Žarković, Petar

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0001-7446-907X
  • Žarković, Petar (4)
Projects

Author's Bibliography

The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment

Bešlin, Milivoj; Žarković, Petar; Milošević, Srđan

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Žarković, Petar
AU  - Milošević, Srđan
PY  - 2022
UR  - https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/1523
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2752
AB  - This paper deals with a critical stage in the dissolution of the Soviet Communist (Bolshevik) Party’s domination in the Communist commonwealth. The gradual emancipation of European Communist parties, starting with Yugoslavia (1948), through the developments that caused the Soviet interventions in Hungary (1956) and Czechoslovakia (1968), gave birth to independent strategies of political struggle, autonomous from Moscow’s ideological centre, which were implemented by the largest Communist parties in Western Europe. The attempts aimed at the syncretism of the communist platform, and ideas of political rights and adapting to the parliamentary regime resulted in the “Third Road” movement, which strove to unify the positive experiences of the two ideologically opposed sides of the Cold War international constellation. Although it was a belated and, eventually – purely ideological concept, the movement itself and the idea of Eurocommunism has remained as an important testimony of an attempt at finding new paths in the struggle for a more just society.
AB  - U radu se analiziraju kritični momenti disolucije monolitnog istočnog bloka kojim je domini rala sovjetska komunistička (boljševička) partija. Evolutivna emancipacija evropskih komu nističkih partija počev od Jugoslavije (1948), preko sovjetskih intervencija u Mađarskoj (1956) 
i Čehoslovačkoj (1968), dovela je do konstituisanja samostalnih i u odnosu na Moskvu ne zavisnih strategija političke borbe, koje su primenjivale najveće komunističke partije u Za padnoj Evropi. Pokušaji sinkretizma komunističke platforme sa idejama poštovanja građan skih prava i adaptacije u parlamentarne režime zapadnih država, oblikovale su pokret “trećeg 
puta” koji je pokušao da objedini pozitivna iskustva obe ideološki suprotstavljene strane 
hladnoratovske međunarodne konstelacije. Iako zakasneo i politički nerealizovan, pokret i 
ideja evrokomunizma su ostali kao važno svedočanstvo o pokušaju pronalaska novih puteva 
u borbi za pravednije društvo.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment
T1  - Politika trećeg puta: evrokomunizam i njegova jugoslovenska procena
IS  - 4
VL  - 33
SP  - 1037
EP  - 1054
DO  - 10.2298/FID2204037B
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj and Žarković, Petar and Milošević, Srđan",
year = "2022",
abstract = "This paper deals with a critical stage in the dissolution of the Soviet Communist (Bolshevik) Party’s domination in the Communist commonwealth. The gradual emancipation of European Communist parties, starting with Yugoslavia (1948), through the developments that caused the Soviet interventions in Hungary (1956) and Czechoslovakia (1968), gave birth to independent strategies of political struggle, autonomous from Moscow’s ideological centre, which were implemented by the largest Communist parties in Western Europe. The attempts aimed at the syncretism of the communist platform, and ideas of political rights and adapting to the parliamentary regime resulted in the “Third Road” movement, which strove to unify the positive experiences of the two ideologically opposed sides of the Cold War international constellation. Although it was a belated and, eventually – purely ideological concept, the movement itself and the idea of Eurocommunism has remained as an important testimony of an attempt at finding new paths in the struggle for a more just society., U radu se analiziraju kritični momenti disolucije monolitnog istočnog bloka kojim je domini rala sovjetska komunistička (boljševička) partija. Evolutivna emancipacija evropskih komu nističkih partija počev od Jugoslavije (1948), preko sovjetskih intervencija u Mađarskoj (1956) 
i Čehoslovačkoj (1968), dovela je do konstituisanja samostalnih i u odnosu na Moskvu ne zavisnih strategija političke borbe, koje su primenjivale najveće komunističke partije u Za padnoj Evropi. Pokušaji sinkretizma komunističke platforme sa idejama poštovanja građan skih prava i adaptacije u parlamentarne režime zapadnih država, oblikovale su pokret “trećeg 
puta” koji je pokušao da objedini pozitivna iskustva obe ideološki suprotstavljene strane 
hladnoratovske međunarodne konstelacije. Iako zakasneo i politički nerealizovan, pokret i 
ideja evrokomunizma su ostali kao važno svedočanstvo o pokušaju pronalaska novih puteva 
u borbi za pravednije društvo.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment, Politika trećeg puta: evrokomunizam i njegova jugoslovenska procena",
number = "4",
volume = "33",
pages = "1037-1054",
doi = "10.2298/FID2204037B"
}
Bešlin, M., Žarković, P.,& Milošević, S.. (2022). The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 33(4), 1037-1054.
https://doi.org/10.2298/FID2204037B
Bešlin M, Žarković P, Milošević S. The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2022;33(4):1037-1054.
doi:10.2298/FID2204037B .
Bešlin, Milivoj, Žarković, Petar, Milošević, Srđan, "The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 33, no. 4 (2022):1037-1054,
https://doi.org/10.2298/FID2204037B . .

Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih

Bešlin, Milivoj; Žarković, Petar

(Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2021-12)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2021-12
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2584
AB  - U radu se analiziraju politička stajališta reformskih političkih elita u Srbiji i Hrvatskoj o ključnim pitanjima unutarnjega razvoja Jugoslavije početkom 1970-ih. Oba republička partijska rukovodstva stupila su na političku scenu u zenitu jugoslovenske reformske orijentacije i talasa liberalizacije nakon Brionskog plenuma. Nova generacija srpskih i hrvatskih komunista zasnivala je svoje reformske programe na idejama demokratizacije i emancipacije jugoslovenskoga samoupravnog socijalizma. Borba za novi koncept Jugoslavije, tržišnu privredu, reformu Saveza komunista Jugoslavije i liberalizaciju društva povezivala je političke elite Zagreba i Beograda. Međutim, nerešeni odnosi u federaciji, skupa s porastom nacionalizma i snažnim otporom partijskih konzervativaca, određivali su krajnje domete saradnje reformskih snaga i perspektive razvoja demokratskoga i tržišnoga socijalizma u Jugoslaviji.
PB  - Zagreb: Hrvatski institut za povijest
T2  - Časopis za suvremenu povijest
T1  - Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih
SP  - 791
EP  - 821
DO  - 10.22586/csp.v53i3.18379
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj and Žarković, Petar",
year = "2021-12",
abstract = "U radu se analiziraju politička stajališta reformskih političkih elita u Srbiji i Hrvatskoj o ključnim pitanjima unutarnjega razvoja Jugoslavije početkom 1970-ih. Oba republička partijska rukovodstva stupila su na političku scenu u zenitu jugoslovenske reformske orijentacije i talasa liberalizacije nakon Brionskog plenuma. Nova generacija srpskih i hrvatskih komunista zasnivala je svoje reformske programe na idejama demokratizacije i emancipacije jugoslovenskoga samoupravnog socijalizma. Borba za novi koncept Jugoslavije, tržišnu privredu, reformu Saveza komunista Jugoslavije i liberalizaciju društva povezivala je političke elite Zagreba i Beograda. Međutim, nerešeni odnosi u federaciji, skupa s porastom nacionalizma i snažnim otporom partijskih konzervativaca, određivali su krajnje domete saradnje reformskih snaga i perspektive razvoja demokratskoga i tržišnoga socijalizma u Jugoslaviji.",
publisher = "Zagreb: Hrvatski institut za povijest",
journal = "Časopis za suvremenu povijest",
title = "Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih",
pages = "791-821",
doi = "10.22586/csp.v53i3.18379"
}
Bešlin, M.,& Žarković, P.. (2021-12). Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih. in Časopis za suvremenu povijest
Zagreb: Hrvatski institut za povijest., 791-821.
https://doi.org/10.22586/csp.v53i3.18379
Bešlin M, Žarković P. Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih. in Časopis za suvremenu povijest. 2021;:791-821.
doi:10.22586/csp.v53i3.18379 .
Bešlin, Milivoj, Žarković, Petar, "Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih" in Časopis za suvremenu povijest (2021-12):791-821,
https://doi.org/10.22586/csp.v53i3.18379 . .

Sipovska koncepcija jugoslovenske spoljne politike: DSIP u središtu unutarpartijskih sporenja

