Ilić, Vujo

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0001-7597-6030
  • Ilić, Vujo (19)
Projects

Author's Bibliography

Izveštaj o digitalnim vestima – Srbija

Kleut, Jelena; Ninković Slavnić, Danka; Ilić, Vujo; Išpanović, Igor

(Novi Sad: Nezavisno društvo novinara Vojvodine, 2023)

TY  - RPRT
AU  - Kleut, Jelena
AU  - Ninković Slavnić, Danka
AU  - Ilić, Vujo
AU  - Išpanović, Igor
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2823
AB  - Relevantnost medijskih organizacija kao
izvora vesti postaje upitna u vremenu u kojem
se umnožavaju akteri javne komunikacije i
usložnjavaju strukture pristupa informacijama.
Nije novost da digitalne platforme, posebno
one za društveno umrežavanje, stvaraju nove
mogućnosti, ali i prepreke za medije.
PB  - Novi Sad: Nezavisno društvo novinara Vojvodine
T1  - Izveštaj o digitalnim vestima – Srbija
ER  - 
@techreport{
author = "Kleut, Jelena and Ninković Slavnić, Danka and Ilić, Vujo and Išpanović, Igor",
year = "2023",
abstract = "Relevantnost medijskih organizacija kao
izvora vesti postaje upitna u vremenu u kojem
se umnožavaju akteri javne komunikacije i
usložnjavaju strukture pristupa informacijama.
Nije novost da digitalne platforme, posebno
one za društveno umrežavanje, stvaraju nove
mogućnosti, ali i prepreke za medije.",
publisher = "Novi Sad: Nezavisno društvo novinara Vojvodine",
title = "Izveštaj o digitalnim vestima – Srbija"
}
Kleut, J., Ninković Slavnić, D., Ilić, V.,& Išpanović, I.. (2023). Izveštaj o digitalnim vestima – Srbija. 
Novi Sad: Nezavisno društvo novinara Vojvodine..
Kleut J, Ninković Slavnić D, Ilić V, Išpanović I. Izveštaj o digitalnim vestima – Srbija. 2023;..
Kleut, Jelena, Ninković Slavnić, Danka, Ilić, Vujo, Išpanović, Igor, "Izveštaj o digitalnim vestima – Srbija" (2023).

The Pandemic in Illiberal Democracies: Challenges and Opportunities for Social Movements in Serbia

Fiket, Irena; Pudar Draško, Gazela; Ilić, Vujo

(Routledge, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Fiket, Irena
AU  - Pudar Draško, Gazela
AU  - Ilić, Vujo
PY  - 2023
UR  - https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/14683857.2023.2170720
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2788
AB  - In this article, taking Serbia as a case study, we address the issue of how social movements in illiberal democracies adapted to the effects of the pandemic and the governmental responses. We show that, contrary to expectations, these social movements have intensified their activities and visibility and adapted their agenda during the crisis. Our research studies two movements dealing with socio-economic issues – the right to housing and the right to food as particularly active during pandemics. While the pandemic further constrained the possibility for collective action, these social movements have quickly shifted their priorities towards solidarity with the most vulnerable groups, engaged directly with citizens, and pragmatically approached the polarized media environment, mobilizing broad public support. This finding indicates that social movements in illiberal democracies can exhibit resilience and adaptability to rapidly changing circumstances, even though questions about their sustainability and the attainability of their goals persist.
PB  - Routledge
T2  - Southeast European and Black Sea Studies
T1  - The Pandemic in Illiberal Democracies: Challenges and Opportunities for Social Movements in Serbia
SP  - 1
EP  - 22
DO  - 10.1080/14683857.2023.2170720
ER  - 
@article{
author = "Fiket, Irena and Pudar Draško, Gazela and Ilić, Vujo",
year = "2023",
abstract = "In this article, taking Serbia as a case study, we address the issue of how social movements in illiberal democracies adapted to the effects of the pandemic and the governmental responses. We show that, contrary to expectations, these social movements have intensified their activities and visibility and adapted their agenda during the crisis. Our research studies two movements dealing with socio-economic issues – the right to housing and the right to food as particularly active during pandemics. While the pandemic further constrained the possibility for collective action, these social movements have quickly shifted their priorities towards solidarity with the most vulnerable groups, engaged directly with citizens, and pragmatically approached the polarized media environment, mobilizing broad public support. This finding indicates that social movements in illiberal democracies can exhibit resilience and adaptability to rapidly changing circumstances, even though questions about their sustainability and the attainability of their goals persist.",
publisher = "Routledge",
journal = "Southeast European and Black Sea Studies",
title = "The Pandemic in Illiberal Democracies: Challenges and Opportunities for Social Movements in Serbia",
pages = "1-22",
doi = "10.1080/14683857.2023.2170720"
}
Fiket, I., Pudar Draško, G.,& Ilić, V.. (2023). The Pandemic in Illiberal Democracies: Challenges and Opportunities for Social Movements in Serbia. in Southeast European and Black Sea Studies
Routledge., 1-22.
https://doi.org/10.1080/14683857.2023.2170720
Fiket I, Pudar Draško G, Ilić V. The Pandemic in Illiberal Democracies: Challenges and Opportunities for Social Movements in Serbia. in Southeast European and Black Sea Studies. 2023;:1-22.
doi:10.1080/14683857.2023.2170720 .
Fiket, Irena, Pudar Draško, Gazela, Ilić, Vujo, "The Pandemic in Illiberal Democracies: Challenges and Opportunities for Social Movements in Serbia" in Southeast European and Black Sea Studies (2023):1-22,
https://doi.org/10.1080/14683857.2023.2170720 . .
5

Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2022.

Mihailović, Vojislav; Ilić, Vujo; Pavićević, Gordana

(Beograd: Crta, 2023)

TY  - RPRT
AU  - Mihailović, Vojislav
AU  - Ilić, Vujo
AU  - Pavićević, Gordana
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2777
AB  - Cilj istraživanja bio je utvrđivanje stavova građana i građanki Srbije u vezi sa političkim pitanjima, kao i stepena njihove spremnosti da učestvuju u demokratskim procesima koji podrazumevaju niz različitih oblika građanske participacije - od glasanja na izborima do pokretanja i učešća u akcijama. Istraživanje predstavlja svojevrsni prikaz demokratskog stanja društva. Mera u kojoj su
građani i građanke spremni da se uključe u društvene procese, da iskoriste svoja građanska prava i utiču na donosioce odluka su važni pokazatelji „zdravlja“ jedne demokratije. Istraživanje „Učešće građana u demokratskim procesima u Srbiji“ Crta sprovodi svake godine počev od 2013, pa ovo predstavlja deseti talas istraživanja.
PB  - Beograd: Crta
T1  - Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2022.
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2777
ER  - 
@techreport{
author = "Mihailović, Vojislav and Ilić, Vujo and Pavićević, Gordana",
year = "2023",
abstract = "Cilj istraživanja bio je utvrđivanje stavova građana i građanki Srbije u vezi sa političkim pitanjima, kao i stepena njihove spremnosti da učestvuju u demokratskim procesima koji podrazumevaju niz različitih oblika građanske participacije - od glasanja na izborima do pokretanja i učešća u akcijama. Istraživanje predstavlja svojevrsni prikaz demokratskog stanja društva. Mera u kojoj su
građani i građanke spremni da se uključe u društvene procese, da iskoriste svoja građanska prava i utiču na donosioce odluka su važni pokazatelji „zdravlja“ jedne demokratije. Istraživanje „Učešće građana u demokratskim procesima u Srbiji“ Crta sprovodi svake godine počev od 2013, pa ovo predstavlja deseti talas istraživanja.",
publisher = "Beograd: Crta",
title = "Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2022.",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2777"
}
Mihailović, V., Ilić, V.,& Pavićević, G.. (2023). Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2022.. 
Beograd: Crta..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2777
Mihailović V, Ilić V, Pavićević G. Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2022.. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2777 .
Mihailović, Vojislav, Ilić, Vujo, Pavićević, Gordana, "Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2022." (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2777 .

