TY  - JOUR
AU  - Hristov, Đorđe
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2822
AB  - U ovom radu želim da pokažem da se Hegelova politička filozofija i posebno njegovo shvatanje organizacije ustava moderne države iz Filozofije prava poziva na njegovu hronologiju svetske istorije. Kako ću takođe pokazati ova veza se zasniva na njegovom preuzimanju ustava Rimske republike kako je on prikazan u delu starogrčkog istoričara Polibija. U prvom koraku ću se
osvrnuti na Hegelovo preuzimanje Polibijevog modela „mešanog ustava“ i način na koji on putem ovog modela integriše svetsko-istorijske režime unutar svoje političke filozofije. Zatim ću ukazati na bitne razlike koje se javljaju između antičkog, republikanskog i modernog, monarhijskog ustava. Ove razlike se prvenstveno tiču odnosa rada i rata sa sferom politike i način na koji Hegel pokušava da „odloži“ pad suvereniteta moderne države. Na kraju ću se iz ovoga osvrnuti na ambivalentnost značenja „kraja istorije“ u njegovoj filozofiji.
PB  - Novi Sad: Filozofski fakultet, Odsek za filozofiju
T2  - Arhe
T1  - „Mešani ustav“ i svetsko-istorijski režimi u  Hegelovoj političkoj filozofiji
VL  - 38
SP  - 71
EP  - 90
DO  - 10.19090/arhe.2022.37.71-90
ER  - 

@article{
author = "Hristov, Đorđe",
year = "2022",
abstract = "U ovom radu želim da pokažem da se Hegelova politička filozofija i posebno njegovo shvatanje organizacije ustava moderne države iz Filozofije prava poziva na njegovu hronologiju svetske istorije. Kako ću takođe pokazati ova veza se zasniva na njegovom preuzimanju ustava Rimske republike kako je on prikazan u delu starogrčkog istoričara Polibija. U prvom koraku ću se
osvrnuti na Hegelovo preuzimanje Polibijevog modela „mešanog ustava“ i način na koji on putem ovog modela integriše svetsko-istorijske režime unutar svoje političke filozofije. Zatim ću ukazati na bitne razlike koje se javljaju između antičkog, republikanskog i modernog, monarhijskog ustava. Ove razlike se prvenstveno tiču odnosa rada i rata sa sferom politike i način na koji Hegel pokušava da „odloži“ pad suvereniteta moderne države. Na kraju ću se iz ovoga osvrnuti na ambivalentnost značenja „kraja istorije“ u njegovoj filozofiji.",
publisher = "Novi Sad: Filozofski fakultet, Odsek za filozofiju",
journal = "Arhe",
title = "„Mešani ustav“ i svetsko-istorijski režimi u  Hegelovoj političkoj filozofiji",
volume = "38",
pages = "71-90",
doi = "10.19090/arhe.2022.37.71-90"
}

Hristov, Đ.. (2022). „Mešani ustav“ i svetsko-istorijski režimi u  Hegelovoj političkoj filozofiji. in Arhe
Novi Sad: Filozofski fakultet, Odsek za filozofiju., 38, 71-90.
https://doi.org/10.19090/arhe.2022.37.71-90

Hristov Đ. „Mešani ustav“ i svetsko-istorijski režimi u  Hegelovoj političkoj filozofiji. in Arhe. 2022;38:71-90.
doi:10.19090/arhe.2022.37.71-90 .

Hristov, Đorđe, "„Mešani ustav“ i svetsko-istorijski režimi u  Hegelovoj političkoj filozofiji" in Arhe, 38 (2022):71-90,
https://doi.org/10.19090/arhe.2022.37.71-90 . .