Žarković, Petar

(Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2160
AB  - This paper analyses the phenomenon of SIP conception of Yugoslav foreign policy at the beginning of the 1960s.By examining some of the crucial reasons for polarization of Yugoslav communist party and certain dilemmas of Yugoslav foreign policy, this paper is trying to explain main reasons for the gap between the main party organs and the State Secretariat for Foreign Affairs (Sekreterijat inostranih poslova - SIP).
AB  - Рад представља анализу појаве „сиповске концепције“ југословенске спољне политике и њених основних карактеристика почетком 60-их година 20 века. Посматран је кључни однос између Државног секретаријата
за спољне послове Југославије (ДСИП) и Савеза комуниста
Југославије (СКЈ), кроз уочавање главних идеја партијске
поларизације југословенских комуниста и дилема око одређених спољнополитичких приоритета везаних за однос
према Совјетском Савезу.
PB  - Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije
T2  - Tokovi istorije/Currents of History
T1  - Sipovska koncepcija jugoslovenske spoljne politike: DSIP u središtu unutarpartijskih sporenja
T1  - SIP conception of the Yugoslav foreign policy: SIP in the centre of interparty disputes
IS  - 1
SP  - 97
EP  - 121
DO  - 10.31212/tokovi
ER  - 
@article{
author = "Žarković, Petar",
year = "2017",
abstract = "This paper analyses the phenomenon of SIP conception of Yugoslav foreign policy at the beginning of the 1960s.By examining some of the crucial reasons for polarization of Yugoslav communist party and certain dilemmas of Yugoslav foreign policy, this paper is trying to explain main reasons for the gap between the main party organs and the State Secretariat for Foreign Affairs (Sekreterijat inostranih poslova - SIP)., Рад представља анализу појаве „сиповске концепције“ југословенске спољне политике и њених основних карактеристика почетком 60-их година 20 века. Посматран је кључни однос између Државног секретаријата
за спољне послове Југославије (ДСИП) и Савеза комуниста
Југославије (СКЈ), кроз уочавање главних идеја партијске
поларизације југословенских комуниста и дилема око одређених спољнополитичких приоритета везаних за однос
према Совјетском Савезу.",
publisher = "Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije",
journal = "Tokovi istorije/Currents of History",
title = "Sipovska koncepcija jugoslovenske spoljne politike: DSIP u središtu unutarpartijskih sporenja, SIP conception of the Yugoslav foreign policy: SIP in the centre of interparty disputes",
number = "1",
pages = "97-121",
doi = "10.31212/tokovi"
}
Žarković, P.. (2017). Sipovska koncepcija jugoslovenske spoljne politike: DSIP u središtu unutarpartijskih sporenja. in Tokovi istorije/Currents of History
Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije.(1), 97-121.
https://doi.org/10.31212/tokovi
Žarković P. Sipovska koncepcija jugoslovenske spoljne politike: DSIP u središtu unutarpartijskih sporenja. in Tokovi istorije/Currents of History. 2017;(1):97-121.
doi:10.31212/tokovi .
Žarković, Petar, "Sipovska koncepcija jugoslovenske spoljne politike: DSIP u središtu unutarpartijskih sporenja" in Tokovi istorije/Currents of History, no. 1 (2017):97-121,
https://doi.org/10.31212/tokovi . .

SSDP, Dimitrije Tucović i jugoslovenski komunisti

Žarković, Petar

(Novi Sad: Alternativna kulturna organizacija - AKO, 2015)

TY  - CHAP
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2015
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2408
AB  - Rad pokušava da analizira odnos izmedju dve istorijske tendencije razvoja socijalizma u Srbiji - socijaldemokratije i boljševizma. Lik i delo Dimitrija Tucovića, kao i kasnije interepretacije od strane jugoslovenskih komunista, kroz rad postavljaju pitanja kontinuiteta ili diskontinuiteta, ideološke uzajamnosti i nepomirljivosti, i sveukupne trajnosti glavnih tokova socijalističke misli u Srbiji.
PB  - Novi Sad: Alternativna kulturna organizacija - AKO
T2  - Nova "čitanja" Dimitrija Tucovića : sto godina posle
T1  - SSDP, Dimitrije Tucović i jugoslovenski komunisti
SP  - 21
EP  - 52
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2408
ER  - 
@inbook{
author = "Žarković, Petar",
year = "2015",
abstract = "Rad pokušava da analizira odnos izmedju dve istorijske tendencije razvoja socijalizma u Srbiji - socijaldemokratije i boljševizma. Lik i delo Dimitrija Tucovića, kao i kasnije interepretacije od strane jugoslovenskih komunista, kroz rad postavljaju pitanja kontinuiteta ili diskontinuiteta, ideološke uzajamnosti i nepomirljivosti, i sveukupne trajnosti glavnih tokova socijalističke misli u Srbiji.",
publisher = "Novi Sad: Alternativna kulturna organizacija - AKO",
journal = "Nova "čitanja" Dimitrija Tucovića : sto godina posle",
booktitle = "SSDP, Dimitrije Tucović i jugoslovenski komunisti",
pages = "21-52",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2408"
}
Žarković, P.. (2015). SSDP, Dimitrije Tucović i jugoslovenski komunisti. in Nova "čitanja" Dimitrija Tucovića : sto godina posle
Novi Sad: Alternativna kulturna organizacija - AKO., 21-52.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2408
Žarković P. SSDP, Dimitrije Tucović i jugoslovenski komunisti. in Nova "čitanja" Dimitrija Tucovića : sto godina posle. 2015;:21-52.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2408 .
Žarković, Petar, "SSDP, Dimitrije Tucović i jugoslovenski komunisti" in Nova "čitanja" Dimitrija Tucovića : sto godina posle (2015):21-52,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2408 .