Naumović, Slobodan

Link to this page

Authority KeyName Variants
6406c0bb-c6a8-4970-ba34-552a29808d32
  • Naumović, Slobodan (3)
Projects

Author's Bibliography

Upotreba tradicije u političkom i javnom životu Srbije na kraju dvadesetog i početkom dvadeset prvog veka

Naumović, Slobodan

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; "Filip Višnjić", 2009)

TY  - BOOK
AU  - Naumović, Slobodan
PY  - 2009
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/839
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; "Filip Višnjić"
T1  - Upotreba tradicije u političkom i javnom životu Srbije na kraju dvadesetog i početkom dvadeset prvog veka
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_839
ER  - 
@book{
author = "Naumović, Slobodan",
year = "2009",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; "Filip Višnjić"",
title = "Upotreba tradicije u političkom i javnom životu Srbije na kraju dvadesetog i početkom dvadeset prvog veka",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_839"
}
Naumović, S.. (2009). Upotreba tradicije u političkom i javnom životu Srbije na kraju dvadesetog i početkom dvadeset prvog veka. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; "Filip Višnjić"..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_839
Naumović S. Upotreba tradicije u političkom i javnom životu Srbije na kraju dvadesetog i početkom dvadeset prvog veka. 2009;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_839 .
Naumović, Slobodan, "Upotreba tradicije u političkom i javnom životu Srbije na kraju dvadesetog i početkom dvadeset prvog veka" (2009),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_839 .

Da li je Faust bio „otporaš“? O subjektivističkom objektivizmu i objektivističkom subjektivizmu u interpretaciji (post)modernih društvenih i političkih pokreta

Naumović, Slobodan

(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2007)