TY  - JOUR
AU  - Hristov, Đorđe
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2772
AB  - U radu pokazujem da Hegelovo shvatanje rata, kao uslova državne suverenosti, poseduje više protivrečnosti. Ove protivrečnosti se tiču posebno modernih ratova, pa oni time nisu u mogućnosti da igraju ulogu potpore političkog jedinstva. Na prvom mestu nudim objašnjenje za Hegelovo razumevanje rata kao nužnosti politike sa fokusom na pojam „hrabrosti“ koji on uzima kao alternativu teoriji društvenog ugovora. U sledećem koraku argumentujem da pojam hrabrosti u Hegelovoj političkoj filozofiji ne može da ispuni sve uslove kojim bi se garantovala suverenost moderne države. Ovo činim kroz tipologiju ratova koje Hegel navodi — kolonijalni, ograničeni i totalni rat — gde pokazujem da nijedan od ovih ratova nije u sposobnosti da očuva političko jedinstvo u modernosti. Konačno, zaključujem da moderni ratovi imaju smisla isključivo u okviru Hegelove svetske istorije, ali ne i njegove političke filozofije.
PB  - Novi Sad: Filozofski fakultet, Odsek za filozofiju
T2  - Arhe
T1  - Tri rata u Hegelovoj filozofiji
IS  - 37
DO  - 10.19090/arhe.2022.37.71-88
ER  - 

@article{
author = "Hristov, Đorđe",
year = "2022",
abstract = "U radu pokazujem da Hegelovo shvatanje rata, kao uslova državne suverenosti, poseduje više protivrečnosti. Ove protivrečnosti se tiču posebno modernih ratova, pa oni time nisu u mogućnosti da igraju ulogu potpore političkog jedinstva. Na prvom mestu nudim objašnjenje za Hegelovo razumevanje rata kao nužnosti politike sa fokusom na pojam „hrabrosti“ koji on uzima kao alternativu teoriji društvenog ugovora. U sledećem koraku argumentujem da pojam hrabrosti u Hegelovoj političkoj filozofiji ne može da ispuni sve uslove kojim bi se garantovala suverenost moderne države. Ovo činim kroz tipologiju ratova koje Hegel navodi — kolonijalni, ograničeni i totalni rat — gde pokazujem da nijedan od ovih ratova nije u sposobnosti da očuva političko jedinstvo u modernosti. Konačno, zaključujem da moderni ratovi imaju smisla isključivo u okviru Hegelove svetske istorije, ali ne i njegove političke filozofije.",
publisher = "Novi Sad: Filozofski fakultet, Odsek za filozofiju",
journal = "Arhe",
title = "Tri rata u Hegelovoj filozofiji",
number = "37",
doi = "10.19090/arhe.2022.37.71-88"
}

Hristov, Đ.. (2022). Tri rata u Hegelovoj filozofiji. in Arhe
Novi Sad: Filozofski fakultet, Odsek za filozofiju.(37).
https://doi.org/10.19090/arhe.2022.37.71-88

Hristov Đ. Tri rata u Hegelovoj filozofiji. in Arhe. 2022;(37).
doi:10.19090/arhe.2022.37.71-88 .

Hristov, Đorđe, "Tri rata u Hegelovoj filozofiji" in Arhe, no. 37 (2022),
https://doi.org/10.19090/arhe.2022.37.71-88 . .

TY  - JOUR
AU  - Hristov, Đorđe
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2525
AB  - This article argues that the citizens of Hegel's state cannot maintain themselves as politically free because they are susceptible to mutual enslavement. I demonstrate this by focusing on the Roman republican background of Hegel's constitution, the potential trajectory of its dissolution and the accompanying means of its cyclical fortification through courage. Hegel, by integrating aspects of the Roman mixed constitution also adopts the idea of decadence within his conception of civil society. After locating the source of decadence in the contractual relations of peace and the bourgeois inability to overcome the fear of death, I go on to argue that war for Hegel provides a theatre where freedom may be regenerated through courage. However, I also show that modern wars do not provide sufficient means of perpetuating Hegel's constitution. To demonstrate this, I distinguish three forms of war: colonial, limited and total war, arguing that only the latter offers a solution to decay of political disposition and loss of freedom, but that—by being itself susceptible to decadence—it cannot salvage Hegel's state from dissolution and reduction to contractual relations.
PB  - Cambridge University Press
T2  - Hegel Bulletin
T1  - Roman Courage and Constitution in Hegel's Philosophy of Right
DO  - 10.1017/hgl.2022.2
ER  - 

