Đerić, Gordana

Link to this page

Authority KeyName Variants
565a854f-4bdd-4850-91d3-bd4ca91a6649
  • Đerić, Gordana (10)
Projects

Author's Bibliography

Prošlost u sadašnjosti : Prilozi prenosu sećanja kroz vreme

Đerić, Gordana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju : " Filip Višnjić", 2010)

TY  - BOOK
AU  - Đerić, Gordana
PY  - 2010
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/806
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju : " Filip Višnjić"
T1  - Prošlost u sadašnjosti : Prilozi prenosu sećanja kroz vreme
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_806
ER  - 
@book{
author = "Đerić, Gordana",
year = "2010",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju : " Filip Višnjić"",
title = "Prošlost u sadašnjosti : Prilozi prenosu sećanja kroz vreme",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_806"
}
Đerić, G.. (2010). Prošlost u sadašnjosti : Prilozi prenosu sećanja kroz vreme. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju : " Filip Višnjić"..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_806
Đerić G. Prošlost u sadašnjosti : Prilozi prenosu sećanja kroz vreme. 2010;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_806 .
Đerić, Gordana, "Prošlost u sadašnjosti : Prilozi prenosu sećanja kroz vreme" (2010),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_806 .

Pamćenje i nostalgija : neki prostori, oblici, lica i naličja

Đerić, Gordana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; "Filip Višnjić", 2009)

TY  - BOOK
PY  - 2009
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1279
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; "Filip Višnjić"
T1  - Pamćenje i nostalgija : neki prostori, oblici, lica i naličja
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1279
ER  - 
@book{
editor = "Đerić, Gordana",
year = "2009",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; "Filip Višnjić"",
title = "Pamćenje i nostalgija : neki prostori, oblici, lica i naličja",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1279"
}
Đerić, G.. (2009). Pamćenje i nostalgija : neki prostori, oblici, lica i naličja. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; "Filip Višnjić"..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1279
Đerić G. Pamćenje i nostalgija : neki prostori, oblici, lica i naličja. 2009;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1279 .
Đerić, Gordana, "Pamćenje i nostalgija : neki prostori, oblici, lica i naličja" (2009),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1279 .

Intima Javnosti : Okviri predstavljanja, narativni obrasci, strategije i stereotipi konstruisanja Drugosti u upečatljivim događajima tokom razgradnje bivše Jugoslavije : štampa, TV, film

Đerić, Gordana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Fabrika knjiga, 2008)


                                            

                                            
Đerić, G.. (2008). Intima Javnosti : Okviri predstavljanja, narativni obrasci, strategije i stereotipi konstruisanja Drugosti u upečatljivim događajima tokom razgradnje bivše Jugoslavije : štampa, TV, film. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Fabrika knjiga..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_860
Đerić G. Intima Javnosti : Okviri predstavljanja, narativni obrasci, strategije i stereotipi konstruisanja Drugosti u upečatljivim događajima tokom razgradnje bivše Jugoslavije : štampa, TV, film. 2008;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_860 .
Đerić, Gordana, "Intima Javnosti : Okviri predstavljanja, narativni obrasci, strategije i stereotipi konstruisanja Drugosti u upečatljivim događajima tokom razgradnje bivše Jugoslavije : štampa, TV, film" (2008),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_860 .

Prošlost i razumevanje rata : Uloga kulture sećanja u oblikovanju naracija srpske i hrvatske štampe o ratu u Hrvatskoj

Đerić, Gordana; Vasiljević, Jelena

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Fabrika knjiga, 2008)

