Balunović, Filip

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0001-9923-8518
  • Balunović, Filip (4)
Projects

Author's Bibliography

Opozicioni aktivizam poznatih ličnosti u Srbiji 2017–20211

Balunović, Filip

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Balunović, Filip
PY  - 2023
UR  - https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/123
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2829
AB  - U postindustrijskim društvima pažnja je postala vrednija valuta od
one koju skladištimo na bankovnim računima. Stoga se u ovom radu
pitam kako ovaj fenomen utiče na društveni i politički aktivizam koji
se za pažnju mora takmičiti sa komercijalnim akterima sa jedne i velikim,
finansijski moćnim političkim organizacijama, sa druge strane.
Jedna od zastupljenijih aktivističkih strategija u tom takmičenju je
angažovanje poznatih ličnosti koje po vokaciji svog posla sa sobom
nose veliku vidljivost i privlače širu pažnju javnosti. Ovim fenomenom,
koji možemo nazvati „aktivizmom poznatih“ (eng: celebrity activism),
želim da se bavim u kontekstu Srbije kao studije slučaja. Pitam
se najpre, kako je ekonomija pažnje uticala na aktivizam u Srbiji,
a onda i kakva je uloga „slavnih“ u borbi koju društveni pokreti vode
protiv „vetrenjača“ ekonomije pažnje u toj zemlji. U ovom istraživanju,
fokus je na tri aktivističke grupe: „Protiv diktature“, „Jedan od
5 miliona“ i široko shvaćen ekološki pokret.
AB  - In postindustrial societies, attention has become a more valuable currency than the one we store in our bank accounts. In this article I wonder how this phenomenon affects social and political activism, which has to compete for attention with commercial actors on the one hand, and big, financially more powerful political organizations, on the other. Having this in mind, activist collectives use celebrities in order to be more competitive in terms of attracting attention, since celebrities carry visibility and attract attention on the basis of the vocation of their job. I am dealing with the phenomenon of “celebrity activism” in the context of Serbia as a case study. Firstly, I wonder about the extent to which the “attention economy” affected activism in Serbia, as well as about the role of celebrities in activist endeavors against the “laws” of the attention economy. In this study, I will focus on three activist collectives, namely “Protiv diktature”, “Jedan od 5 miliona” and ekološki pokret, in a wider sense of meaning.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Opozicioni aktivizam poznatih ličnosti u Srbiji 2017–20211
T1  - Oppositional Celebrity Activism in Serbia 2017-2021
IS  - 1
VL  - 4
SP  - 25
EP  - 48
DO  - 10.5281/zenodo.7983729
ER  - 
@article{
author = "Balunović, Filip",
year = "2023",
abstract = "U postindustrijskim društvima pažnja je postala vrednija valuta od
one koju skladištimo na bankovnim računima. Stoga se u ovom radu
pitam kako ovaj fenomen utiče na društveni i politički aktivizam koji
se za pažnju mora takmičiti sa komercijalnim akterima sa jedne i velikim,
finansijski moćnim političkim organizacijama, sa druge strane.
Jedna od zastupljenijih aktivističkih strategija u tom takmičenju je
angažovanje poznatih ličnosti koje po vokaciji svog posla sa sobom
nose veliku vidljivost i privlače širu pažnju javnosti. Ovim fenomenom,
koji možemo nazvati „aktivizmom poznatih“ (eng: celebrity activism),
želim da se bavim u kontekstu Srbije kao studije slučaja. Pitam
se najpre, kako je ekonomija pažnje uticala na aktivizam u Srbiji,
a onda i kakva je uloga „slavnih“ u borbi koju društveni pokreti vode
protiv „vetrenjača“ ekonomije pažnje u toj zemlji. U ovom istraživanju,
fokus je na tri aktivističke grupe: „Protiv diktature“, „Jedan od
5 miliona“ i široko shvaćen ekološki pokret., In postindustrial societies, attention has become a more valuable currency than the one we store in our bank accounts. In this article I wonder how this phenomenon affects social and political activism, which has to compete for attention with commercial actors on the one hand, and big, financially more powerful political organizations, on the other. Having this in mind, activist collectives use celebrities in order to be more competitive in terms of attracting attention, since celebrities carry visibility and attract attention on the basis of the vocation of their job. I am dealing with the phenomenon of “celebrity activism” in the context of Serbia as a case study. Firstly, I wonder about the extent to which the “attention economy” affected activism in Serbia, as well as about the role of celebrities in activist endeavors against the “laws” of the attention economy. In this study, I will focus on three activist collectives, namely “Protiv diktature”, “Jedan od 5 miliona” and ekološki pokret, in a wider sense of meaning.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Opozicioni aktivizam poznatih ličnosti u Srbiji 2017–20211, Oppositional Celebrity Activism in Serbia 2017-2021",
number = "1",
volume = "4",
pages = "25-48",
doi = "10.5281/zenodo.7983729"
}
Balunović, F.. (2023). Opozicioni aktivizam poznatih ličnosti u Srbiji 2017–20211. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 4(1), 25-48.
https://doi.org/10.5281/zenodo.7983729
Balunović F. Opozicioni aktivizam poznatih ličnosti u Srbiji 2017–20211. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2023;4(1):25-48.
doi:10.5281/zenodo.7983729 .
Balunović, Filip, "Opozicioni aktivizam poznatih ličnosti u Srbiji 2017–20211" in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva, 4, no. 1 (2023):25-48,
https://doi.org/10.5281/zenodo.7983729 . .