Politički stavovi građana Srbije - jesen 2022

Ilić, Vujo; Mihailović, Vojislav; Pavićević, Gordana; Stojilović, Darko

(Beograd: Crta, 2022)

TY  - RPRT
AU  - Ilić, Vujo
AU  - Mihailović, Vojislav
AU  - Pavićević, Gordana
AU  - Stojilović, Darko
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2698
AB  - Cilj istraživanja bio je uvid u stavove građana i građanki Srbije u vezi sa glavnim društvenim i političkim temama, unutrašnjim i spoljnopolitičkim. Ispitani su načini informisanja o društveno-političkim temama, stavovi o demokratiji i aktuelnim pitanjima domaće politike, stavovi o učešću građana u aktivnostima na lokalnom nivou, o glasanju na izborima i kvalitetu izbornog procesa, stavovi prema kosovskom dijalogu, stavovi prema EU integracijama, odnosima Srbije sa EU i Rusijom, i odnosima sa zemljama regiona, kao i o ratu u Ukrajini i poziciji koju bi Srbija trebalo da zauzme.
PB  - Beograd: Crta
T1  - Politički stavovi građana Srbije - jesen 2022
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2698
ER  - 
@techreport{
author = "Ilić, Vujo and Mihailović, Vojislav and Pavićević, Gordana and Stojilović, Darko",
year = "2022",
abstract = "Cilj istraživanja bio je uvid u stavove građana i građanki Srbije u vezi sa glavnim društvenim i političkim temama, unutrašnjim i spoljnopolitičkim. Ispitani su načini informisanja o društveno-političkim temama, stavovi o demokratiji i aktuelnim pitanjima domaće politike, stavovi o učešću građana u aktivnostima na lokalnom nivou, o glasanju na izborima i kvalitetu izbornog procesa, stavovi prema kosovskom dijalogu, stavovi prema EU integracijama, odnosima Srbije sa EU i Rusijom, i odnosima sa zemljama regiona, kao i o ratu u Ukrajini i poziciji koju bi Srbija trebalo da zauzme.",
publisher = "Beograd: Crta",
title = "Politički stavovi građana Srbije - jesen 2022",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2698"
}
Ilić, V., Mihailović, V., Pavićević, G.,& Stojilović, D.. (2022). Politički stavovi građana Srbije - jesen 2022. 
Beograd: Crta..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2698
Ilić V, Mihailović V, Pavićević G, Stojilović D. Politički stavovi građana Srbije - jesen 2022. 2022;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2698 .
Ilić, Vujo, Mihailović, Vojislav, Pavićević, Gordana, Stojilović, Darko, "Politički stavovi građana Srbije - jesen 2022" (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2698 .

Parliamentary and Election Boycotts in Hybrid Regimes: Evidence from Southeastern Europe

Ilić, Vujo

(Institute for Political Studies, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Ilić, Vujo
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2697
AB  - Why do some opposition parties in hybrid regimes escalate their strategies of contention from parliamentary to election boycotts, while others do not? Opposition parties in hybrid regimes engage with a repertoire of extra-institutional strategies, including protests, parliamentary, and election boycotts. These strategies challenge the authoritarian dimension of the regime and aim to level the electoral playing field, but the election boycott strategy carries more risk than the others, as it can marginalize the opposition. I argue that the opposition parties in hybrid regimes are less likely to take part in elections when the expected incumbent’s electoral advantage is high, and when lower-risk extra-institutional strategies such as protests, and parliamentary boycotts are exhausted or not viable. The article presents evidence from Serbia, including data collected through interviews with the members of parliament and opinion polls, tracing the process that led the opposition parties to escalate the 2019 parliamentary boycott towards the 2020 boycott of the elections, despite being aware of the likely adverse effects. I also conduct a comparative analysis of opposition parties in similar contexts of North Macedonia, Montenegro, and Albania that boycotted the parliament but always took part in the elections. The article brings together the detached literature on parliamentary and electoral boycotts and contributes to a better understanding of opposition strategies in hybrid regimes.
PB  - Institute for Political Studies
T2  - Serbian Political Thought
T1  - Parliamentary and Election Boycotts in Hybrid Regimes: Evidence from Southeastern Europe
IS  - 4
VL  - 78
SP  - 197
EP  - 217
DO  - 10.22182/spm.7842022.11
ER  - 
@article{
author = "Ilić, Vujo",
year = "2022",
abstract = "Why do some opposition parties in hybrid regimes escalate their strategies of contention from parliamentary to election boycotts, while others do not? Opposition parties in hybrid regimes engage with a repertoire of extra-institutional strategies, including protests, parliamentary, and election boycotts. These strategies challenge the authoritarian dimension of the regime and aim to level the electoral playing field, but the election boycott strategy carries more risk than the others, as it can marginalize the opposition. I argue that the opposition parties in hybrid regimes are less likely to take part in elections when the expected incumbent’s electoral advantage is high, and when lower-risk extra-institutional strategies such as protests, and parliamentary boycotts are exhausted or not viable. The article presents evidence from Serbia, including data collected through interviews with the members of parliament and opinion polls, tracing the process that led the opposition parties to escalate the 2019 parliamentary boycott towards the 2020 boycott of the elections, despite being aware of the likely adverse effects. I also conduct a comparative analysis of opposition parties in similar contexts of North Macedonia, Montenegro, and Albania that boycotted the parliament but always took part in the elections. The article brings together the detached literature on parliamentary and electoral boycotts and contributes to a better understanding of opposition strategies in hybrid regimes.",
publisher = "Institute for Political Studies",
journal = "Serbian Political Thought",
title = "Parliamentary and Election Boycotts in Hybrid Regimes: Evidence from Southeastern Europe",
number = "4",
volume = "78",
pages = "197-217",
doi = "10.22182/spm.7842022.11"
}
Ilić, V.. (2022). Parliamentary and Election Boycotts in Hybrid Regimes: Evidence from Southeastern Europe. in Serbian Political Thought
Institute for Political Studies., 78(4), 197-217.
https://doi.org/10.22182/spm.7842022.11
Ilić V. Parliamentary and Election Boycotts in Hybrid Regimes: Evidence from Southeastern Europe. in Serbian Political Thought. 2022;78(4):197-217.
doi:10.22182/spm.7842022.11 .
Ilić, Vujo, "Parliamentary and Election Boycotts in Hybrid Regimes: Evidence from Southeastern Europe" in Serbian Political Thought, 78, no. 4 (2022):197-217,
https://doi.org/10.22182/spm.7842022.11 . .