TY  - CHAP
AU  - Vasiljević, Jelena
PY  - 2008
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/893
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Fabrika knjiga
T2  - Intima javnosti : Okviri predstavljanja, narativni obrasci, strategije i stereotipi konstruisanja Drugosti u upečatljivim događajima tokom razgradnje bivše Jugoslavije : štampa, TV, film
T1  - Prošlost i razumevanje rata : Uloga kulture sećanja u oblikovanju naracija srpske i hrvatske štampe o ratu u Hrvatskoj
SP  - 334
EP  - 369
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_893
ER  - 
@inbook{
editor = "Đerić, Gordana",
author = "Vasiljević, Jelena",
year = "2008",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Fabrika knjiga",
journal = "Intima javnosti : Okviri predstavljanja, narativni obrasci, strategije i stereotipi konstruisanja Drugosti u upečatljivim događajima tokom razgradnje bivše Jugoslavije : štampa, TV, film",
booktitle = "Prošlost i razumevanje rata : Uloga kulture sećanja u oblikovanju naracija srpske i hrvatske štampe o ratu u Hrvatskoj",
pages = "334-369",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_893"
}
Đerić, G.,& Vasiljević, J.. (2008). Prošlost i razumevanje rata : Uloga kulture sećanja u oblikovanju naracija srpske i hrvatske štampe o ratu u Hrvatskoj. in Intima javnosti : Okviri predstavljanja, narativni obrasci, strategije i stereotipi konstruisanja Drugosti u upečatljivim događajima tokom razgradnje bivše Jugoslavije : štampa, TV, film
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Fabrika knjiga., 334-369.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_893
Đerić G, Vasiljević J. Prošlost i razumevanje rata : Uloga kulture sećanja u oblikovanju naracija srpske i hrvatske štampe o ratu u Hrvatskoj. in Intima javnosti : Okviri predstavljanja, narativni obrasci, strategije i stereotipi konstruisanja Drugosti u upečatljivim događajima tokom razgradnje bivše Jugoslavije : štampa, TV, film. 2008;:334-369.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_893 .
Đerić, Gordana, Vasiljević, Jelena, "Prošlost i razumevanje rata : Uloga kulture sećanja u oblikovanju naracija srpske i hrvatske štampe o ratu u Hrvatskoj" in Intima javnosti : Okviri predstavljanja, narativni obrasci, strategije i stereotipi konstruisanja Drugosti u upečatljivim događajima tokom razgradnje bivše Jugoslavije : štampa, TV, film (2008):334-369,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_893 .

Drugi u poslekonfliktnom stanju

Đerić, Gordana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Đerić, Gordana
PY  - 2008
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/690
AB  - U ovom tekstu skiciraju se dosadašnji rezultati rada na projektu Spinning out of control: rhetoric and violent conflict. Representations of ‘self’– ‘other’ in the Yugoslav successor states, i obrazlažu smernice daljeg toka istraživanja.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Drugi u poslekonfliktnom stanju
T1  - Others in post-conflict contexts
SP  - 259
EP  - 271
DO  - 10.2298/FID0803259D
ER  - 
@article{
author = "Đerić, Gordana",
year = "2008",
abstract = "U ovom tekstu skiciraju se dosadašnji rezultati rada na projektu Spinning out of control: rhetoric and violent conflict. Representations of ‘self’– ‘other’ in the Yugoslav successor states, i obrazlažu smernice daljeg toka istraživanja.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Drugi u poslekonfliktnom stanju, Others in post-conflict contexts",
pages = "259-271",
doi = "10.2298/FID0803259D"
}
Đerić, G.. (2008). Drugi u poslekonfliktnom stanju. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 259-271.
https://doi.org/10.2298/FID0803259D
Đerić G. Drugi u poslekonfliktnom stanju. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2008;:259-271.
doi:10.2298/FID0803259D .
Đerić, Gordana, "Drugi u poslekonfliktnom stanju" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2008):259-271,
https://doi.org/10.2298/FID0803259D . .

Nasilje u društvenom pamćenju: Intima hrvatske i srpske javnosti povodom operacije Oluja