Na šta mislimo kada kažemo... Aktivizam poznatih u vreme ekonomije pažnje: slučaj Srbije

Balunović, Filip

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2022)

TY  - GEN
AU  - Balunović, Filip
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2903
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T1  - Na šta mislimo kada kažemo... Aktivizam poznatih u vreme ekonomije pažnje: slučaj Srbije
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2903
ER  - 
@misc{
author = "Balunović, Filip",
year = "2022",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
title = "Na šta mislimo kada kažemo... Aktivizam poznatih u vreme ekonomije pažnje: slučaj Srbije",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2903"
}
Balunović, F.. (2022). Na šta mislimo kada kažemo... Aktivizam poznatih u vreme ekonomije pažnje: slučaj Srbije. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2903
Balunović F. Na šta mislimo kada kažemo... Aktivizam poznatih u vreme ekonomije pažnje: slučaj Srbije. 2022;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2903 .
Balunović, Filip, "Na šta mislimo kada kažemo... Aktivizam poznatih u vreme ekonomije pažnje: slučaj Srbije" (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2903 .

Social Movements and Critical Discourses in Former Yugoslavia: Structural Approach

Balunović, Filip

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Balunović, Filip
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2253
AB  - Until a decade ago, a comprehensive contestation of the so-called “transitional” paradigm was largely missing in the post-socialist era. This reality changed in the last ten years, especially in the region of former Yugoslavia. Some social movements in this region have started questioning the very essence of the economic and social misconceptions of the post[1]socialist condition. This paper first provides an elaboration of the very conceptual edifice of the ruling paradigm (hence the object of the critique of the three social movements in question), as well as a theoretical and methodological framework. It goes on to map out the epistemic discursive content of the respective social movements in Belgrade, Zagreb and Sarajevo, thereby assessing the conceptual content of their critique of the post-socialist transitional paradigm. Finally, given the similarities between Serbia, Croatia and Bosnia and Herzegovina, the paper seeks to explain variations in the critique by how the structural and contextual features impact the perspective from which it is constructed.
AB  - Do pre desetak godina, sveobuhvatna kritika takozvane ‘tranzitološke paradigme’ je u dobroj meri izostajala u eri post-socijalizma. Ovakva realnost promenjena je u poslednjoj deceniji, a posebno u bivšoj Jugoslaviji. Pojedini društveni pokreti su u ovoj regiji počeli da propituju suštinu ekonomskih i društvenih protivrečnosti post-socijalističkog stanja. Ovaj članak po-činjem elaboracijom konceptualne konstrukcije vladajuće paradigme kao objekta kritike tri društvena pokreta kojima se bavim – a onda i elaboracijom teorijskog i metodološkog okvira. Potom nastavljam sa mapiranjem epistemološkog diskursa tri pokreta u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu – i time ispitujem konceptualni sadržaj njihove kritike post-socijalističke paradi-gme. Konačno, uzevši u obzir sličnosti između Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ovaj članak teži da objasni varijacije u prirodi kritike – imajući u vidu način na koji su strukturne i kontekstualne karakteristike ove tri zemlje uticale na perspektivu iz koje su kritike bile konstruisane.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Social Movements and Critical Discourses in Former Yugoslavia: Structural Approach
T1  - Kritički diskursi društvenih pokreta u bivšoj Jugoslaviji: strukturalistički pristup
IS  - 2
VL  - 32
SP  - 296
EP  - 317
DO  - 10.2298/FID2102296B
ER  - 
@article{
author = "Balunović, Filip",
year = "2021",
abstract = "Until a decade ago, a comprehensive contestation of the so-called “transitional” paradigm was largely missing in the post-socialist era. This reality changed in the last ten years, especially in the region of former Yugoslavia. Some social movements in this region have started questioning the very essence of the economic and social misconceptions of the post[1]socialist condition. This paper first provides an elaboration of the very conceptual edifice of the ruling paradigm (hence the object of the critique of the three social movements in question), as well as a theoretical and methodological framework. It goes on to map out the epistemic discursive content of the respective social movements in Belgrade, Zagreb and Sarajevo, thereby assessing the conceptual content of their critique of the post-socialist transitional paradigm. Finally, given the similarities between Serbia, Croatia and Bosnia and Herzegovina, the paper seeks to explain variations in the critique by how the structural and contextual features impact the perspective from which it is constructed., Do pre desetak godina, sveobuhvatna kritika takozvane ‘tranzitološke paradigme’ je u dobroj meri izostajala u eri post-socijalizma. Ovakva realnost promenjena je u poslednjoj deceniji, a posebno u bivšoj Jugoslaviji. Pojedini društveni pokreti su u ovoj regiji počeli da propituju suštinu ekonomskih i društvenih protivrečnosti post-socijalističkog stanja. Ovaj članak po-činjem elaboracijom konceptualne konstrukcije vladajuće paradigme kao objekta kritike tri društvena pokreta kojima se bavim – a onda i elaboracijom teorijskog i metodološkog okvira. Potom nastavljam sa mapiranjem epistemološkog diskursa tri pokreta u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu – i time ispitujem konceptualni sadržaj njihove kritike post-socijalističke paradi-gme. Konačno, uzevši u obzir sličnosti između Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ovaj članak teži da objasni varijacije u prirodi kritike – imajući u vidu način na koji su strukturne i kontekstualne karakteristike ove tri zemlje uticale na perspektivu iz koje su kritike bile konstruisane.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Social Movements and Critical Discourses in Former Yugoslavia: Structural Approach, Kritički diskursi društvenih pokreta u bivšoj Jugoslaviji: strukturalistički pristup",
number = "2",
volume = "32",
pages = "296-317",
doi = "10.2298/FID2102296B"
}
Balunović, F.. (2021). Social Movements and Critical Discourses in Former Yugoslavia: Structural Approach. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 32(2), 296-317.
https://doi.org/10.2298/FID2102296B
Balunović F. Social Movements and Critical Discourses in Former Yugoslavia: Structural Approach. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2021;32(2):296-317.
doi:10.2298/FID2102296B .
Balunović, Filip, "Social Movements and Critical Discourses in Former Yugoslavia: Structural Approach" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 32, no. 2 (2021):296-317,
https://doi.org/10.2298/FID2102296B . .
1

