Pavličić, Jelena

Link to this page

Authority KeyName Variants
2ed1fc16-b8e6-4bd0-890a-d851453d6220
  • Pavličić, Jelena (4)
Projects

Author's Bibliography

Epicurean View on the Validity of Sensation: On the Contextual Reading of the Content of the Perception

Pavličić, Jelena; Nišavić, Ivan

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Pavličić, Jelena
AU  - Nišavić, Ivan
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3694
AB  - Scholars have argued that we have good reason to defend the Epicurean 
view of the validity of sensation on the basis of a contextual reading of 
the content of perception. More specifically, it has been suggested that 
we can respond to skeptical challenges by acknowledging the contextual 
character of perceptual content and by linking its truth to the conditions 
under which it occurs. By examining these proposals, we identify some 
sources of concern and point out the limitations in providing an adequate 
framework for the Epicurean idea that the senses are capable of providing 
the ultimate criteria of truth. In particular, we argue that we should be 
wary of a contextual reading of perceptual content, not only because 
this is not a viable model for reliably distinguishing truth from falsity, but 
also because it is not adequately supported by the available textual 
evidence of Epicurean empiricist epistemology. Finally, we point out 
further problems for the Epicurean viewpoint by drawing on some later 
considerations in the history of the philosophy of perception.
AB  - Pojedini teoretičari su tvrdili da postoje ubedljivi razlozi na osnovu kojih se može braniti epikurejsko stanovište o pouzdanosti čulnog svedočanstva na osnovu kontekstualističkog tumačenja sadržaja percepcije. Konkretnije, sugerisano je da možemo odgovoriti na skeptičke 
izazove ukazivanjem na kontekstualno osetljivu prirodu perceptivnog sadržaja i povezujući 
njegovu istinitost sa uslovima pod kojima se on pojavljuje. Ispitujući ove predloge, identifi kovali smo neke izvore zabrinutosti i istakli izvesna ograničenja u pružanju adekvatnog okvira 
za epikurejsku ideju da čulno svedočanstvo može poslužiti kao kriterijum istinisti saznajnih 
tvrdnji. Posebno smo tvrdili da treba biti oprezan prema kontekstualističkom čitanju perceptivnog sadržaja, ne samo zato što ne predstavlja održiv model za pouzdano razlikovanje istine od neistine, već i zato što nije adekvatno podržano dostupnom tekstualnom evidencijom 
koja leži u osnovi epikurejske empirijske epistemologije. Konačno, ukazali smo na dalje probleme za epikurejsko stanovište koristeći se nekim kasnijim razmatranjima u istoriji filozofije 
percepcije.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Epicurean View on the Validity of Sensation: On the Contextual  Reading of the Content of the Perception
T1  - Epikurovo stanovište o verodostojnosti opažanja: o kontekstualističkoj  interpretaciji sadržaja perceptivnog iskustva
IS  - 4
VL  - 34
SP  - 681
EP  - 693
DO  - 10.2298/FID2304681P
ER  - 
@article{
author = "Pavličić, Jelena and Nišavić, Ivan",
year = "2023",
abstract = "Scholars have argued that we have good reason to defend the Epicurean 
view of the validity of sensation on the basis of a contextual reading of 
the content of perception. More specifically, it has been suggested that 
we can respond to skeptical challenges by acknowledging the contextual 
character of perceptual content and by linking its truth to the conditions 
under which it occurs. By examining these proposals, we identify some 
sources of concern and point out the limitations in providing an adequate 
framework for the Epicurean idea that the senses are capable of providing 
the ultimate criteria of truth. In particular, we argue that we should be 
wary of a contextual reading of perceptual content, not only because 
this is not a viable model for reliably distinguishing truth from falsity, but 
also because it is not adequately supported by the available textual 
evidence of Epicurean empiricist epistemology. Finally, we point out 
further problems for the Epicurean viewpoint by drawing on some later 
considerations in the history of the philosophy of perception., Pojedini teoretičari su tvrdili da postoje ubedljivi razlozi na osnovu kojih se može braniti epikurejsko stanovište o pouzdanosti čulnog svedočanstva na osnovu kontekstualističkog tumačenja sadržaja percepcije. Konkretnije, sugerisano je da možemo odgovoriti na skeptičke 
izazove ukazivanjem na kontekstualno osetljivu prirodu perceptivnog sadržaja i povezujući 
njegovu istinitost sa uslovima pod kojima se on pojavljuje. Ispitujući ove predloge, identifi kovali smo neke izvore zabrinutosti i istakli izvesna ograničenja u pružanju adekvatnog okvira 
za epikurejsku ideju da čulno svedočanstvo može poslužiti kao kriterijum istinisti saznajnih 
tvrdnji. Posebno smo tvrdili da treba biti oprezan prema kontekstualističkom čitanju perceptivnog sadržaja, ne samo zato što ne predstavlja održiv model za pouzdano razlikovanje istine od neistine, već i zato što nije adekvatno podržano dostupnom tekstualnom evidencijom 
koja leži u osnovi epikurejske empirijske epistemologije. Konačno, ukazali smo na dalje probleme za epikurejsko stanovište koristeći se nekim kasnijim razmatranjima u istoriji filozofije 
percepcije.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Epicurean View on the Validity of Sensation: On the Contextual  Reading of the Content of the Perception, Epikurovo stanovište o verodostojnosti opažanja: o kontekstualističkoj  interpretaciji sadržaja perceptivnog iskustva",
number = "4",
volume = "34",
pages = "681-693",
doi = "10.2298/FID2304681P"
}
Pavličić, J.,& Nišavić, I.. (2023). Epicurean View on the Validity of Sensation: On the Contextual  Reading of the Content of the Perception. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 34(4), 681-693.
https://doi.org/10.2298/FID2304681P
Pavličić J, Nišavić I. Epicurean View on the Validity of Sensation: On the Contextual  Reading of the Content of the Perception. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2023;34(4):681-693.
doi:10.2298/FID2304681P .
Pavličić, Jelena, Nišavić, Ivan, "Epicurean View on the Validity of Sensation: On the Contextual  Reading of the Content of the Perception" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 34, no. 4 (2023):681-693,
https://doi.org/10.2298/FID2304681P . .