Đerić, Gordana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Đerić, Gordana
PY  - 2008
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/492
AB  - Ovaj tekst je deo istraživanja koje se odvija pod radnim naslovom „O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? – polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbiližoj prošlosti“. U prvom delu autorka ispituje značenja ćutanja u pisanju hrvatske i srpske štampe neposredno pre hrvatske akcije Oluja i tokom same akcije. Odnos ćutanja, prećutkivanja i zaboravljanja, s jedne strane, i društvenog pamćenja, s druge strane, tematizovan je u završnom delu teksta, praćenjem napisa o godišnjicama akcije Oluja u obe javnosti – hrvatskoj i srpskoj. Polazište je u uverenju da je fenomen ćutanja (i prećutkivanja), budući imanentni deo svakog diskursa, značajan činilac kreiranja društvenih odnosa i sistema vrednosnih modela, da ima važne komunikativne i kognitivne funkcije i da je u svojoj suštini performativnog karaktera. U najkraćem, ćutanje pomaže formiranju dominantne slike o ovom događaju, ako je, na posredan način – preko govorenja – i ne konstruiše. Tematizovanje značenja ćutanja u kontekstu akcije Oluja preduzeto je delom i stoga što se prećutkivanje u studijama o kraju Jugoslavije neretko pominje kao manipulativna strategija neke od strana u sukobu (ili analitičara koji su se bavili jugoslovenskim temama), a da nema ni jedne studije koja bi sistematski ispitivala značenja ćutanja i prećutkivanja u ovim konfliktima. I najvažnije, uvažavajući frekventnost neposrednog izražavanja ćutanja u novinskom diskursu, kao i retoričkih strategija koje posredno, iz konteksta i uspostavljenog sveta diskursa, upućuju na ćutanje, autorka se usredsređuje upravo na odnos događajnosti (situativnosti) i ćutanja. Kako bi osvetlila način na koji je operacija Oluja zapamćena, odnosno zaboravljena u zainteresovanim javnostima i političkim imginarijumima, prati pisanje dnevne štampe – Večernje novosti, Politika, Danas (Beograd) – Večernji list, Jutarnji list, Magazin – dodatak Jutarnjeg lista (Zagreb), kao i napise o Oluji u nedeljnicima, poput beogradskog NIN-a, Vremena ili zagrebačkog Globusa u periodu od 02. avgusta 1995. do sredine avgusta 2006. godine.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Nasilje u društvenom pamćenju: Intima hrvatske i srpske javnosti povodom operacije Oluja
T1  - Violence In Social Memory: Intimate beliefs regarding Operation Storm in the Croatian and Serbian publics
SP  - 43
EP  - 68
DO  - 10.2298/FID0801043D
ER  - 
@article{
author = "Đerić, Gordana",
year = "2008",
abstract = "Ovaj tekst je deo istraživanja koje se odvija pod radnim naslovom „O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? – polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbiližoj prošlosti“. U prvom delu autorka ispituje značenja ćutanja u pisanju hrvatske i srpske štampe neposredno pre hrvatske akcije Oluja i tokom same akcije. Odnos ćutanja, prećutkivanja i zaboravljanja, s jedne strane, i društvenog pamćenja, s druge strane, tematizovan je u završnom delu teksta, praćenjem napisa o godišnjicama akcije Oluja u obe javnosti – hrvatskoj i srpskoj. Polazište je u uverenju da je fenomen ćutanja (i prećutkivanja), budući imanentni deo svakog diskursa, značajan činilac kreiranja društvenih odnosa i sistema vrednosnih modela, da ima važne komunikativne i kognitivne funkcije i da je u svojoj suštini performativnog karaktera. U najkraćem, ćutanje pomaže formiranju dominantne slike o ovom događaju, ako je, na posredan način – preko govorenja – i ne konstruiše. Tematizovanje značenja ćutanja u kontekstu akcije Oluja preduzeto je delom i stoga što se prećutkivanje u studijama o kraju Jugoslavije neretko pominje kao manipulativna strategija neke od strana u sukobu (ili analitičara koji su se bavili jugoslovenskim temama), a da nema ni jedne studije koja bi sistematski ispitivala značenja ćutanja i prećutkivanja u ovim konfliktima. I najvažnije, uvažavajući frekventnost neposrednog izražavanja ćutanja u novinskom diskursu, kao i retoričkih strategija koje posredno, iz konteksta i uspostavljenog sveta diskursa, upućuju na ćutanje, autorka se usredsređuje upravo na odnos događajnosti (situativnosti) i ćutanja. Kako bi osvetlila način na koji je operacija Oluja zapamćena, odnosno zaboravljena u zainteresovanim javnostima i političkim imginarijumima, prati pisanje dnevne štampe – Večernje novosti, Politika, Danas (Beograd) – Večernji list, Jutarnji list, Magazin – dodatak Jutarnjeg lista (Zagreb), kao i napise o Oluji u nedeljnicima, poput beogradskog NIN-a, Vremena ili zagrebačkog Globusa u periodu od 02. avgusta 1995. do sredine avgusta 2006. godine.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Nasilje u društvenom pamćenju: Intima hrvatske i srpske javnosti povodom operacije Oluja, Violence In Social Memory: Intimate beliefs regarding Operation Storm in the Croatian and Serbian publics",
pages = "43-68",
doi = "10.2298/FID0801043D"
}
Đerić, G.. (2008). Nasilje u društvenom pamćenju: Intima hrvatske i srpske javnosti povodom operacije Oluja. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 43-68.
https://doi.org/10.2298/FID0801043D
Đerić G. Nasilje u društvenom pamćenju: Intima hrvatske i srpske javnosti povodom operacije Oluja. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2008;:43-68.
doi:10.2298/FID0801043D .
Đerić, Gordana, "Nasilje u društvenom pamćenju: Intima hrvatske i srpske javnosti povodom operacije Oluja" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2008):43-68,
https://doi.org/10.2298/FID0801043D . .