Zastarelost političkog poverenja

Balunović, Filip

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Balunović, Filip
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2234
AB  - Tema  ovog  članka  je  političko  poverenje.  Konkretnije,  tekst  se  bavi  pitanjem istorijske dimenzije opadanja političkog poverenja i eventu-alnom vezom između opadajućeg političkog poverenja i demokratič-nosti  sistema.  U  članku  se  brani  tvrdnja  da  je  trend  pada  političkog  poverenja, započet krajem šezdesetih godina prošlog veka, delimič-no izmestio poverenje iz političkog prostora i osnažio društveno po-verenje podstaknuto aktivnostima društvenih pokreta. Istovremeno, ovaj trend je osvetlio mogućnost i potrebu za novim „pokretima-par-tijama“  koji  su  se  pokazali  relevantnim  pogotovo  u  vremenu  nakon  svetske  ekonomske  krize  2008.  godine.  U  tom  kontekstu,  opadanje  političkog  poverenja,  suprotno  tvrdnjama  mainstream  literature  o  demokratiji,  dovelo  je  do  nove  mogućnosti  za  ponovnu  uspostavu  demokratije  odozdo,  a  ne  do  ugrožavanja  demokratije.  Ispostaviće  se, ipak, kako se tvrdi u članku, da je ova prilika za redemokratizaci-jom u značajnoj meri propuštena i da se početkom treće decenije 21. veka vraćaju mainstream politički akteri i rekonsoliduju stare institu-cije koi traže pre svega podršku – a manje poverenje. Isto tako, poli-tičke  institucije  ostale  su  gotovo  „netaknute“  i  nereformisane  i  kao  takve nastavljaju da funkcionišu bez poverenja u njih. Čini se kao da je iz današnje perspektive političko poverenje „zastarelo“ i da sistem nastavlja da funkcioniše dobrim delom – bez njega.
AB  - This article deals with the issue of political trust. It deals with the historic dimension of the declining political trust and possible correlation between this decline and dem-ocratic nature of the system. The article defends the claim that the decline of political trust – which appeared in the late 1960s – partially removed trust from the political sphere and fortified social trust, instigated by activities of social movements. At the same time, this trend paved the way and accentuated the need for “party movements” that turned out to be relevant, especially in the period after the 2008 global economic crisis. In that context, the decline of political trust – contrary to the claims of main-stream literature about democracy – led not to democracy’s endangerment but to a new possibility of reestablishing it from below. Nevertheless, the article claims that this opportunity for re-democratization was largely missed; at the beginning of the third decade of 21st century, mainstream political figures are reclaiming their positions and old institutions are reconsolidating their ranks – but both are looking for support, more than they are looking for trust. At the same time, political institutions are left al-most “untacked” and unreformed and as such, continue to function without trust. From the contemporary perspective, it appears that political trust is “obsolete” and that the system continues to function – to a great extent – without it.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Zastarelost političkog poverenja
T1  - Obsoleteness of Political Trust
IS  - 1
VL  - 2
SP  - 19
EP  - 34
DO  - 10.5281/zenodo.4784223
ER  - 
@article{
author = "Balunović, Filip",
year = "2021",