@article{
author = "Hristov, Đorđe",
year = "2022",
abstract = "This article argues that the citizens of Hegel's state cannot maintain themselves as politically free because they are susceptible to mutual enslavement. I demonstrate this by focusing on the Roman republican background of Hegel's constitution, the potential trajectory of its dissolution and the accompanying means of its cyclical fortification through courage. Hegel, by integrating aspects of the Roman mixed constitution also adopts the idea of decadence within his conception of civil society. After locating the source of decadence in the contractual relations of peace and the bourgeois inability to overcome the fear of death, I go on to argue that war for Hegel provides a theatre where freedom may be regenerated through courage. However, I also show that modern wars do not provide sufficient means of perpetuating Hegel's constitution. To demonstrate this, I distinguish three forms of war: colonial, limited and total war, arguing that only the latter offers a solution to decay of political disposition and loss of freedom, but that—by being itself susceptible to decadence—it cannot salvage Hegel's state from dissolution and reduction to contractual relations.",
publisher = "Cambridge University Press",
journal = "Hegel Bulletin",
title = "Roman Courage and Constitution in Hegel's Philosophy of Right",
doi = "10.1017/hgl.2022.2"
}

Hristov, Đ.. (2022). Roman Courage and Constitution in Hegel's Philosophy of Right. in Hegel Bulletin
Cambridge University Press..
https://doi.org/10.1017/hgl.2022.2

Hristov Đ. Roman Courage and Constitution in Hegel's Philosophy of Right. in Hegel Bulletin. 2022;.
doi:10.1017/hgl.2022.2 .

Hristov, Đorđe, "Roman Courage and Constitution in Hegel's Philosophy of Right" in Hegel Bulletin (2022),
https://doi.org/10.1017/hgl.2022.2 . .

TY  - JOUR
AU  - Hristov, Đorđe
PY  - 2022
UR  - https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/1520
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2749
AB  - The aim of this article is to develop a distinction between two types of courage in Hegel’s philosophy: political and world-historical, in order to show the limitations of the former. The concept of political courage, or Tapferkeit, features in Hegel’s political philosophy, and signifies the wartime form of mutual trust required of the modern citizen for defense of an established constitution. World-historical courage, on the other hand, relates to the personal virtue of the ‘great individual’, which acts as a force of destruction against decaying constitutions. The article shows that political courage for Hegel serves as an alternative to the idea of the contract as the foundation of state unity. However, when placed in comparison with world-historical courage, political courage does not fully correspond to its concept as defined by Hegel. I begin with Hegel’s critique of Hobbes, his rejection of the social contract theory, and his introduction of the concept of Tapferkeit as an alternative principle of political unity. In the next step I show that world-historical courage differs but also shares many similarities with political courage, which taken together reveal the limitations of the latter. In the end, I argue that only in the instance of Hegel’s conception of total war do political and world-historical courage coincide.
AB  - Cilj ovog članka je da se razvije razlika između dva tipa hrabrosti u Hegelovoj filozofiji: poli tičke i svetsko-istorijske, kako bih pokazao ograničenja prve. Koncept političke hrabrosti, ili 
Tapferkeit, figurira u Hegelovoj političkoj filozofiji i označava ratni oblik međusobnog pove renja koji se zahteva od modernog građanina u svrhu odbrane uspostavljenog ustava. Svet sko-istorijska hrabrost, s druge strane, odnosi si se na ličnu vrlinu ,velike individue‘, koja de luje kao destruktivna sila protiv ustava koji su u procesu dezintegracije. Kao što ću pokazati, 
politička hrabrost za Hegela služi kao alternativa ideji ugovora kao temelja državnog jedin stva. Međutim, kada se uporedi sa svetsko-istorijskom hrabrošću, politička hrabrost ne od govara u potpunosti svom pojmu kako ga definiše Hegel. U članku se prvo fokusiram na He gelovu kritiku Hobsa, njegovo odbacivanje teorije društvenog ugovora i uvođenje pojma 
Tapferkeit kao alternativnog principa političkog jedinstva. U sledećem koraku pokazujem da 
se svetsko-istorijska hrabrost razlikuje, ali i da deli mnoge sličnosti sa političkom hrabrošću, 
što uzeto zajedno razotkriva ograničenja ove druge. Na kraju, tvrdim da se samo u slučaju 
Hegelove koncepcije totalnog rata politička i svetsko-istorijska hrabrost poklapaju.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Political and World-historical Courage in Hegel’s Philosophy
T1  - Politička i svetsko-istorijska hrabrost u Hegelovoj filozofiji
IS  - 4
VL  - 33
SP  - 982
EP  - 1003
DO  - 10.2298/FID2204982H
ER  - 