O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti

Đerić, Gordana

(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2007)

TY  - JOUR
AU  - Đerić, Gordana
PY  - 2007
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/116
AB  - Ratovi u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog veka doveli
su ovaj region u centar medijske pažnje i probudili odgovarajuće interesovanje i u
akademskoj teoriji Zapada. Pošto su poslednjem ‘otkrivanju Balkana’ posredovali
upravo ratovi, navijački, površni ili egzotički pristup pitanjima raspada SFRJ kao
akademskoj temi nije neočekivan. S druge strane, u tematizovanju pitanja svoje savremenosti
i najbliže prošlosti akademska javnost Srbije nije bila ni približno aktivna;
iz najrazličitijih razloga, ali pre svega zbog nesklonosti sistematskim istraživanjima,
formiranje znanja i predstava o ovim temama uglavnom je ostavljala medijima, publicistima,
kolegama izvan svoje akademske zajednice ili nekom kasnijem vremenu.
Uprkos tome što su predstave o poslednjim ratovima neretko počivale na stereotipima
i propagandi, kao i činjenici da formirano znanje o ovoj problematici pati od grubog
pojednostavljivanja, ova pitanja su retko bila podsticajna za domaće istraživače.
Posebno su izbegavane teme velikog nasilja, pa su izvan akademske pažnje ostali i
najmarkantniji ratni događaji, možda i zato što se smatralo da bi ono po čemu su region
i Srbija postali poznati najbolje bilo što pre zaboraviti.U retrospektivi, pak, savremeno
akademsko ćutanje o poslednjim ratovima teško je posmatrati izvan kontinuiteta
sa ćutanjem iz vremena socijalizma i rata koji mu je prethodio. Zato se ovim
tekstom ne pokreću samo pitanja razloga netematizovanja najbliže prošlosti i uticaja
ćutanja u socijalizmu na ono što je došlo posle njega, već se podstiče istraživanje semantike
i funkcija ćutanja i prećutkivanja u poslednjim ratovima, kao i uzajamni odnos
između ćutanja i konstrukcija društvenog pamćenja.
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti
SP  - 43
EP  - 57
DO  - 10.2298/FID0703043D
ER  - 
@article{
author = "Đerić, Gordana",
year = "2007",
abstract = "Ratovi u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog veka doveli
su ovaj region u centar medijske pažnje i probudili odgovarajuće interesovanje i u
akademskoj teoriji Zapada. Pošto su poslednjem ‘otkrivanju Balkana’ posredovali
upravo ratovi, navijački, površni ili egzotički pristup pitanjima raspada SFRJ kao
akademskoj temi nije neočekivan. S druge strane, u tematizovanju pitanja svoje savremenosti
i najbliže prošlosti akademska javnost Srbije nije bila ni približno aktivna;
iz najrazličitijih razloga, ali pre svega zbog nesklonosti sistematskim istraživanjima,
formiranje znanja i predstava o ovim temama uglavnom je ostavljala medijima, publicistima,
kolegama izvan svoje akademske zajednice ili nekom kasnijem vremenu.
Uprkos tome što su predstave o poslednjim ratovima neretko počivale na stereotipima
i propagandi, kao i činjenici da formirano znanje o ovoj problematici pati od grubog
pojednostavljivanja, ova pitanja su retko bila podsticajna za domaće istraživače.
Posebno su izbegavane teme velikog nasilja, pa su izvan akademske pažnje ostali i
najmarkantniji ratni događaji, možda i zato što se smatralo da bi ono po čemu su region
i Srbija postali poznati najbolje bilo što pre zaboraviti.U retrospektivi, pak, savremeno
akademsko ćutanje o poslednjim ratovima teško je posmatrati izvan kontinuiteta
sa ćutanjem iz vremena socijalizma i rata koji mu je prethodio. Zato se ovim
tekstom ne pokreću samo pitanja razloga netematizovanja najbliže prošlosti i uticaja
ćutanja u socijalizmu na ono što je došlo posle njega, već se podstiče istraživanje semantike
i funkcija ćutanja i prećutkivanja u poslednjim ratovima, kao i uzajamni odnos
između ćutanja i konstrukcija društvenog pamćenja.",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti",
pages = "43-57",
doi = "10.2298/FID0703043D"
}
Đerić, G.. (2007). O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 43-57.
https://doi.org/10.2298/FID0703043D
Đerić G. O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2007;:43-57.
doi:10.2298/FID0703043D .
Đerić, Gordana, "O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society (2007):43-57,
https://doi.org/10.2298/FID0703043D . .