abstract = "Tema  ovog  članka  je  političko  poverenje.  Konkretnije,  tekst  se  bavi  pitanjem istorijske dimenzije opadanja političkog poverenja i eventu-alnom vezom između opadajućeg političkog poverenja i demokratič-nosti  sistema.  U  članku  se  brani  tvrdnja  da  je  trend  pada  političkog  poverenja, započet krajem šezdesetih godina prošlog veka, delimič-no izmestio poverenje iz političkog prostora i osnažio društveno po-verenje podstaknuto aktivnostima društvenih pokreta. Istovremeno, ovaj trend je osvetlio mogućnost i potrebu za novim „pokretima-par-tijama“  koji  su  se  pokazali  relevantnim  pogotovo  u  vremenu  nakon  svetske  ekonomske  krize  2008.  godine.  U  tom  kontekstu,  opadanje  političkog  poverenja,  suprotno  tvrdnjama  mainstream  literature  o  demokratiji,  dovelo  je  do  nove  mogućnosti  za  ponovnu  uspostavu  demokratije  odozdo,  a  ne  do  ugrožavanja  demokratije.  Ispostaviće  se, ipak, kako se tvrdi u članku, da je ova prilika za redemokratizaci-jom u značajnoj meri propuštena i da se početkom treće decenije 21. veka vraćaju mainstream politički akteri i rekonsoliduju stare institu-cije koi traže pre svega podršku – a manje poverenje. Isto tako, poli-tičke  institucije  ostale  su  gotovo  „netaknute“  i  nereformisane  i  kao  takve nastavljaju da funkcionišu bez poverenja u njih. Čini se kao da je iz današnje perspektive političko poverenje „zastarelo“ i da sistem nastavlja da funkcioniše dobrim delom – bez njega., This article deals with the issue of political trust. It deals with the historic dimension of the declining political trust and possible correlation between this decline and dem-ocratic nature of the system. The article defends the claim that the decline of political trust – which appeared in the late 1960s – partially removed trust from the political sphere and fortified social trust, instigated by activities of social movements. At the same time, this trend paved the way and accentuated the need for “party movements” that turned out to be relevant, especially in the period after the 2008 global economic crisis. In that context, the decline of political trust – contrary to the claims of main-stream literature about democracy – led not to democracy’s endangerment but to a new possibility of reestablishing it from below. Nevertheless, the article claims that this opportunity for re-democratization was largely missed; at the beginning of the third decade of 21st century, mainstream political figures are reclaiming their positions and old institutions are reconsolidating their ranks – but both are looking for support, more than they are looking for trust. At the same time, political institutions are left al-most “untacked” and unreformed and as such, continue to function without trust. From the contemporary perspective, it appears that political trust is “obsolete” and that the system continues to function – to a great extent – without it.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Zastarelost političkog poverenja, Obsoleteness of Political Trust",
number = "1",
volume = "2",
pages = "19-34",
doi = "10.5281/zenodo.4784223"
}
Balunović, F.. (2021). Zastarelost političkog poverenja. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 2(1), 19-34.
https://doi.org/10.5281/zenodo.4784223
Balunović F. Zastarelost političkog poverenja. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2021;2(1):19-34.
doi:10.5281/zenodo.4784223 .
Balunović, Filip, "Zastarelost političkog poverenja" in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva, 2, no. 1 (2021):19-34,
https://doi.org/10.5281/zenodo.4784223 . .