Posmatranje izbora 2022. godine: Kako je protekao izborni dan

Ilić, Vujo

(Institut za političke studije, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Ilić, Vujo
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2683
AB  - Republičke i lokalne izbore u Srbiji 2022. godine posmatrao je veći broj međunarodnih i domaćih posmatrača. U ovom radu posmatranje se predstavlja kao način da se oceni i unapredi kvalitet izbora, i iznose se glavni nalazi posmatranja izbora koje je sprovela organizacija Crta. Detaljno se iznosi metodologija posmatranja izbornog dana na reprezentativnom uzorku biračkih mesta, sa naglaskom na formiranju uzorka, konstrukciji upitnika i obuci posmatrača, i objašnjava se logika zaključivanja na osnovu sakupljenih podataka. Posmatranje izbornog dana potvrdilo je da zvanični rezultati izbora odražavaju rezultate sa biračkih mesta na reprezentativnom uzorku, i da, i kada se uzmu u obzir evidentirane nepravilnosti, održavaju izbornu volju glasača. Dodatno su analizirane reakcije učesnika na izborima, predstavnika kandidata, međunarodnih i domaćih posmatrača, koji nisu suštinski osporavali rezultate izbora. Koristeći rezultate dva anketna istraživanja Crte sprovedena pre i posle izbora dana, analiziraju se i stavovi građana prema izborima. U radu se takođe problematizuje svrha građanskog posmatranja izbornog dana, u širem kontekstu u kom ređe dolazi do direktne manipulacije rezultatima izbora, ali je sve izraženiji problem dugoročna neravnopravnost učesnika. Izborno posmatranje ostaje važno i u takvim okolnostima, kao način da se unaprede izbori u celini, i da se poveća poverenje u demokratiju.
PB  - Institut za političke studije
T2  - Srpska politička misao
T1  - Posmatranje izbora 2022. godine: Kako je protekao izborni dan
VL  - 4, posebno izdanje
SP  - 369
EP  - 399
DO  - 10.22182/spm.specijal42022
ER  - 
@article{
author = "Ilić, Vujo",
year = "2022",
abstract = "Republičke i lokalne izbore u Srbiji 2022. godine posmatrao je veći broj međunarodnih i domaćih posmatrača. U ovom radu posmatranje se predstavlja kao način da se oceni i unapredi kvalitet izbora, i iznose se glavni nalazi posmatranja izbora koje je sprovela organizacija Crta. Detaljno se iznosi metodologija posmatranja izbornog dana na reprezentativnom uzorku biračkih mesta, sa naglaskom na formiranju uzorka, konstrukciji upitnika i obuci posmatrača, i objašnjava se logika zaključivanja na osnovu sakupljenih podataka. Posmatranje izbornog dana potvrdilo je da zvanični rezultati izbora odražavaju rezultate sa biračkih mesta na reprezentativnom uzorku, i da, i kada se uzmu u obzir evidentirane nepravilnosti, održavaju izbornu volju glasača. Dodatno su analizirane reakcije učesnika na izborima, predstavnika kandidata, međunarodnih i domaćih posmatrača, koji nisu suštinski osporavali rezultate izbora. Koristeći rezultate dva anketna istraživanja Crte sprovedena pre i posle izbora dana, analiziraju se i stavovi građana prema izborima. U radu se takođe problematizuje svrha građanskog posmatranja izbornog dana, u širem kontekstu u kom ređe dolazi do direktne manipulacije rezultatima izbora, ali je sve izraženiji problem dugoročna neravnopravnost učesnika. Izborno posmatranje ostaje važno i u takvim okolnostima, kao način da se unaprede izbori u celini, i da se poveća poverenje u demokratiju.",
publisher = "Institut za političke studije",
journal = "Srpska politička misao",
title = "Posmatranje izbora 2022. godine: Kako je protekao izborni dan",
volume = "4, posebno izdanje",
pages = "369-399",
doi = "10.22182/spm.specijal42022"
}
Ilić, V.. (2022). Posmatranje izbora 2022. godine: Kako je protekao izborni dan. in Srpska politička misao
Institut za političke studije., 4, posebno izdanje, 369-399.
https://doi.org/10.22182/spm.specijal42022
Ilić V. Posmatranje izbora 2022. godine: Kako je protekao izborni dan. in Srpska politička misao. 2022;4, posebno izdanje:369-399.
doi:10.22182/spm.specijal42022 .
Ilić, Vujo, "Posmatranje izbora 2022. godine: Kako je protekao izborni dan" in Srpska politička misao, 4, posebno izdanje (2022):369-399,
https://doi.org/10.22182/spm.specijal42022 . .

2022 Elections in Serbia: The Return of the Opposition?

Ilić, Vujo; Pudar Draško, Gazela

(Centre for Southeast European Studies University of Graz, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Ilić, Vujo
AU  - Pudar Draško, Gazela
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2677
AB  - The 2022 elections in Serbia have not produced surprising results, nor led to changes of government at any level, with the ruling Serbian Progressive Party maintaining its dominance of Serbian politics. The elections were, however, important, as a point in which the opposition parties ended the boycott of democratic institutions and returned to the parliament. In this election analysis, we describe the political context of the elections, marked by the long-term democratic backsliding, the Covid-19 pandemic measures, the constitutional referendum, mass environmental protest mobilization, and finally the invasion of Ukraine. We explain the ways in which the institutional framework for holding elections has changed and also what has remained unchanged, and how these circumstances affected the candidates and their campaigns. We provide an overview of opinion polls before election day, as well as results of parliamentary, presidential, and Belgrade city elections, and then discuss the election outcomes. The analysis concludes with an overview of post-election political dynamics and discusses possibilities for the opposition parties after their return to the aforementioned representative bodies.
PB  - Centre for Southeast European Studies University of Graz
T2  - Contemporary Southeastern Europe
T1  - 2022 Elections in Serbia: The Return of  the Opposition?
IS  - 2
VL  - 9
SP  - 1
EP  - 14
DO  - 10.25364/02.9:2022.2.1
ER  - 
@article{
author = "Ilić, Vujo and Pudar Draško, Gazela",
year = "2022",
abstract = "The 2022 elections in Serbia have not produced surprising results, nor led to changes of government at any level, with the ruling Serbian Progressive Party maintaining its dominance of Serbian politics. The elections were, however, important, as a point in which the opposition parties ended the boycott of democratic institutions and returned to the parliament. In this election analysis, we describe the political context of the elections, marked by the long-term democratic backsliding, the Covid-19 pandemic measures, the constitutional referendum, mass environmental protest mobilization, and finally the invasion of Ukraine. We explain the ways in which the institutional framework for holding elections has changed and also what has remained unchanged, and how these circumstances affected the candidates and their campaigns. We provide an overview of opinion polls before election day, as well as results of parliamentary, presidential, and Belgrade city elections, and then discuss the election outcomes. The analysis concludes with an overview of post-election political dynamics and discusses possibilities for the opposition parties after their return to the aforementioned representative bodies.",
publisher = "Centre for Southeast European Studies University of Graz",
journal = "Contemporary Southeastern Europe",
title = "2022 Elections in Serbia: The Return of  the Opposition?",
number = "2",
volume = "9",
pages = "1-14",
doi = "10.25364/02.9:2022.2.1"
}
Ilić, V.,& Pudar Draško, G.. (2022). 2022 Elections in Serbia: The Return of  the Opposition?. in Contemporary Southeastern Europe
Centre for Southeast European Studies University of Graz., 9(2), 1-14.
https://doi.org/10.25364/02.9:2022.2.1
Ilić V, Pudar Draško G. 2022 Elections in Serbia: The Return of  the Opposition?. in Contemporary Southeastern Europe. 2022;9(2):1-14.
doi:10.25364/02.9:2022.2.1 .
Ilić, Vujo, Pudar Draško, Gazela, "2022 Elections in Serbia: The Return of  the Opposition?" in Contemporary Southeastern Europe, 9, no. 2 (2022):1-14,
https://doi.org/10.25364/02.9:2022.2.1 . .

Demokratija na margini rata

Ilić, Vujo; Stojilović, Darko

(Beograd: Crta, 2022)

TY  - RPRT
AU  - Ilić, Vujo
AU  - Stojilović, Darko
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2550
AB  - Cilj istraživanja bio je utvrđivanje stavova građana i građanki Srbije u vezi sa stanjem demokratije u zemlji, posebno o kvalitetu izbora održanih 3. aprila 2022. godine, kao i o spoljnopolitičkim stavovima. Konkretno, ispitani su načini informisanja o društveno-političkim temama, stavovi o stanju u zemlji i demokratiji, o nepravilnostima u izbornom procesu i biračkom spisku, stavovi prema EU integracijama, odnosima Srbije sa EU i Rusijom, kao i o ratu u Ukrajini i poziciji koju bi Srbija trebalo da zauzme.
PB  - Beograd: Crta
T1  - Demokratija na margini rata
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2550
ER  - 
@techreport{
author = "Ilić, Vujo and Stojilović, Darko",
year = "2022",
abstract = "Cilj istraživanja bio je utvrđivanje stavova građana i građanki Srbije u vezi sa stanjem demokratije u zemlji, posebno o kvalitetu izbora održanih 3. aprila 2022. godine, kao i o spoljnopolitičkim stavovima. Konkretno, ispitani su načini informisanja o društveno-političkim temama, stavovi o stanju u zemlji i demokratiji, o nepravilnostima u izbornom procesu i biračkom spisku, stavovi prema EU integracijama, odnosima Srbije sa EU i Rusijom, kao i o ratu u Ukrajini i poziciji koju bi Srbija trebalo da zauzme.",
publisher = "Beograd: Crta",
title = "Demokratija na margini rata",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2550"
}
Ilić, V.,& Stojilović, D.. (2022). Demokratija na margini rata. 
Beograd: Crta..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2550
Ilić V, Stojilović D. Demokratija na margini rata. 2022;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2550 .
Ilić, Vujo, Stojilović, Darko, "Demokratija na margini rata" (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2550 .