Epikurejske i skeptičke argumentativne strategije. O njihovom razvoju i uzajamnom utjecaju

Pavličić, Jelena; Nišavić, Ivan

(Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Pavličić, Jelena
AU  - Nišavić, Ivan
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3145
AB  - U radu su skicirana ključna mjesta spoznajno-teorijske rasprave koja se odvijala u vrijeme najistaknutijih epikurejski i skeptički orijentiranih mislitelja. Istraživanje počinje s nekoliko povijesnih naznaka o Epikurovu doprinosu uspostavljanju spomenutih sporova te njegovoj motivaciji da problemu kriterija spoznaje dodijeli ključno mjesto. Istovremeno, u izvjesnoj mjeri, postat će jasno kako se rivalska skeptička misao razvijala pod utjecajem toga učenja. Namjera nije da se ta dva filozofska pristupa oslikaju u potpunosti, pa čak ni da se obuhva- te njihove glavne odlike, nego da se ponude izvjesni uvidi u specifična područja njihovo- ga uzajamnog utjecaja koja su doprinijela tome da se na neočekivan način približe jedno drugom. Uslijed toga, vidjet ćemo i da, premda prilično raznorodne, te dvije helenističke pozicije odražavaju izvjesne sličnosti, prije svega, kada je riječ o poimanju prirode i cilja filozofskih istraživanja, u čemu se ogleda primjer sretnoga života, kao i odgovora na pitanje kojim bi se kriterijem trebalo rukovoditi ako želimo dostignuti takav život.
PB  - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo
T2  - Filozofska istraživanja
T1  - Epikurejske i skeptičke argumentativne strategije. O njihovom razvoju i uzajamnom utjecaju
IS  - 1
VL  - 43
SP  - 131
EP  - 145
DO  - 10.21464/fi43107
ER  - 
@article{
author = "Pavličić, Jelena and Nišavić, Ivan",
year = "2023",
abstract = "U radu su skicirana ključna mjesta spoznajno-teorijske rasprave koja se odvijala u vrijeme najistaknutijih epikurejski i skeptički orijentiranih mislitelja. Istraživanje počinje s nekoliko povijesnih naznaka o Epikurovu doprinosu uspostavljanju spomenutih sporova te njegovoj motivaciji da problemu kriterija spoznaje dodijeli ključno mjesto. Istovremeno, u izvjesnoj mjeri, postat će jasno kako se rivalska skeptička misao razvijala pod utjecajem toga učenja. Namjera nije da se ta dva filozofska pristupa oslikaju u potpunosti, pa čak ni da se obuhva- te njihove glavne odlike, nego da se ponude izvjesni uvidi u specifična područja njihovo- ga uzajamnog utjecaja koja su doprinijela tome da se na neočekivan način približe jedno drugom. Uslijed toga, vidjet ćemo i da, premda prilično raznorodne, te dvije helenističke pozicije odražavaju izvjesne sličnosti, prije svega, kada je riječ o poimanju prirode i cilja filozofskih istraživanja, u čemu se ogleda primjer sretnoga života, kao i odgovora na pitanje kojim bi se kriterijem trebalo rukovoditi ako želimo dostignuti takav život.",
publisher = "Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo",
journal = "Filozofska istraživanja",
title = "Epikurejske i skeptičke argumentativne strategije. O njihovom razvoju i uzajamnom utjecaju",
number = "1",
volume = "43",
pages = "131-145",
doi = "10.21464/fi43107"
}
Pavličić, J.,& Nišavić, I.. (2023). Epikurejske i skeptičke argumentativne strategije. O njihovom razvoju i uzajamnom utjecaju. in Filozofska istraživanja
Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo., 43(1), 131-145.
https://doi.org/10.21464/fi43107
Pavličić J, Nišavić I. Epikurejske i skeptičke argumentativne strategije. O njihovom razvoju i uzajamnom utjecaju. in Filozofska istraživanja. 2023;43(1):131-145.
doi:10.21464/fi43107 .
Pavličić, Jelena, Nišavić, Ivan, "Epikurejske i skeptičke argumentativne strategije. O njihovom razvoju i uzajamnom utjecaju" in Filozofska istraživanja, 43, no. 1 (2023):131-145,
https://doi.org/10.21464/fi43107 . .
1