Evropsko-prosvetiteljski i nacional - romantičarski izvori kulturnog pamćenja : refleksije u savremenim društvenim raspravama

Đerić, Gordana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2006)

TY  - JOUR
AU  - Đerić, Gordana
PY  - 2006
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1105
AB  - Each society is marked by a selective cultural memory which, beside events and traditions whose importance is emphasized, is also constituted by its parts and contents whose influence is either diminished or forgotten. Our society, too is marked by such kind of memory, with obvious reduction, value oppositon and, in sum, general duality within the reception of cultural memory, which is always more complex than it appears in political speeches, mother-tongue reading books or history textbooks. For this reason, an examination of construction and reception of cultural memory, with an emphasis on traditions of Enlightenment and Romanticism, stems from a necessity to answer a set of questions regarding the contemporary relation to the past, the way ‘distance’ or ‘proximity’ to the latter is constituted, and especially the way in which contemporary practices mark, change and make use of cultural history. Starting from the assumptions that shaping cultural history, its heritage and ‘memory’ is closely connected to the beginnings of nation-building and that cultural memory is a never-ending political process, it is my intention in this research project to examine the rivalry, juxtapositions, ‘interruptions’ and new foundations of traditions, focusing on the interdependent relation of Enlightenment and Romanticist strands, and particularly on their unmarked, empty spots. Just as cultural memory is a
result of two opposed processes – foregrounding and oblivion – so this research is similarly devoted to a double and apparently paradoxical task. On one hand, the accent is on the resurrection and reinforcement of integrative segments of these traditions which, at the time of their emergence as well as in subsequent interpretations, were mostly neglected. On the other hand, there is the need to keep pace with what is required by the current ‘acceleration of time’, which amounts to nothing else but the necessity to forget. Briefly put, the aim is to point to disciplinary-interdependent, more nuanced and more communicative ways of viewing these relations, which would diminish the exclusivism and profound opposition within the contemporary reception of the traditions examined.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Evropsko-prosvetiteljski i nacional - romantičarski izvori kulturnog pamćenja : refleksije u savremenim društvenim raspravama
T1  - European-Enlightenment and National-Romanticist Sources of Cultural Memory: Reflections in Contemporary Debates
SP  - 77
EP  - 88
DO  - 10.2298/FID0630077D
ER  - 
@article{
author = "Đerić, Gordana",
year = "2006",
abstract = "Each society is marked by a selective cultural memory which, beside events and traditions whose importance is emphasized, is also constituted by its parts and contents whose influence is either diminished or forgotten. Our society, too is marked by such kind of memory, with obvious reduction, value oppositon and, in sum, general duality within the reception of cultural memory, which is always more complex than it appears in political speeches, mother-tongue reading books or history textbooks. For this reason, an examination of construction and reception of cultural memory, with an emphasis on traditions of Enlightenment and Romanticism, stems from a necessity to answer a set of questions regarding the contemporary relation to the past, the way ‘distance’ or ‘proximity’ to the latter is constituted, and especially the way in which contemporary practices mark, change and make use of cultural history. Starting from the assumptions that shaping cultural history, its heritage and ‘memory’ is closely connected to the beginnings of nation-building and that cultural memory is a never-ending political process, it is my intention in this research project to examine the rivalry, juxtapositions, ‘interruptions’ and new foundations of traditions, focusing on the interdependent relation of Enlightenment and Romanticist strands, and particularly on their unmarked, empty spots. Just as cultural memory is a
result of two opposed processes – foregrounding and oblivion – so this research is similarly devoted to a double and apparently paradoxical task. On one hand, the accent is on the resurrection and reinforcement of integrative segments of these traditions which, at the time of their emergence as well as in subsequent interpretations, were mostly neglected. On the other hand, there is the need to keep pace with what is required by the current ‘acceleration of time’, which amounts to nothing else but the necessity to forget. Briefly put, the aim is to point to disciplinary-interdependent, more nuanced and more communicative ways of viewing these relations, which would diminish the exclusivism and profound opposition within the contemporary reception of the traditions examined.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Evropsko-prosvetiteljski i nacional - romantičarski izvori kulturnog pamćenja : refleksije u savremenim društvenim raspravama, European-Enlightenment and National-Romanticist Sources of Cultural Memory: Reflections in Contemporary Debates",
pages = "77-88",
doi = "10.2298/FID0630077D"
}
Đerić, G.. (2006). Evropsko-prosvetiteljski i nacional - romantičarski izvori kulturnog pamćenja : refleksije u savremenim društvenim raspravama. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 77-88.
https://doi.org/10.2298/FID0630077D
Đerić G. Evropsko-prosvetiteljski i nacional - romantičarski izvori kulturnog pamćenja : refleksije u savremenim društvenim raspravama. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2006;:77-88.
doi:10.2298/FID0630077D .
Đerić, Gordana, "Evropsko-prosvetiteljski i nacional - romantičarski izvori kulturnog pamćenja : refleksije u savremenim društvenim raspravama" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2006):77-88,
https://doi.org/10.2298/FID0630077D . .
1