Stavovi građana o izbornom procesu 2022

Stojilović, Darko; Ilić, Vujo

(Beograd: Crta, 2022)

TY  - RPRT
AU  - Stojilović, Darko
AU  - Ilić, Vujo
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2549
AB  - Cilj istraživanja bio je utvrđivanje stavova građana i građanki Srbije u vezi sa parlamentarnim, predsedničkim i lokalnim izborima 3. aprila 2022. godine. Ispitani su načini informisanja o društveno-političkim temama, politički stavovi, znanje o izbornom procesu, stavovi o izbornim nepravilnostima, kao i očekivanja u vezi s izborima.
PB  - Beograd: Crta
T1  - Stavovi građana o izbornom procesu 2022
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2549
ER  - 
@techreport{
author = "Stojilović, Darko and Ilić, Vujo",
year = "2022",
abstract = "Cilj istraživanja bio je utvrđivanje stavova građana i građanki Srbije u vezi sa parlamentarnim, predsedničkim i lokalnim izborima 3. aprila 2022. godine. Ispitani su načini informisanja o društveno-političkim temama, politički stavovi, znanje o izbornom procesu, stavovi o izbornim nepravilnostima, kao i očekivanja u vezi s izborima.",
publisher = "Beograd: Crta",
title = "Stavovi građana o izbornom procesu 2022",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2549"
}
Stojilović, D.,& Ilić, V.. (2022). Stavovi građana o izbornom procesu 2022. 
Beograd: Crta..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2549
Stojilović D, Ilić V. Stavovi građana o izbornom procesu 2022. 2022;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2549 .
Stojilović, Darko, Ilić, Vujo, "Stavovi građana o izbornom procesu 2022" (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2549 .

Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2021

Stojilović, Darko; Ilić, Vujo

(Beograd: Crta, 2022)

TY  - RPRT
AU  - Stojilović, Darko
AU  - Ilić, Vujo
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2521
AB  - Cilj istraživanja bio je utvrđivanje stavova građana i građanki Srbije u vezi sa političkim pitanjima, kao i stepena njihove spremnosti da učestvuju u demokratskim procesima koji podrazumevaju niz različitih oblika građanske participacije - od glasanja na izborima do pokretanja i učešća u akcijama.
PB  - Beograd: Crta
T1  - Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2021
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2521
ER  - 
@techreport{
author = "Stojilović, Darko and Ilić, Vujo",
year = "2022",
abstract = "Cilj istraživanja bio je utvrđivanje stavova građana i građanki Srbije u vezi sa političkim pitanjima, kao i stepena njihove spremnosti da učestvuju u demokratskim procesima koji podrazumevaju niz različitih oblika građanske participacije - od glasanja na izborima do pokretanja i učešća u akcijama.",
publisher = "Beograd: Crta",
title = "Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2021",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2521"
}
Stojilović, D.,& Ilić, V.. (2022). Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2021. 
Beograd: Crta..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2521
Stojilović D, Ilić V. Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2021. 2022;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2521 .
Stojilović, Darko, Ilić, Vujo, "Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2021" (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2521 .

Failed Expectations: Can Deliberative Innovations Produce Democratic Effects in Hybrid Regimes?

Fiket, Irena; Ilić, Vujo; Pudar Draško, Gazela

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Fiket, Irena
AU  - Ilić, Vujo
AU  - Pudar Draško, Gazela
PY  - 2022
UR  - https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/1432
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2533
AB  - Participation in deliberation in stable democracies produces effects which are beneficial for democracy, while the results of deliberative innovations in non-democracies are more ambiguous. This article contributes to the debate about the effects of participatory democratic innovations on attitudes, related to democratic commitments, political capacities and political participation, in the increasingly ubiquitous hybrid regimes. We present the evidence collected from the participants before and after deliberative mini publics (DMPs), held in Serbia in 2020. Serbia is an exemplary case of a recent wave of autocratization, which had led to it becoming a hybrid regime, and it had no track record of deliberative innovations. When conducting the mini publics, we introduced an innovation in the standard design, by including active citizens – representatives of local initiatives or social movements particularly interested in the issue of DMPs. We could not find evidence that the democratic innovation affected attitudes of participants regarding democratic commitments, political capacities and political participation. However, we did find that participants of the DMPs became less satisfied with the functioning of the democracy on the local level. We argue that the anti-democratic wider context of hybrid regimes can produce adverse effects when introducing participatory democratic innovations, at least when it comes to this specific dimension of political participation. We conclude with the suggestions for further research, and a call for consideration of the wider political context when designing democratic interventions in hybrid regimes.
AB  - U stabilnim demokratijama učešće u deliberaciji proizvodi efekte koji pogoduju demokratiji, dok su rezultati deliberativnih inovacija u nedemokratijama neodređeniji. Ovaj članak predstavlja doprinos debati o efektima participatornih demokratskih inovacija na stavove o privrženosti demokratiji, političkom kapacitetu i političkoj participaciji u sve prisutnijim hibridnim režimima. U radu predstavljamo rezultate ispitivanja učesnika, pre i posle njihovog učešća u deliberativnim mini javnostima (DMJ), održanih u Srbiji 2020. godine. Srbija predstavlja uzorni slučaj poslednjeg talasa autokratizacije, putem kog je postala hibridni režim, i pored toga nema razvijenu praksu deliberativnih inovacija. Prilikom sprovođenja mini-javnosti, uveli smo inovaciju u uobičajeni dizajn, tako što su uključeni i aktivni građani - predstavnici lokalnih inicijativa ili društvenih pokreta koji su bili posebno zainteresovani za temu DMJ. Naši nalazi nisu pokazali da je demokratska inovacija uticala na promenu stavova učesnika o privrženosti demokratiji, političkom kapacitetu i političkoj participaciji. Međutim, utvrdili smo da su učesnici DMJ bili manje zadovoljni funkcionisanjem demokratije na lokalnom nivou. Ovo objašnjavamo širim, anti-demokratskim kontekstom hibridnih režima, koji proizvodi neželjene efekte prilikom uvođenja demokratskih inovacija, bar kada se radi o ovim specifičnim dimenzijama političke participacije. Zaključujemo članak sa predlozima za buduća istraživanja, i preporukom da se prilikom dizajniranja demokratskih intervencija u hibridnim režimima uvaže specifičnosti šireg političkog konteksta.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - Failed Expectations: Can Deliberative Innovations Produce Democratic Effects in Hybrid Regimes?
T1  - Izneverena očekivanja: mogu li deliberativne inovacije u hibridnim režimima imati demokratske efekte?
IS  - 1
VL  - 33
SP  - 50
EP  - 71
DO  - 10.2298/FID2201050F
ER  - 
@article{
author = "Fiket, Irena and Ilić, Vujo and Pudar Draško, Gazela",
year = "2022",
abstract = "Participation in deliberation in stable democracies produces effects which are beneficial for democracy, while the results of deliberative innovations in non-democracies are more ambiguous. This article contributes to the debate about the effects of participatory democratic innovations on attitudes, related to democratic commitments, political capacities and political participation, in the increasingly ubiquitous hybrid regimes. We present the evidence collected from the participants before and after deliberative mini publics (DMPs), held in Serbia in 2020. Serbia is an exemplary case of a recent wave of autocratization, which had led to it becoming a hybrid regime, and it had no track record of deliberative innovations. When conducting the mini publics, we introduced an innovation in the standard design, by including active citizens – representatives of local initiatives or social movements particularly interested in the issue of DMPs. We could not find evidence that the democratic innovation affected attitudes of participants regarding democratic commitments, political capacities and political participation. However, we did find that participants of the DMPs became less satisfied with the functioning of the democracy on the local level. We argue that the anti-democratic wider context of hybrid regimes can produce adverse effects when introducing participatory democratic innovations, at least when it comes to this specific dimension of political participation. We conclude with the suggestions for further research, and a call for consideration of the wider political context when designing democratic interventions in hybrid regimes., U stabilnim demokratijama učešće u deliberaciji proizvodi efekte koji pogoduju demokratiji, dok su rezultati deliberativnih inovacija u nedemokratijama neodređeniji. Ovaj članak predstavlja doprinos debati o efektima participatornih demokratskih inovacija na stavove o privrženosti demokratiji, političkom kapacitetu i političkoj participaciji u sve prisutnijim hibridnim režimima. U radu predstavljamo rezultate ispitivanja učesnika, pre i posle njihovog učešća u deliberativnim mini javnostima (DMJ), održanih u Srbiji 2020. godine. Srbija predstavlja uzorni slučaj poslednjeg talasa autokratizacije, putem kog je postala hibridni režim, i pored toga nema razvijenu praksu deliberativnih inovacija. Prilikom sprovođenja mini-javnosti, uveli smo inovaciju u uobičajeni dizajn, tako što su uključeni i aktivni građani - predstavnici lokalnih inicijativa ili društvenih pokreta koji su bili posebno zainteresovani za temu DMJ. Naši nalazi nisu pokazali da je demokratska inovacija uticala na promenu stavova učesnika o privrženosti demokratiji, političkom kapacitetu i političkoj participaciji. Međutim, utvrdili smo da su učesnici DMJ bili manje zadovoljni funkcionisanjem demokratije na lokalnom nivou. Ovo objašnjavamo širim, anti-demokratskim kontekstom hibridnih režima, koji proizvodi neželjene efekte prilikom uvođenja demokratskih inovacija, bar kada se radi o ovim specifičnim dimenzijama političke participacije. Zaključujemo članak sa predlozima za buduća istraživanja, i preporukom da se prilikom dizajniranja demokratskih intervencija u hibridnim režimima uvaže specifičnosti šireg političkog konteksta.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "Failed Expectations: Can Deliberative Innovations Produce Democratic Effects in Hybrid Regimes?, Izneverena očekivanja: mogu li deliberativne inovacije u hibridnim režimima imati demokratske efekte?",
number = "1",
volume = "33",
pages = "50-71",
doi = "10.2298/FID2201050F"
}
Fiket, I., Ilić, V.,& Pudar Draško, G.. (2022). Failed Expectations: Can Deliberative Innovations Produce Democratic Effects in Hybrid Regimes?. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 33(1), 50-71.
https://doi.org/10.2298/FID2201050F
Fiket I, Ilić V, Pudar Draško G. Failed Expectations: Can Deliberative Innovations Produce Democratic Effects in Hybrid Regimes?. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2022;33(1):50-71.
doi:10.2298/FID2201050F .
Fiket, Irena, Ilić, Vujo, Pudar Draško, Gazela, "Failed Expectations: Can Deliberative Innovations Produce Democratic Effects in Hybrid Regimes?" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society, 33, no. 1 (2022):50-71,
https://doi.org/10.2298/FID2201050F . .

Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2020. godine

Ilić, Vujo; Stojilović, Darko

(Beograd: Crta, 2021)


                                            

                                            
Ilić, V.,& Stojilović, D.. (2021). Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2020. godine. 
Beograd: Crta..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2387
Ilić V, Stojilović D. Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2020. godine. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2387 .
Ilić, Vujo, Stojilović, Darko, "Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2020. godine" (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2387 .

Mišljenje građana o korupciji 2021. godine

Stojilović, Darko; Ilić, Vujo

(Beograd: Crta, 2021)


                                            

                                            
Stojilović, D.,& Ilić, V.. (2021). Mišljenje građana o korupciji 2021. godine. 
Beograd: Crta..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2432
Stojilović D, Ilić V. Mišljenje građana o korupciji 2021. godine. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2432 .
Stojilović, Darko, Ilić, Vujo, "Mišljenje građana o korupciji 2021. godine" (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2432 .

Izbori u Srbiji od 2008. do 2020. godine

Ilić, Vujo

(Beograd: Crta, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Ilić, Vujo
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2256
AB  - Desetak godina posle petooktobarskih promena, u Srbiji se, između dva ciklusa, izborima uglavnom bavila samo stručna javnost. Radilo se na novom setu zakona, predlozima izborne reforme i usklađivanju sa standardima u procesu približavanja Evropskoj uniji. Međutim, deceniju kasnije, izbori su postali predmet stalnih sukoba i osporavanja, a bavljenje izbornim uslovima postalo je deo uobičajenog političkog repertoara. Ovo nije iznenađenje, jer se kvalitet izbora nalazi u srži političkog režima koji se tih godina razvijao u Srbiji. Iako se formalna pravila koja uređuju način održavanja izbora nisu previše menjala, kvalitet izbornih uslova je s vremenom opadao. Smanjivalo se učešće na izborima, a stranke na vlasti počele su da ostvaruju toliku prednost da su izbori gubili suštinski takmičarski karakter. Istovremeno, dok se uloga izbora u obezbeđivanju predstavljanja različitih političkih opcija smanjivala, dolazilo je do promena koje su podsticale bolju deskriptivnu zastupljenost različitih grupa u parlamentu. Na prvi pogled može delovati kontradiktorno, ali veća zastupljenost različitih društvenih segmenata počela je da služi kao bogata ornamentacija na demokratskoj fasadi. Ovi procesi nisu se dešavali naglo, već se oni mogu trasirati kroz više izbornih procesa. Pad kvaliteta izbora uočljiv je u kasnijoj fazi, ali su sve slabosti bile prisutne i ranije. Nije bilo institucija i mehanizama koji bi sprečili i kaznili izborne zloupotrebe, koje na taj način postaju deo očekivanja učesnika 'trke prema dnu'. Specifičan izborni sistem koji stvara slabu vezu između birača i izabranih predstavnika, u kom ključnu posredujuću ulogu imaju političke partije, otežao je mogućnost da građani putem demokratskih mehanizama spreče ovu degradaciju.
PB  - Beograd: Crta
T2  - Podrivanje demokratije : procesi i institucije u Srbiji od 2010. do 2020. godine
T1  - Izbori u Srbiji od 2008. do 2020. godine
SP  - 45
EP  - 78
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2256
ER  - 
@inbook{
author = "Ilić, Vujo",
year = "2021",
abstract = "Desetak godina posle petooktobarskih promena, u Srbiji se, između dva ciklusa, izborima uglavnom bavila samo stručna javnost. Radilo se na novom setu zakona, predlozima izborne reforme i usklađivanju sa standardima u procesu približavanja Evropskoj uniji. Međutim, deceniju kasnije, izbori su postali predmet stalnih sukoba i osporavanja, a bavljenje izbornim uslovima postalo je deo uobičajenog političkog repertoara. Ovo nije iznenađenje, jer se kvalitet izbora nalazi u srži političkog režima koji se tih godina razvijao u Srbiji. Iako se formalna pravila koja uređuju način održavanja izbora nisu previše menjala, kvalitet izbornih uslova je s vremenom opadao. Smanjivalo se učešće na izborima, a stranke na vlasti počele su da ostvaruju toliku prednost da su izbori gubili suštinski takmičarski karakter. Istovremeno, dok se uloga izbora u obezbeđivanju predstavljanja različitih političkih opcija smanjivala, dolazilo je do promena koje su podsticale bolju deskriptivnu zastupljenost različitih grupa u parlamentu. Na prvi pogled može delovati kontradiktorno, ali veća zastupljenost različitih društvenih segmenata počela je da služi kao bogata ornamentacija na demokratskoj fasadi. Ovi procesi nisu se dešavali naglo, već se oni mogu trasirati kroz više izbornih procesa. Pad kvaliteta izbora uočljiv je u kasnijoj fazi, ali su sve slabosti bile prisutne i ranije. Nije bilo institucija i mehanizama koji bi sprečili i kaznili izborne zloupotrebe, koje na taj način postaju deo očekivanja učesnika 'trke prema dnu'. Specifičan izborni sistem koji stvara slabu vezu između birača i izabranih predstavnika, u kom ključnu posredujuću ulogu imaju političke partije, otežao je mogućnost da građani putem demokratskih mehanizama spreče ovu degradaciju.",
publisher = "Beograd: Crta",
journal = "Podrivanje demokratije : procesi i institucije u Srbiji od 2010. do 2020. godine",
booktitle = "Izbori u Srbiji od 2008. do 2020. godine",
pages = "45-78",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2256"
}
Ilić, V.. (2021). Izbori u Srbiji od 2008. do 2020. godine. in Podrivanje demokratije : procesi i institucije u Srbiji od 2010. do 2020. godine
Beograd: Crta., 45-78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2256
Ilić V. Izbori u Srbiji od 2008. do 2020. godine. in Podrivanje demokratije : procesi i institucije u Srbiji od 2010. do 2020. godine. 2021;:45-78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2256 .
Ilić, Vujo, "Izbori u Srbiji od 2008. do 2020. godine" in Podrivanje demokratije : procesi i institucije u Srbiji od 2010. do 2020. godine (2021):45-78,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2256 .