@article{
author = "Hristov, Đorđe",
year = "2022",
abstract = "The aim of this article is to develop a distinction between two types of courage in Hegel’s philosophy: political and world-historical, in order to show the limitations of the former. The concept of political courage, or Tapferkeit, features in Hegel’s political philosophy, and signifies the wartime form of mutual trust required of the modern citizen for defense of an established constitution. World-historical courage, on the other hand, relates to the personal virtue of the ‘great individual’, which acts as a force of destruction against decaying constitutions. The article shows that political courage for Hegel serves as an alternative to the idea of the contract as the foundation of state unity. However, when placed in comparison with world-historical courage, political courage does not fully correspond to its concept as defined by Hegel. I begin with Hegel’s critique of Hobbes, his rejection of the social contract theory, and his introduction of the concept of Tapferkeit as an alternative principle of political unity. In the next step I show that world-historical courage differs but also shares many similarities with political courage, which taken together reveal the limitations of the latter. In the end, I argue that only in the instance of Hegel’s conception of total war do political and world-historical courage coincide., Cilj ovog članka je da se razvije razlika između dva tipa hrabrosti u Hegelovoj filozofiji: poli tičke i svetsko-istorijske, kako bih pokazao ograničenja prve. Koncept političke hrabrosti, ili 
Tapferkeit, figurira u Hegelovoj političkoj filozofiji i označava ratni oblik međusobnog pove renja koji se zahteva od modernog građanina u svrhu odbrane uspostavljenog ustava. Svet sko-istorijska hrabrost, s druge strane, odnosi si se na ličnu vrlinu ,velike individue‘, koja de luje kao destruktivna sila protiv ustava koji su u procesu dezintegracije. Kao što ću pokazati, 
politička hrabrost za Hegela služi kao alternativa ideji ugovora kao temelja državnog jedin stva. Međutim, kada se uporedi sa svetsko-istorijskom hrabrošću, politička hrabrost ne od govara u potpunosti svom pojmu kako ga definiše Hegel. U članku se prvo fokusiram na He gelovu kritiku Hobsa, njegovo odbacivanje teorije društvenog ugovora i uvođenje pojma 
Tapferkeit kao alternativnog principa političkog jedinstva. U sledećem koraku pokazujem da 
se svetsko-istorijska hrabrost razlikuje, ali i da deli mnoge sličnosti sa političkom hrabrošću, 
što uzeto zajedno razotkriva ograničenja ove druge. Na kraju, tvrdim da se samo u slučaju 
Hegelove koncepcije totalnog rata politička i svetsko-istorijska hrabrost poklapaju.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Political and World-historical Courage in Hegel’s Philosophy, Politička i svetsko-istorijska hrabrost u Hegelovoj filozofiji",
number = "4",
volume = "33",
pages = "982-1003",
doi = "10.2298/FID2204982H"
}

Hristov, Đ.. (2022). Political and World-historical Courage in Hegel’s Philosophy. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 33(4), 982-1003.
https://doi.org/10.2298/FID2204982H

Hristov Đ. Political and World-historical Courage in Hegel’s Philosophy. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2022;33(4):982-1003.
doi:10.2298/FID2204982H .

Hristov, Đorđe, "Political and World-historical Courage in Hegel’s Philosophy" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 33, no. 4 (2022):982-1003,
https://doi.org/10.2298/FID2204982H . .

TY  - JOUR
AU  - Hristov, Đorđe
PY  - 2020
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2526
AB  - Rad  prezentuje  Delezovu  i  Gatarijevu  univerzalnu  istoriju  iz Anti-Edipasa ciljem  osvrta  na  centralne  momente  ovog  dela  koji  se  nadovezuju  na  Marksove  teze  iz Grundrisse. Svrha rada je da pokaže na koji način Delez i Gatari preformulišu klasični marksistički  problem  ideologije  u  pitanje  konstitucije  subjektivnosti.  Polazeći  od Marksovog  manuskripta  o  pretkapitalističkim  formama  proizvodnje  iz Grundrisseprikazujemo tri različita režima koje Delez i Gatari formulišu: primitivizam, despotizam i kapitalizam, sa posebnim fokusom na poslednji i na formu subjektivnosti koju ovaj režim pretpostavlja.  Konačno  se  u  radu  osvrćemo  i  na  probleme  sa  kojima  se  Delezova  i Gatarijeva istoriografija suočava.
PB  - Filozofski fakultet, Odsek za filozofiju, Novi Sad
T2  - Arhe
T1  - Okrutnost, teror i cinizam: Delez,Gatari i marksizam
VL  - 33
VL  - 1820-0958
DO  - 10.19090/arhe.2020.33
ER  - 