The Relevance of Philosophy in Times of the Coronavirus Crisis

Pavličić, Jelena; Petrović, Marija; Smajević Roljić, Milica

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Pavličić, Jelena
AU  - Petrović, Marija
AU  - Smajević Roljić, Milica
PY  - 2022
UR  - https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/1440
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2541
AB  - The current coronavirus pandemic (SARS-CoV-2) has presented many scientific disciplines, including philosophy, with various theoretical and practical challenges. In this paper, we deal with three philosophical issues related to the pandemic and specific approaches to them. The first part of the article is dedicated to the analysis of the term “expert,” whose significance was highlighted at the outbreak of the pandemic. By examining Plato’s ancient and Goldman’s modern understanding of this concept, we will try to emphasize the importance of expert opinion in crisis circumstances. In the second part of the paper, we will deal with the issue of public mistrust of scientific authorities as well as the problem of the flourishing of so-called conspiracy theories. Goldenberg’s and Cassam’s approach to this topic will help us see where the source of these problems might lie and what potentially harmful consequences they can produce. In the third part of the text, we list some of the main moral dilemmas we have faced since the beginning of the pandemic. Special attention is paid to Kant’s moral philosophy in which we find advice on how an individual should act in times of crisis.
AB  - Aktuelna pandemija virusa korona (SARS-CoV-2) suočila je brojne naučne discipline, među njima i filozofiju, sa različitim teorijskim i praktičnim izazovima. U ovom radu razmotrićemo tri filozofska pitanja povezana sa pandemijom i tri odgovarajuća pristupa njihovom rešavanju. Prvi deo rada biće posvećen analizi pojma „ekspert“, čiji je značaj naglašen u vreme izbijanja pandemije. Ispitujuć i Platonovo antičko i Goldmanovo (Goldman) moderno shvatanje ovog pojma, pokušać emo da istaknemo značaj stručnog mišljenja u kriznim okolnostima. U drugom delu rada bavić emo se pitanjem nepoverenja javnosti u naučne autoritete, kao i problemom ekspanzije takozvanih „teorija zavere“. Goldenbergov (Goldenberg) i Kasamov (Cassam) pristup ovoj temi ć e nam pomoć i da uočimo izvor ovih problema i potencijalno štetne posledice do kojih mogu da dovedu. U treć em delu teksta navešć emo neke od glavnih moralnih dilema sa kojima smo bili suočeni od početka pandemije. Posebna pažnja bić e posveć ena Kantovoj moralnoj filozofiji, koja nam može pružiti savete kako pojedinac treba da se ponaša u svakodnevnim životnim situacijama tokom krize.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - The Relevance of Philosophy in Times of the Coronavirus Crisis
T1  - Relevantnost filozofije u doba korone
IS  - 1
VL  - 33
SP  - 233
EP  - 246
DO  - 10.2298/FID2201233
ER  - 
@article{
author = "Pavličić, Jelena and Petrović, Marija and Smajević Roljić, Milica",
year = "2022",
abstract = "The current coronavirus pandemic (SARS-CoV-2) has presented many scientific disciplines, including philosophy, with various theoretical and practical challenges. In this paper, we deal with three philosophical issues related to the pandemic and specific approaches to them. The first part of the article is dedicated to the analysis of the term “expert,” whose significance was highlighted at the outbreak of the pandemic. By examining Plato’s ancient and Goldman’s modern understanding of this concept, we will try to emphasize the importance of expert opinion in crisis circumstances. In the second part of the paper, we will deal with the issue of public mistrust of scientific authorities as well as the problem of the flourishing of so-called conspiracy theories. Goldenberg’s and Cassam’s approach to this topic will help us see where the source of these problems might lie and what potentially