Stranačko odmetanje narodnih poslanika u Srbiji 1990-2020.

Ilić, Vujo

(Beograd: Institut za političke studije, Službeni glasnik, 2020)

TY  - CHAP
AU  - Ilić, Vujo
PY  - 2020
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2236
AB  - Problem stranačkog odmetanja izabranih predstavnika često može imati ozbiljne posledice po demokratske procese i s razlogom izaziva kontroverze. Međutim, do sada nije postojao sveobuhvatan pregled stranačkog odmetanja izabranih predsednika u Srbiji tokom tri decenije višestranačja. U ovom radu se odmetanje poslanika konceptualizuje i razdvaja od povezanih fenomena, koji se često svi nazivaju „preletanjem“. Korišćenjem primarnih izvora, medijskih navoda i literature, sakupljeni su podaci o poslanicima koji su ostali bez mandata, odmetnuli se od stranke ili prebegli u druge stranke. Odmetanje se analizira u institucionalnom kontekstu, naročito u svetlu pravila koja su određivala odnos poslanika i stranke. Dok su stranke mogle da kažnjavaju poslanike oduzimanjem mandata, odmetanja je bilo manje, ali kako se ovaj odnos menjao u smeru slobode poslanika da odlučuje o mandatu, odmetanje je postajalo učestalije. Uprkos uvreženim stavovima građana, odmetanje nije samo nepoželjna anomalija demokratskog procesa, već može da ima i važnu korektivnu ulogu. Zbog toga se na samom kraju rada diskutuje o tome kako da se praksa odmetanja u Srbiji bolje reguliše, i predlaže nekoliko načina: međustranački paktovi, institucionalno sankcionisanje prebega, ukidanje podsticaja za oportuno odmetanje i informisanje glasača.
AB  - Party switching of elected representatives can have serious consequences for
the democratic process, and it is considered controversial for justifiable reasons. However,
until now there was no comprehensive overview of legislative party switching in Serbia
during the three decades of multiparty elections. In this article, I conceptualized legislative
party switching, and differentiated it from other related phenomena, which are all usually
bundled together, and described as defections. Relying on primary sources, media, and
literature on historical elections and parliament sessions, I collected the data on representatives that lost their seats, abandoned their parties, or switched to other parties during their
terms of office. Party switching is then analyzed in the institutional context, in particular,
as depending on the rules that determined the relations between representatives and their
parties. As long as the parties were able to sanction the representatives by retrieving their
mandates, there was less legislative party switching. When this changed, and the control
of the mandate moved from the parties to the elected representatives, party switching
increased. Even though citizens mostly have negative views of party switching, it should not
be understood only as an unwanted anomaly of the democratic process, instead, it could
have a corrective role in democracies. Therefore, the article concludes with a discussion
on different ways legislative party switching could be better regulated in the future: through agreements between the parties, institutional mechanisms for sanctioning of party
defectors, reducing incentives for opportunistic behavior, and better informed voters.
PB  - Beograd: Institut za političke studije, Službeni glasnik
T2  - Kako, koga i zašto smo birali: izbori u Srbiji 1990-2020. godine
T2  - Legislative party switching in Serbia 1990–2020
T1  - Stranačko odmetanje narodnih poslanika u Srbiji 1990-2020.
SP  - 959
EP  - 989
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2236
ER  - 
@inbook{
author = "Ilić, Vujo",
year = "2020",
abstract = "Problem stranačkog odmetanja izabranih predstavnika često može imati ozbiljne posledice po demokratske procese i s razlogom izaziva kontroverze. Međutim, do sada nije postojao sveobuhvatan pregled stranačkog odmetanja izabranih predsednika u Srbiji tokom tri decenije višestranačja. U ovom radu se odmetanje poslanika konceptualizuje i razdvaja od povezanih fenomena, koji se često svi nazivaju „preletanjem“. Korišćenjem primarnih izvora, medijskih navoda i literature, sakupljeni su podaci o poslanicima koji su ostali bez mandata, odmetnuli se od stranke ili prebegli u druge stranke. Odmetanje se analizira u institucionalnom kontekstu, naročito u svetlu pravila koja su određivala odnos poslanika i stranke. Dok su stranke mogle da kažnjavaju poslanike oduzimanjem mandata, odmetanja je bilo manje, ali kako se ovaj odnos menjao u smeru slobode poslanika da odlučuje o mandatu, odmetanje je postajalo učestalije. Uprkos uvreženim stavovima građana, odmetanje nije samo nepoželjna anomalija demokratskog procesa, već može da ima i važnu korektivnu ulogu. Zbog toga se na samom kraju rada diskutuje o tome kako da se praksa odmetanja u Srbiji bolje reguliše, i predlaže nekoliko načina: međustranački paktovi, institucionalno sankcionisanje prebega, ukidanje podsticaja za oportuno odmetanje i informisanje glasača., Party switching of elected representatives can have serious consequences for
the democratic process, and it is considered controversial for justifiable reasons. However,
until now there was no comprehensive overview of legislative party switching in Serbia
during the three decades of multiparty elections. In this article, I conceptualized legislative
party switching, and differentiated it from other related phenomena, which are all usually
bundled together, and described as defections. Relying on primary sources, media, and
literature on historical elections and parliament sessions, I collected the data on representatives that lost their seats, abandoned their parties, or switched to other parties during their
terms of office. Party switching is then analyzed in the institutional context, in particular,
as depending on the rules that determined the relations between representatives and their
parties. As long as the parties were able to sanction the representatives by retrieving their
mandates, there was less legislative party switching. When this changed, and the control
of the mandate moved from the parties to the elected representatives, party switching
increased. Even though citizens mostly have negative views of party switching, it should not
be understood only as an unwanted anomaly of the democratic process, instead, it could
have a corrective role in democracies. Therefore, the article concludes with a discussion
on different ways legislative party switching could be better regulated in the future: through agreements between the parties, institutional mechanisms for sanctioning of party
defectors, reducing incentives for opportunistic behavior, and better informed voters.",
publisher = "Beograd: Institut za političke studije, Službeni glasnik",
journal = "Kako, koga i zašto smo birali: izbori u Srbiji 1990-2020. godine, Legislative party switching in Serbia 1990–2020",
booktitle = "Stranačko odmetanje narodnih poslanika u Srbiji 1990-2020.",
pages = "959-989",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2236"
}
Ilić, V.. (2020). Stranačko odmetanje narodnih poslanika u Srbiji 1990-2020.. in Kako, koga i zašto smo birali: izbori u Srbiji 1990-2020. godine
Beograd: Institut za političke studije, Službeni glasnik., 959-989.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2236
Ilić V. Stranačko odmetanje narodnih poslanika u Srbiji 1990-2020.. in Kako, koga i zašto smo birali: izbori u Srbiji 1990-2020. godine. 2020;:959-989.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2236 .
Ilić, Vujo, "Stranačko odmetanje narodnih poslanika u Srbiji 1990-2020." in Kako, koga i zašto smo birali: izbori u Srbiji 1990-2020. godine (2020):959-989,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2236 .