@article{
author = "Hristov, Đorđe",
year = "2020",
abstract = "Rad  prezentuje  Delezovu  i  Gatarijevu  univerzalnu  istoriju  iz Anti-Edipasa ciljem  osvrta  na  centralne  momente  ovog  dela  koji  se  nadovezuju  na  Marksove  teze  iz Grundrisse. Svrha rada je da pokaže na koji način Delez i Gatari preformulišu klasični marksistički  problem  ideologije  u  pitanje  konstitucije  subjektivnosti.  Polazeći  od Marksovog  manuskripta  o  pretkapitalističkim  formama  proizvodnje  iz Grundrisseprikazujemo tri različita režima koje Delez i Gatari formulišu: primitivizam, despotizam i kapitalizam, sa posebnim fokusom na poslednji i na formu subjektivnosti koju ovaj režim pretpostavlja.  Konačno  se  u  radu  osvrćemo  i  na  probleme  sa  kojima  se  Delezova  i Gatarijeva istoriografija suočava.",
publisher = "Filozofski fakultet, Odsek za filozofiju, Novi Sad",
journal = "Arhe",
title = "Okrutnost, teror i cinizam: Delez,Gatari i marksizam",
volume = "33, 1820-0958",
doi = "10.19090/arhe.2020.33"
}

Hristov, Đ.. (2020). Okrutnost, teror i cinizam: Delez,Gatari i marksizam. in Arhe
Filozofski fakultet, Odsek za filozofiju, Novi Sad., 33.
https://doi.org/10.19090/arhe.2020.33

Hristov Đ. Okrutnost, teror i cinizam: Delez,Gatari i marksizam. in Arhe. 2020;33.
doi:10.19090/arhe.2020.33 .

Hristov, Đorđe, "Okrutnost, teror i cinizam: Delez,Gatari i marksizam" in Arhe, 33 (2020),
https://doi.org/10.19090/arhe.2020.33 . .

TY  - JOUR
AU  - Hristov, Gorge
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2562
AB  - In this article I focus on two conceptual understandings of political organization and disorganization: Totality and Assemblage—central to the philosophies of Hegel and Deleuze/Guattari (subsequently referred to as “D/G”), respectively. Although these concepts possess a primarily ontological meaning in the works of the three philosophers, I will examine them in relation to Hegel’s and D/G’s understanding of political practice. I aim to show that when these two concepts are taken as principal categories of political organization, paradoxes emerge. These paradoxes represent problems in Hegel’s and D/G’s political thought that cannot be resolved through politics itself because they reveal its limits.
PB  - Transcript Verlag
T2  - Zeitschrift für Kultur- und Kollektivwissenschaft
T1  - Assemblage or Totality? The Paradoxes of Political Organization in Hegel and Deleuze/Guattari
IS  - 1
VL  - 4
DO  - 10.14361/zkkw-2018-040109
ER  - 

@article{
author = "Hristov, Gorge",
year = "2018",
abstract = "In this article I focus on two conceptual understandings of political organization and disorganization: Totality and Assemblage—central to the philosophies of Hegel and Deleuze/Guattari (subsequently referred to as “D/G”), respectively. Although these concepts possess a primarily ontological meaning in the works of the three philosophers, I will examine them in relation to Hegel’s and D/G’s understanding of political practice. I aim to show that when these two concepts are taken as principal categories of political organization, paradoxes emerge. These paradoxes represent problems in Hegel’s and D/G’s political thought that cannot be resolved through politics itself because they reveal its limits.",
publisher = "Transcript Verlag",
journal = "Zeitschrift für Kultur- und Kollektivwissenschaft",
title = "Assemblage or Totality? The Paradoxes of Political Organization in Hegel and Deleuze/Guattari",
number = "1",
volume = "4",
doi = "10.14361/zkkw-2018-040109"
}

Hristov, G.. (2018). Assemblage or Totality? The Paradoxes of Political Organization in Hegel and Deleuze/Guattari. in Zeitschrift für Kultur- und Kollektivwissenschaft
Transcript Verlag., 4(1).
https://doi.org/10.14361/zkkw-2018-040109

Hristov G. Assemblage or Totality? The Paradoxes of Political Organization in Hegel and Deleuze/Guattari. in Zeitschrift für Kultur- und Kollektivwissenschaft. 2018;4(1).
doi:10.14361/zkkw-2018-040109 .