Pr(a)vo lice množine : Kolektivno samopoimanje i predstavljanje : mitovi, karakteri, mentalne mape i stereotipi

Đerić, Gordana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; "Filip Višnjić", 2005)

TY  - BOOK
AU  - Đerić, Gordana
PY  - 2005
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/811
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; "Filip Višnjić"
T1  - Pr(a)vo lice množine : Kolektivno samopoimanje i predstavljanje : mitovi, karakteri, mentalne mape i stereotipi
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_811
ER  - 
@book{
author = "Đerić, Gordana",
year = "2005",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; "Filip Višnjić"",
title = "Pr(a)vo lice množine : Kolektivno samopoimanje i predstavljanje : mitovi, karakteri, mentalne mape i stereotipi",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_811"
}
Đerić, G.. (2005). Pr(a)vo lice množine : Kolektivno samopoimanje i predstavljanje : mitovi, karakteri, mentalne mape i stereotipi. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; "Filip Višnjić"..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_811
Đerić G. Pr(a)vo lice množine : Kolektivno samopoimanje i predstavljanje : mitovi, karakteri, mentalne mape i stereotipi. 2005;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_811 .
Đerić, Gordana, "Pr(a)vo lice množine : Kolektivno samopoimanje i predstavljanje : mitovi, karakteri, mentalne mape i stereotipi" (2005),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_811 .