Srbija je zarobljena država, ali to nije njen najveći problem

Ilić, Vujo

(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2019)

TY  - CHAP
AU  - Ilić, Vujo
PY  - 2019
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2386
AB  - Prošlo je nešto više od godinu dana od kada je Evropska komisija u Strategiji proširenja za Zapadni Balkan navela da ove države pokazuju znake „zarobljavanja“. Od tada se sintagma zarobljene ili otete države sve češće koristi da bi se opisali različiti aspekti urušavanja demokratije. Deluje kao da se pod njim podrazumevaju različiti fenomeni i da ne postoji konsenzus oko toga šta on zapravo označava.
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Otete institucije u Srbiji: teorija i praksa
T1  - Srbija je zarobljena država, ali to nije njen najveći problem
SP  - 74
EP  - 79
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2386
ER  - 
@inbook{
author = "Ilić, Vujo",
year = "2019",
abstract = "Prošlo je nešto više od godinu dana od kada je Evropska komisija u Strategiji proširenja za Zapadni Balkan navela da ove države pokazuju znake „zarobljavanja“. Od tada se sintagma zarobljene ili otete države sve češće koristi da bi se opisali različiti aspekti urušavanja demokratije. Deluje kao da se pod njim podrazumevaju različiti fenomeni i da ne postoji konsenzus oko toga šta on zapravo označava.",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Otete institucije u Srbiji: teorija i praksa",
booktitle = "Srbija je zarobljena država, ali to nije njen najveći problem",
pages = "74-79",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2386"
}
Ilić, V.. (2019). Srbija je zarobljena država, ali to nije njen najveći problem. in Otete institucije u Srbiji: teorija i praksa
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 74-79.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2386
Ilić V. Srbija je zarobljena država, ali to nije njen najveći problem. in Otete institucije u Srbiji: teorija i praksa. 2019;:74-79.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2386 .
Ilić, Vujo, "Srbija je zarobljena država, ali to nije njen najveći problem" in Otete institucije u Srbiji: teorija i praksa (2019):74-79,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2386 .

Parliamentary Boycotts in the Western Balkans: Case Study, Serbia

Ilić, Vujo; Branković, Tamara; Tepavac, Tara

(Belgrade : Westminster Foundation for Democracy, 2019)

TY  - CHAP
AU  - Ilić, Vujo
AU  - Branković, Tamara
AU  - Tepavac, Tara
PY  - 2019
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2242
AB  - This case study describes the boycotts of parliament in Serbia since the multi-party elections in 1990, with a special focus on the 2019 boycott, as well as the main reasons behind and the effects of these boycotts. The research used the data from the literature and newspapers about the parliamentary boycotts from 1990 to 2019, the Open Parliament Initiative data on the conditions in parliament in the current session, as well as the original data obtained on the 2019 boycott through a survey of MPs and opinion polling. Our study shows that boycotts in Serbia are not a frequent phenomenon. The ethnic minority parties first started boycotts of parliament as early as the first multi-party elections in 1990. The first boycott of parliament by a nationwide group of opposition parties was in 1995 and was caused by the ending of live broadcasts of parliamentary sessions. On two occasions a single opposition party boycotted parliament for a prolonged period of time in 2000 and 2005. Finally, the 2019 boycott of parliament is only the fourth identified boycott, and the most radical since 1995. Due to the importance and the relevance of the ongoing boycott, we focus on the conditions in the 2016 parliament, especially the blocking of the minority’s role in the legislative and oversight functions of parliament, as well as the specific phenomenon of majority filibustering, effectively disabling the debate about the laws, which became a permanent feature in parliament from December 2017. The 2019 boycott was in the making since the “boycott of warning” in May 2017; however it accelerated from autumn 2018 in the context of mass protests and the formation of a coalition of opposition parties. Out of 88 opposition MPs, 55 MPs participate in the boycott. They explain their decision in terms of dissatisfaction with parliament’s performance and the reaction to the demands of the protesters. Their primary stated aim is to put pressure on the majority and change practices in parliament. However, polling in March 2019 showed that support for the boycott is not as widespread in the general public. Boycotts in Serbia usually occur in circumstances of pronounced power asymmetry between the majority government and the opposition minority. Boycotts are primarily a means for the minority to resolve the inability to communicate their messages to their voters through parliament. They usually happen in conjunction with other political developments, such as elections, mass protests and the formation of opposition party coalitions. As such, they are a product of the need to attain both internal (fixing parliamentary procedures) and external (mobilising voters) goals. In the Serbian experience they usually lack a clear strategy and do not escalate over time. As for the effects, in the short term, the effects on the legal/regulative environment are not significant. The boycotts might however have some effects in institutional terms, particularly on the legitimacy of appointees by parliament. The majority usually responds initially to the boycotts with disdain, however it might ultimately respond to the demands of the minority. The support for the boycotts is mixed in the electorate, and very low among international political actors. Finally, if prolonged/escalated, or continued into an election boycott, the boycott of parliament might lead to either further marginalisation of opposition actors or of parliament itself.
PB  - Belgrade : Westminster Foundation for Democracy
T2  - Parliamentary Boycotts in the Western Balkans
T1  - Parliamentary Boycotts in the Western Balkans: Case Study, Serbia
SP  - 108
EP  - 128
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2242
ER  - 
@inbook{
author = "Ilić, Vujo and Branković, Tamara and Tepavac, Tara",
year = "2019",
abstract = "This case study describes the boycotts of parliament in Serbia since the multi-party elections in 1990, with a special focus on the 2019 boycott, as well as the main reasons behind and the effects of these boycotts. The research used the data from the literature and newspapers about the parliamentary boycotts from 1990 to 2019, the Open Parliament Initiative data on the conditions in parliament in the current session, as well as the original data obtained on the 2019 boycott through a survey of MPs and opinion polling. Our study shows that boycotts in Serbia are not a frequent phenomenon. The ethnic minority parties first started boycotts of parliament as early as the first multi-party elections in 1990. The first boycott of parliament by a nationwide group of opposition parties was in 1995 and was caused by the ending of live broadcasts of parliamentary sessions. On two occasions a single opposition party boycotted parliament for a prolonged period of time in 2000 and 2005. Finally, the 2019 boycott of parliament is only the fourth identified boycott, and the most radical since 1995. Due to the importance and the relevance of the ongoing boycott, we focus on the conditions in the 2016 parliament, especially the blocking of the minority’s role in the legislative and oversight functions of parliament, as well as the specific phenomenon of majority filibustering, effectively disabling the debate about the laws, which became a permanent feature in parliament from December 2017. The 2019 boycott was in the making since the “boycott of warning” in May 2017; however it accelerated from autumn 2018 in the context of mass protests and the formation of a coalition of opposition parties. Out of 88 opposition MPs, 55 MPs participate in the boycott. They explain their decision in terms of dissatisfaction with parliament’s performance and the reaction to the demands of the protesters. Their primary stated aim is to put pressure on the majority and change practices in parliament. However, polling in March 2019 showed that support for the boycott is not as widespread in the general public. Boycotts in Serbia usually occur in circumstances of pronounced power asymmetry between the majority government and the opposition minority. Boycotts are primarily a means for the minority to resolve the inability to communicate their messages to their voters through parliament. They usually happen in conjunction with other political developments, such as elections, mass protests and the formation of opposition party coalitions. As such, they are a product of the need to attain both internal (fixing parliamentary procedures) and external (mobilising voters) goals. In the Serbian experience they usually lack a clear strategy and do not escalate over time. As for the effects, in the short term, the effects on the legal/regulative environment are not significant. The boycotts might however have some effects in institutional terms, particularly on the legitimacy of appointees by parliament. The majority usually responds initially to the boycotts with disdain, however it might ultimately respond to the demands of the minority. The support for the boycotts is mixed in the electorate, and very low among international political actors. Finally, if prolonged/escalated, or continued into an election boycott, the boycott of parliament might lead to either further marginalisation of opposition actors or of parliament itself.",
publisher = "Belgrade : Westminster Foundation for Democracy",
journal = "Parliamentary Boycotts in the Western Balkans",
booktitle = "Parliamentary Boycotts in the Western Balkans: Case Study, Serbia",
pages = "108-128",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2242"
}
Ilić, V., Branković, T.,& Tepavac, T.. (2019). Parliamentary Boycotts in the Western Balkans: Case Study, Serbia. in Parliamentary Boycotts in the Western Balkans
Belgrade : Westminster Foundation for Democracy., 108-128.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2242
Ilić V, Branković T, Tepavac T. Parliamentary Boycotts in the Western Balkans: Case Study, Serbia. in Parliamentary Boycotts in the Western Balkans. 2019;:108-128.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2242 .
Ilić, Vujo, Branković, Tamara, Tepavac, Tara, "Parliamentary Boycotts in the Western Balkans: Case Study, Serbia" in Parliamentary Boycotts in the Western Balkans (2019):108-128,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2242 .