Hristov, Gorge, "Assemblage or Totality? The Paradoxes of Political Organization in Hegel and Deleuze/Guattari" in Zeitschrift für Kultur- und Kollektivwissenschaft, 4, no. 1 (2018),
https://doi.org/10.14361/zkkw-2018-040109 . .

TY  - JOUR
AU  - Hristov, Đorđe
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2524
AB  - In the article I argue that Hegel and Deleuze/Guattari construct two distinct political paths toward immanence. Both of these paths have as their starting point Rousseau’s bourgeois. I show that both thinkers follow Rousseau in his attempt to construct political immanence and abandon the position of private man. However, in doing so they move in opposite directions. Hegel seeks to convert the bourgeois into the citizen, with the intention of reformulating the immanence of state-life presented in the The Social Contract by extending mutual recognition a distinct space in the form of civil society. In contrast Deleuze/Guattari move in the direction of becoming-animal along the lines of the Discourse on Inequality, by reformulating the relationship between life and society. At the same time, I argue that the overcoming of the problems that Hegel and Deleuze/Guattari identified in Rousseau introduces new ones and that the dangers inherent in the project of immanence cannot disappear.
PB  - Cambridge University Press
T2  - Hegel Bulletin
T1  - Hegel, Deleuze/Guattari and Political Immanence: The Sons of Rousseau
VL  - 39
DO  - 10.1017/hgl.2018.19
ER  - 

@article{
author = "Hristov, Đorđe",
year = "2018",
abstract = "In the article I argue that Hegel and Deleuze/Guattari construct two distinct political paths toward immanence. Both of these paths have as their starting point Rousseau’s bourgeois. I show that both thinkers follow Rousseau in his attempt to construct political immanence and abandon the position of private man. However, in doing so they move in opposite directions. Hegel seeks to convert the bourgeois into the citizen, with the intention of reformulating the immanence of state-life presented in the The Social Contract by extending mutual recognition a distinct space in the form of civil society. In contrast Deleuze/Guattari move in the direction of becoming-animal along the lines of the Discourse on Inequality, by reformulating the relationship between life and society. At the same time, I argue that the overcoming of the problems that Hegel and Deleuze/Guattari identified in Rousseau introduces new ones and that the dangers inherent in the project of immanence cannot disappear.",
publisher = "Cambridge University Press",
journal = "Hegel Bulletin",
title = "Hegel, Deleuze/Guattari and Political Immanence: The Sons of Rousseau",
volume = "39",
doi = "10.1017/hgl.2018.19"
}

Hristov, Đ.. (2018). Hegel, Deleuze/Guattari and Political Immanence: The Sons of Rousseau. in Hegel Bulletin
Cambridge University Press., 39.
https://doi.org/10.1017/hgl.2018.19

Hristov Đ. Hegel, Deleuze/Guattari and Political Immanence: The Sons of Rousseau. in Hegel Bulletin. 2018;39.
doi:10.1017/hgl.2018.19 .

Hristov, Đorđe, "Hegel, Deleuze/Guattari and Political Immanence: The Sons of Rousseau" in Hegel Bulletin, 39 (2018),
https://doi.org/10.1017/hgl.2018.19 . .

TY  - CONF
AU  - Hristov, Đorđe
PY  - 2016
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2567
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
C3  - Thinking Beyond Capitalism
T1  - Control and the Nation-State
SP  - 158
EP  - 175
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2567
ER  - 

@conference{
author = "Hristov, Đorđe",
year = "2016",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Thinking Beyond Capitalism",
title = "Control and the Nation-State",
pages = "158-175",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2567"
}

Hristov, Đ.. (2016). Control and the Nation-State. in Thinking Beyond Capitalism
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 158-175.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2567

Hristov Đ. Control and the Nation-State. in Thinking Beyond Capitalism. 2016;:158-175.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2567 .

Hristov, Đorđe, "Control and the Nation-State" in Thinking Beyond Capitalism (2016):158-175,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2567 .