TY  - JOUR
AU  - Naumović, Slobodan
PY  - 2007
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/110
AB  - Rad predstavlja pokušaj da se jedna konkretna naučna polemika o
temi koja je opterećena znatnim ideološkim nabojem „žanrovski“ preusmeri ka formi
načnog dijaloga, i time učini plodnijom u naučnom smislu. Glavna pitanja koja se
razmatraju tiču se pokušaja teorijskog određenja petooktobarske revolucije i uloge
koju je pokret „Otpor“ imao u njoj. U radu se brani teza da teorijski modeli „talasa
demokratizacije“ i „izborne revolucije“ nude najutemeljenije okvire za razmatranje
pitanja koja se u tekstu otvaraju. Ključni problemi o kojima se u radu raspravlja su
sledeći: u kojoj meri oslanjanje na strane izvore i teorijske okvire zakrivljuje uvide u
lokalne političke procese; kakva je razlika između „uvezenih“ i „izbornih revolucija“;
koje su posebnosti izborne revolucije u Srbiji i koje je njeno mesto u „drugom talasu“
postkomunističke demokratizacije; koliki je relativni značaj stranih i lokalnih
inicijativa prilikom organizovanja izbornih revolucija; u čemu je razlika izmeðu klasičnih odnosa između davalaca i primalaca političke pomoći i novih odnosa, koji se zasnivaju na načelu sinergije; koja su ograničenja ili-ili logike objašnjenja u razmatranju političke saradnje stranih i domaćih aktera; šta povezuje strategiju nenasilnog otpora, proaktivnu logiku političkog delovanja i Otporov „Plan B“; najzad, postoji li mehanička veza između prisustva strane pomoći i gubljenja kontrole nad
rezultatima izborne revolucije. U završnom odeljku, otvara se pitanje negativnih i
pozitivnih aspekata nasleđa Otpora kao političkog projekta i nudi pokušaj da se
razmatranje o dometima pokreta poveže sa razumevanjem „dinamike nade“ kao političkog projekta na kojem je Otpor sistematski radio.
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - Da li je Faust bio „otporaš“? O subjektivističkom objektivizmu i objektivističkom subjektivizmu u interpretaciji (post)modernih društvenih i političkih pokreta
SP  - 117
EP  - 145
DO  - 10.2298/FID0703117N
ER  - 
@article{
author = "Naumović, Slobodan",
year = "2007",
abstract = "Rad predstavlja pokušaj da se jedna konkretna naučna polemika o
temi koja je opterećena znatnim ideološkim nabojem „žanrovski“ preusmeri ka formi
načnog dijaloga, i time učini plodnijom u naučnom smislu. Glavna pitanja koja se
razmatraju tiču se pokušaja teorijskog određenja petooktobarske revolucije i uloge
koju je pokret „Otpor“ imao u njoj. U radu se brani teza da teorijski modeli „talasa
demokratizacije“ i „izborne revolucije“ nude najutemeljenije okvire za razmatranje
pitanja koja se u tekstu otvaraju. Ključni problemi o kojima se u radu raspravlja su
sledeći: u kojoj meri oslanjanje na strane izvore i teorijske okvire zakrivljuje uvide u
lokalne političke procese; kakva je razlika između „uvezenih“ i „izbornih revolucija“;
koje su posebnosti izborne revolucije u Srbiji i koje je njeno mesto u „drugom talasu“
postkomunističke demokratizacije; koliki je relativni značaj stranih i lokalnih
inicijativa prilikom organizovanja izbornih revolucija; u čemu je razlika izmeðu klasičnih odnosa između davalaca i primalaca političke pomoći i novih odnosa, koji se zasnivaju na načelu sinergije; koja su ograničenja ili-ili logike objašnjenja u razmatranju političke saradnje stranih i domaćih aktera; šta povezuje strategiju nenasilnog otpora, proaktivnu logiku političkog delovanja i Otporov „Plan B“; najzad, postoji li mehanička veza između prisustva strane pomoći i gubljenja kontrole nad
rezultatima izborne revolucije. U završnom odeljku, otvara se pitanje negativnih i
pozitivnih aspekata nasleđa Otpora kao političkog projekta i nudi pokušaj da se
razmatranje o dometima pokreta poveže sa razumevanjem „dinamike nade“ kao političkog projekta na kojem je Otpor sistematski radio.",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "Da li je Faust bio „otporaš“? O subjektivističkom objektivizmu i objektivističkom subjektivizmu u interpretaciji (post)modernih društvenih i političkih pokreta",
pages = "117-145",
doi = "10.2298/FID0703117N"
}
Naumović, S.. (2007). Da li je Faust bio „otporaš“? O subjektivističkom objektivizmu i objektivističkom subjektivizmu u interpretaciji (post)modernih društvenih i političkih pokreta. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 117-145.
https://doi.org/10.2298/FID0703117N
Naumović S. Da li je Faust bio „otporaš“? O subjektivističkom objektivizmu i objektivističkom subjektivizmu u interpretaciji (post)modernih društvenih i političkih pokreta. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2007;:117-145.
doi:10.2298/FID0703117N .
Naumović, Slobodan, "Da li je Faust bio „otporaš“? O subjektivističkom objektivizmu i objektivističkom subjektivizmu u interpretaciji (post)modernih društvenih i političkih pokreta" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society (2007):117-145,
https://doi.org/10.2298/FID0703117N . .

The social origins and political uses of popular narratives on serbian disunity

Naumović, Slobodan

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2005)