Etnički stereotipi u albanskim i srpskim udžbenicima istorije

Ilić, Vujo

(Beograd : Fakultet političkih nauka, 2015)

TY  - CHAP
AU  - Ilić, Vujo
PY  - 2015
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2240
AB  - Autor se u ovom radu bavi teorijskim određenjem etničkih stereotipa, operacionalizacijom ovog koncepta i njegovom primenom na sadržaj albanskih i srpskih udžbenika istorije. On zatim daje pregled prethodnih istraživanja etničkih stereotipa na prostoru Srbije i iznosi rezultate kvantitativne i kvalitativne analize udžbenika. Rezultati ove analize su svrstani u osam kategorija: srpski pozitivni autostereotipi, srpski negativni autostereotipi, srpski stereotipi o Albancima, srpski stereotipi o Turcima, albanski pozitivni autostereotipi, albanski negativni autostereotipi, albanski stereotipi o Srbima i albanski stereotipi o Turcima.
PB  - Beograd : Fakultet političkih nauka
T2  - Etnički stereotipi i nacionalni mitovi kao prepreke pomirenju u srpsko-albanskim odnosima
T1  - Etnički stereotipi u albanskim i srpskim udžbenicima istorije
SP  - 177
EP  - 209
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2240
ER  - 
@inbook{
author = "Ilić, Vujo",
year = "2015",
abstract = "Autor se u ovom radu bavi teorijskim određenjem etničkih stereotipa, operacionalizacijom ovog koncepta i njegovom primenom na sadržaj albanskih i srpskih udžbenika istorije. On zatim daje pregled prethodnih istraživanja etničkih stereotipa na prostoru Srbije i iznosi rezultate kvantitativne i kvalitativne analize udžbenika. Rezultati ove analize su svrstani u osam kategorija: srpski pozitivni autostereotipi, srpski negativni autostereotipi, srpski stereotipi o Albancima, srpski stereotipi o Turcima, albanski pozitivni autostereotipi, albanski negativni autostereotipi, albanski stereotipi o Srbima i albanski stereotipi o Turcima.",
publisher = "Beograd : Fakultet političkih nauka",
journal = "Etnički stereotipi i nacionalni mitovi kao prepreke pomirenju u srpsko-albanskim odnosima",
booktitle = "Etnički stereotipi u albanskim i srpskim udžbenicima istorije",
pages = "177-209",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2240"
}
Ilić, V.. (2015). Etnički stereotipi u albanskim i srpskim udžbenicima istorije. in Etnički stereotipi i nacionalni mitovi kao prepreke pomirenju u srpsko-albanskim odnosima
Beograd : Fakultet političkih nauka., 177-209.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2240
Ilić V. Etnički stereotipi u albanskim i srpskim udžbenicima istorije. in Etnički stereotipi i nacionalni mitovi kao prepreke pomirenju u srpsko-albanskim odnosima. 2015;:177-209.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2240 .
Ilić, Vujo, "Etnički stereotipi u albanskim i srpskim udžbenicima istorije" in Etnički stereotipi i nacionalni mitovi kao prepreke pomirenju u srpsko-albanskim odnosima (2015):177-209,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2240 .

Promena konteksta delovanja mirovnih instituta posle Hladnog rata

Ilić, Vujo; Džuverović, Nemanja

(Beograd : Konrad Adenauer Stiftung ; Beograd : Fakultet političkih nauka, 2009)

TY  - CHAP
AU  - Ilić, Vujo
AU  - Džuverović, Nemanja
PY  - 2009
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2241
AB  - Članak se bavi razvojem i društvenom ulogom mirovnih instituta tokom trajanja Hladnog rata i nakon njegovog završetka. Razlozi nastanka, specijalizacije i porasta broja mirovnih instituta tumače se kroz uticaj političkog, ekonomskog i ideološkog aspekta hladnoratovskog okruženja. Kroz pet specifičnih faza prikazuje se razvoj institucionalizacije istraživanja mira. U članku se zastupa teza da je hladnoratovsko okruženje pogodovalo razvoju mirovnih instituta i da su promenjeni ekonomski i politički uslovi krajem Hladnog rata uticali da globalni značaj mirovnih instituta opadne iako društvene potrebe za njima nisu smanjene nestankom bipolarnog poretka.
PB  - Beograd : Konrad Adenauer Stiftung ; Beograd : Fakultet političkih nauka
T2  - Konsolidacija demokratije: 20 godina nakon pada Berlinskog zida
T1  - Promena konteksta delovanja mirovnih instituta posle Hladnog rata
SP  - 121
EP  - 137
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2241
ER  - 
@inbook{
author = "Ilić, Vujo and Džuverović, Nemanja",
year = "2009",
abstract = "Članak se bavi razvojem i društvenom ulogom mirovnih instituta tokom trajanja Hladnog rata i nakon njegovog završetka. Razlozi nastanka, specijalizacije i porasta broja mirovnih instituta tumače se kroz uticaj političkog, ekonomskog i ideološkog aspekta hladnoratovskog okruženja. Kroz pet specifičnih faza prikazuje se razvoj institucionalizacije istraživanja mira. U članku se zastupa teza da je hladnoratovsko okruženje pogodovalo razvoju mirovnih instituta i da su promenjeni ekonomski i politički uslovi krajem Hladnog rata uticali da globalni značaj mirovnih instituta opadne iako društvene potrebe za njima nisu smanjene nestankom bipolarnog poretka.",
publisher = "Beograd : Konrad Adenauer Stiftung ; Beograd : Fakultet političkih nauka",
journal = "Konsolidacija demokratije: 20 godina nakon pada Berlinskog zida",
booktitle = "Promena konteksta delovanja mirovnih instituta posle Hladnog rata",
pages = "121-137",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2241"
}
Ilić, V.,& Džuverović, N.. (2009). Promena konteksta delovanja mirovnih instituta posle Hladnog rata. in Konsolidacija demokratije: 20 godina nakon pada Berlinskog zida
Beograd : Konrad Adenauer Stiftung ; Beograd : Fakultet političkih nauka., 121-137.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2241
Ilić V, Džuverović N. Promena konteksta delovanja mirovnih instituta posle Hladnog rata. in Konsolidacija demokratije: 20 godina nakon pada Berlinskog zida. 2009;:121-137.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2241 .
Ilić, Vujo, Džuverović, Nemanja, "Promena konteksta delovanja mirovnih instituta posle Hladnog rata" in Konsolidacija demokratije: 20 godina nakon pada Berlinskog zida (2009):121-137,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2241 .