranih predavača,
kao ni saradnjom sa inostranim fakultetima i mogućnostima za mobilnost i razmenu. Tome se
pridružuje i nedovoljna interdisciplinarnost studijskih programa. Kada se govori o ishodima
studiranja, doktorandi su podeljenog mišljenja. Na jednoj strani stoji mišljenje da su teorijska
znanja dovoljno opsežna da omogućuju da studenti kroz svoje doktorske radove daju doprinos
rastu teorijskog znanja. Na drugoj, stoji ocena da studije ne opremaju veštinama i znanjima koja
su neophodna za realizaciju empirijskih i primenjenih istraživanja. Doktorandi su generalno
zadovoljni načinom ocenjivanja njihovog rada, kao i saradnjom sa mentorima i drugim
profesorima. Što se formalno-tehničkih aspekata studiranja tiče, rezultati ukazuju na nužnost da
se povećaju ulaganja u obezbeđivanje adekvatnijih prostorija za rad i bolji pristup relevantnoj
literaturi, ali i najvažnije, korekciju visina školarina. Čak dve trećine studenata nezadovoljno je
visinom školarine na doktorskim studijama. Sumirajući rezultate iskustva sa neformalnim
obrazovanjem, možemo reći da doktorandi vide neformalno obrazovanje kao izvor znanja i
veština koje nisu imali priliku da steknu u formalnom obrazovanju. Na kraju, naglasimo da, iako
se državnim strategijama prepoznaju glavni nedostaci doktorskih studija, te iako je prepoznat
veliki broj neusklađenosti između programa trećeg stepena obrazovanja u Srbiji i određenih
evropskih principa, neophodno je konkretnije aktiviranje državnih institucija u proces
podsticaja reformi, ali i još važnije, njihove konačne primene u praksi., The aim of this study is to provide an overview of how PhD students perceive and evaluate
different aspects of doctoral programs, as well as programs of informal education. The study is
based partly on an analysis of strategic and legislative framework of doctoral programs and
informal education programs in the country. Since the higher education reform has been
implemented in the context of Serbia's accession to the European Higher Education Area and
European Research Area, a brief overview of the European framework of doctoral studies is
provided. The central part of the study is the analysis of a survey, which included 356 doctoral
students in the field of social sciences and humanities. The research results show that there is a
whole range of areas within doctoral programs which PhD students are dissatisfied. Firstly,
internationalization is at a low level. Students are not satisfied with the number of visiting
international lecturers, as well as with the cooperation with foreign universities and
opportunities for mobility and exchange. In addition, the lack of interdisciplinary programmes is stressed. There are divided opinions about the outcomes of study. On the one hand, there is the view that theoretical knowledge they acquire is broad enough to allow students to contribute to its growth. On the other hand, there is the assessment that the studies do not equip students with the skills and knowledge that are necessary for realization of empirical and applied research. PhD students are generally satisfied with the evaluation of their work, as well as with the cooperation with mentors and other professors. When it comes to formal and technical aspects of studying, the results point to the need to increase investment in the provision of adequate facilities for work and better access to literature. A correction of tuition fees is perceived as an urgent need, since as much as two-thirds of students are dissatisfied with the amount of tuition fees they pay. Summing up the experience of informal education, we can say that doctoral candidates see informal education as a source of knowledge and skills that they do have the opportunity to gain through formal education. Finally, we would like to emphasize that national strategies recognize the main shortcomings of doctoral studies and they also recognize a large number of discrepancies between the programs of the third level of education in Serbia and certain European principles. However, it is necessary that the state institutions incentivise process of reforms, and most importantly, that they assure their implementation in the practice.",
publisher = "Beograd : Institut ekonomskih nauka",
title = "Studijski program i neformalno obrazovanje iz perspektive mladih istraživača",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1423"
}
Krstić, N., Pudar Draško, G.,& Radovanović, B.. (2015). Studijski program i neformalno obrazovanje iz perspektive mladih istraživača. 
Beograd : Institut ekonomskih nauka..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1423
Krstić N, Pudar Draško G, Radovanović B. Studijski program i neformalno obrazovanje iz perspektive mladih istraživača. 2015;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1423 .
Krstić, Nemanja, Pudar Draško, Gazela, Radovanović, Bojana, "Studijski program i neformalno obrazovanje iz perspektive mladih istraživača" (2015),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1423 .