@inbook{
author = "Jovanović, Rodoljub",
year = "2016",
abstract = "U ovoj studiji tema raspada Jugoslavije istražena je kombinovanjem
perspektiva istorije i socijalne psihologije. Povezivanjem literature o raspadu
Jugoslavije sa rezultatima istraživanja dobijenih metodama socijalne psihologije
razmatrana je šira slika značenja raspada Jugoslavije za mlade ljude danas. Fokus
je bio na mladima u Srbiji i Hrvatskoj zbog specifične pozicije dveju zemalja pre,
tokom i posle raspada. Teorijske osnove ove studije uključuju rad različitih autora
na temu razloga zbog kojih se Jugoslavija raspala i analizu diskursa udžbenika
istorije u dve zemlje. Sprovedeno empirijsko istraživanje zasnovano je na
teorijskim okvirima društvenih reprezentacija istorije, kao i grupno zasnovanih
emocija. Pretpostavili smo da će društvene reprezentacije raspada Jugoslavije
mladih ljudi odgovarati dominantnom narativu komuniciranom kroz sadržaj
udžbenika istorije. Takođe smo pretpostavili da će postojati veza između društvenih
reprezentacija istorije i grupno zasnovanih emocija prema drugoj grupi.
Pored toga je testiran model interakcije različitih grupno zasnovanih emocija.
Rezultati empirijskog istraživanja ukazuju na razlike u društvenim reprezentacijama
raspada Jugoslavije u dve grupe, povezanost između društvenih reprezentacija
raspada i dominantnih narativa komuniciranih putem udžbenika istorije,
kao i razlike u grupno zasnovanim emocijama u dve grupe koje su ispitivane., In this study we will attempt to explore the issue of the Yugoslav break up
through combining perspectives of history and social psychology (Knights, 2012). By
connecting the literature on the breakup of Yugoslavia with a research findings obtained
through the methods of social psychology we would try to examine wider
picture of what does breakup of Yugoslavia means to young people today. Our focus
was on Serbia and Croatia because of their specific position in the break up. Theoretical
bases of the study included work on the reasons for breakup of Yugoslavia (Jović, 2001;
Ramet, 2007; Woodward, 1995), discourse analysis of the history textbooks (Stojanović,
2011, 2010; Agičić, 2011). Empirical research utilized theoretical framework of social representations theory (Moscovici, 1961, 1988; Jovchelovitch, 2012) and group based
emotions (Bar-Tal, Halperin & de Rivera, 2007; Branscombe & Doosje, 2004; Brown
& Cehajic, 2008). Firstly we assumed was that the young people’s social representations
of the breakup of Yugoslavia will correspond to the main narratives conveyed by the
history textbooks. In addition we assumed social representations of the breakup of
Yugoslavia will be connected to the group based emotions towards the other group.
Finally the third hypothesis tested the theoretical model of interaction between different
group based emotions.",
publisher = "Beograd : Forum Ziviler Friedensdienst e.V. (forumZFD), Beograd : Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka",
journal = "Interpretacije jugoslovenskih sukoba i njihove posledice: između suštinskog neslaganja i dijaloga",
booktitle = "Da li smo i dalje ljuti jedni na druge: Kako mladi ljudi u Srbiji i Hrvatskoj vide raspad Jugoslavije?",
pages = "175-192",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3797"
}