O nemim i glasnim stereotipima : Konstruisanje „etničkog karaktera“ u usmenoj književnosti

Đerić, Gordana

(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2005)

TY  - JOUR
AU  - Đerić, Gordana
PY  - 2005
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/122
AB  - Predmet rada je ispitivanje značaja pojma stereotipa i reafirmisanje
ovog pojma u jednom od njegovih prvobitnih značenja – kao „slika u našim glavama“.
Takvo shvatanje stereotipa u ovom tekstu je polazište za diferencijacije u okviru samog
fenomena: na jezičke stereotipe i stereotipe u postupanju (neverbalni, očekivani način
reagovanja), na opšte stereotipe i stereotipe manje opštosti, na autopromotivne i introspektivne stereotipe, zatim na trajne i savremene stereotipe i, najvažnije, na neme (prećutne) i glasne stereotipe. Funkcije stereotipa i ove podele su, u najkraćem, predmet
razmatranja prvog dela teksta. U drugom delu teksta testiran je odnos između nemih i
glasnih stereotipa na nekoj vrsti „inovativnog vokabulara“ u narodnom predanju. To
drugim rečima znači da se u ovom delu teksta proverava funkcionalnost ovako diferenciranih
stereotipa putem analize nekonvencionalnih motiva usmene književnosti. Cilj
je da se osvetli postupak samokreiranja jednog svojstva „nacionalnog karaktera“ putem
„taktičke igre“ između nemih i glasnih stereotipa. Stoga je ispitivanje ovih poetičkih
strategija koliko u funkciji približavanja mehanizama izgradnje specifičnih
svojstava „etnotipa“, odnosno u funkciji pokazivanja dispozitiva savremenih priča o
„kolektivnom imidžu“, toliko i u funkciji provere unapred naznačenih pretpostavki i
zadatih modela u okviru kojih se ispituje fenomen stereotipa.
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - O nemim i glasnim stereotipima : Konstruisanje „etničkog karaktera“ u usmenoj književnosti
SP  - 105
EP  - 120
DO  - 10.2298/FID0526105D
ER  - 
@article{
author = "Đerić, Gordana",
year = "2005",
abstract = "Predmet rada je ispitivanje značaja pojma stereotipa i reafirmisanje
ovog pojma u jednom od njegovih prvobitnih značenja – kao „slika u našim glavama“.
Takvo shvatanje stereotipa u ovom tekstu je polazište za diferencijacije u okviru samog
fenomena: na jezičke stereotipe i stereotipe u postupanju (neverbalni, očekivani način
reagovanja), na opšte stereotipe i stereotipe manje opštosti, na autopromotivne i introspektivne stereotipe, zatim na trajne i savremene stereotipe i, najvažnije, na neme (prećutne) i glasne stereotipe. Funkcije stereotipa i ove podele su, u najkraćem, predmet
razmatranja prvog dela teksta. U drugom delu teksta testiran je odnos između nemih i
glasnih stereotipa na nekoj vrsti „inovativnog vokabulara“ u narodnom predanju. To
drugim rečima znači da se u ovom delu teksta proverava funkcionalnost ovako diferenciranih
stereotipa putem analize nekonvencionalnih motiva usmene književnosti. Cilj
je da se osvetli postupak samokreiranja jednog svojstva „nacionalnog karaktera“ putem
„taktičke igre“ između nemih i glasnih stereotipa. Stoga je ispitivanje ovih poetičkih
strategija koliko u funkciji približavanja mehanizama izgradnje specifičnih
svojstava „etnotipa“, odnosno u funkciji pokazivanja dispozitiva savremenih priča o
„kolektivnom imidžu“, toliko i u funkciji provere unapred naznačenih pretpostavki i
zadatih modela u okviru kojih se ispituje fenomen stereotipa.",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "O nemim i glasnim stereotipima : Konstruisanje „etničkog karaktera“ u usmenoj književnosti",
pages = "105-120",
doi = "10.2298/FID0526105D"
}
Đerić, G.. (2005). O nemim i glasnim stereotipima : Konstruisanje „etničkog karaktera“ u usmenoj književnosti. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 105-120.
https://doi.org/10.2298/FID0526105D
Đerić G. O nemim i glasnim stereotipima : Konstruisanje „etničkog karaktera“ u usmenoj književnosti. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2005;:105-120.
doi:10.2298/FID0526105D .
Đerić, Gordana, "O nemim i glasnim stereotipima : Konstruisanje „etničkog karaktera“ u usmenoj književnosti" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society (2005):105-120,
https://doi.org/10.2298/FID0526105D . .
1