TY  - JOUR
AU  - Naumović, Slobodan
PY  - 2005
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/195
AB  - The text offers an examination of socio-political bases, modes of
functioning, and of the consequences of political instrumentalisation of popular narratives
on Serbian disunity. The first section of the paper deals with what is being expressed
and what is being done socially when narratives on Serbian disunity are
invoked in everyday discourses. The next section investigates what political actors
attempt to do by referring in their addresses to popular narratives on Serbian disunity,
by publicly replicating them, or by basing their speeches on key words of those
narratives. The narratives on Serbian disunity are then related to their historical and
social contexts, and to various forms of identity politics with which they share common
traits. The nineteenth century wars over political and cultural identity, intensified
by the struggle between contesting claims to political authority, further
channelled by the development of party politics in Serbia and radicalised by conflicts
of interest and ideology together provided the initial reasons for the apparition of
modern discourses on Serbian disunity and disaccord. Next, addressed are the unintended
consequences of popular and political “disunitology”. Because of unintentionally
solidifying or misinterpreting really existing social problems (in the case of
some popular narratives on disunity), or because of intentionally exploiting popular
perceptions of such problems (in the case of most political meta-narratives), the constructive
potential related to existing social conflicts and splits can be completely
wasted. What results is a deep feeling of frustration, and the diminishing of popular
trust in the political elites and the political process in general. The contemporary hyper-
production of narratives on disunity and disaccord in Serbia seems to be directly
related to the incapacity of the party system, and of the political system in general, to
responsibly address, and eventually resolve historical and contemporary clashes of
interest and identity-splits. If this vicious circle in which the consequences of social
realities are turned into their causes is to be prevented, conflicts of interest must be
discursively disassociated from ideological conflicts, as well as from identity-based
conflicts, and all of them have to be disentangled from popular narratives on splits
and disunity. Most important of all, the practice of political instrumentalisation of
popular narratives on disunity and disaccord has to be gradually abandoned
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - The social origins and political uses of popular narratives on serbian disunity
SP  - 65
EP  - 104
DO  - 10.2298/FID0526065N
ER  - 
@article{
author = "Naumović, Slobodan",
year = "2005",
abstract = "The text offers an examination of socio-political bases, modes of
functioning, and of the consequences of political instrumentalisation of popular narratives
on Serbian disunity. The first section of the paper deals with what is being expressed
and what is being done socially when narratives on Serbian disunity are
invoked in everyday discourses. The next section investigates what political actors
attempt to do by referring in their addresses to popular narratives on Serbian disunity,
by publicly replicating them, or by basing their speeches on key words of those
narratives. The narratives on Serbian disunity are then related to their historical and
social contexts, and to various forms of identity politics with which they share common
traits. The nineteenth century wars over political and cultural identity, intensified
by the struggle between contesting claims to political authority, further
channelled by the development of party politics in Serbia and radicalised by conflicts
of interest and ideology together provided the initial reasons for the apparition of
modern discourses on Serbian disunity and disaccord. Next, addressed are the unintended
consequences of popular and political “disunitology”. Because of unintentionally
solidifying or misinterpreting really existing social problems (in the case of
some popular narratives on disunity), or because of intentionally exploiting popular
perceptions of such problems (in the case of most political meta-narratives), the constructive
potential related to existing social conflicts and splits can be completely
wasted. What results is a deep feeling of frustration, and the diminishing of popular
trust in the political elites and the political process in general. The contemporary hyper-
production of narratives on disunity and disaccord in Serbia seems to be directly
related to the incapacity of the party system, and of the political system in general, to
responsibly address, and eventually resolve historical and contemporary clashes of
interest and identity-splits. If this vicious circle in which the consequences of social
realities are turned into their causes is to be prevented, conflicts of interest must be
discursively disassociated from ideological conflicts, as well as from identity-based
conflicts, and all of them have to be disentangled from popular narratives on splits
and disunity. Most important of all, the practice of political instrumentalisation of
popular narratives on disunity and disaccord has to be gradually abandoned",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "The social origins and political uses of popular narratives on serbian disunity",
pages = "65-104",
doi = "10.2298/FID0526065N"
}
Naumović, S.. (2005). The social origins and political uses of popular narratives on serbian disunity. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 65-104.
https://doi.org/10.2298/FID0526065N
Naumović S. The social origins and political uses of popular narratives on serbian disunity. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2005;:65-104.
doi:10.2298/FID0526065N .
Naumović, Slobodan, "The social origins and political uses of popular narratives on serbian disunity" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society (2005):65-104,
https://doi.org/10.2298/FID0526065N . .
3