harmful consequences they can produce. In the third part of the text, we list some of the main moral dilemmas we have faced since the beginning of the pandemic. Special attention is paid to Kant’s moral philosophy in which we find advice on how an individual should act in times of crisis., Aktuelna pandemija virusa korona (SARS-CoV-2) suočila je brojne naučne discipline, među njima i filozofiju, sa različitim teorijskim i praktičnim izazovima. U ovom radu razmotrićemo tri filozofska pitanja povezana sa pandemijom i tri odgovarajuća pristupa njihovom rešavanju. Prvi deo rada biće posvećen analizi pojma „ekspert“, čiji je značaj naglašen u vreme izbijanja pandemije. Ispitujuć i Platonovo antičko i Goldmanovo (Goldman) moderno shvatanje ovog pojma, pokušać emo da istaknemo značaj stručnog mišljenja u kriznim okolnostima. U drugom delu rada bavić emo se pitanjem nepoverenja javnosti u naučne autoritete, kao i problemom ekspanzije takozvanih „teorija zavere“. Goldenbergov (Goldenberg) i Kasamov (Cassam) pristup ovoj temi ć e nam pomoć i da uočimo izvor ovih problema i potencijalno štetne posledice do kojih mogu da dovedu. U treć em delu teksta navešć emo neke od glavnih moralnih dilema sa kojima smo bili suočeni od početka pandemije. Posebna pažnja bić e posveć ena Kantovoj moralnoj filozofiji, koja nam može pružiti savete kako pojedinac treba da se ponaša u svakodnevnim životnim situacijama tokom krize.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "The Relevance of Philosophy in Times of the Coronavirus Crisis, Relevantnost filozofije u doba korone",
number = "1",
volume = "33",
pages = "233-246",
doi = "10.2298/FID2201233"
}
Pavličić, J., Petrović, M.,& Smajević Roljić, M.. (2022). The Relevance of Philosophy in Times of the Coronavirus Crisis. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 33(1), 233-246.
https://doi.org/10.2298/FID2201233
Pavličić J, Petrović M, Smajević Roljić M. The Relevance of Philosophy in Times of the Coronavirus Crisis. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2022;33(1):233-246.
doi:10.2298/FID2201233 .
Pavličić, Jelena, Petrović, Marija, Smajević Roljić, Milica, "The Relevance of Philosophy in Times of the Coronavirus Crisis" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society, 33, no. 1 (2022):233-246,
https://doi.org/10.2298/FID2201233 . .

Džejson Stenli, Kako funkcioniše fašizam: politika „mi“ protiv „njih“, Beograd: Samizdat, 2019.

Pavličić, Jelena

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Pavličić, Jelena
PY  - 2020
UR  - http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/19/94
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2117
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Džejson Stenli, Kako funkcioniše fašizam: politika „mi“ protiv „njih“, Beograd: Samizdat, 2019.
IS  - 1
VL  - 1
SP  - 194
EP  - 199
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2117
ER  - 
@article{
author = "Pavličić, Jelena",
year = "2020",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Džejson Stenli, Kako funkcioniše fašizam: politika „mi“ protiv „njih“, Beograd: Samizdat, 2019.",
number = "1",
volume = "1",
pages = "194-199",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2117"
}
Pavličić, J.. (2020). Džejson Stenli, Kako funkcioniše fašizam: politika „mi“ protiv „njih“, Beograd: Samizdat, 2019.. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(1), 194-199.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2117
Pavličić J. Džejson Stenli, Kako funkcioniše fašizam: politika „mi“ protiv „njih“, Beograd: Samizdat, 2019.. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(1):194-199.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2117 .
Pavličić, Jelena, "Džejson Stenli, Kako funkcioniše fašizam: politika „mi“ protiv „njih“, Beograd: Samizdat, 2019." in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva, 1, no. 1 (2020):194-199,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2117 .