Bešlin, Milivoj

Link to this page

Authority KeyName Variants
d7037f99-f8b5-45ed-bf1a-a7d03acfba0a
  • Bešlin, Milivoj (27)
Projects

Author's Bibliography

The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment

Bešlin, Milivoj; Žarković, Petar; Milošević, Srđan

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Žarković, Petar
AU  - Milošević, Srđan
PY  - 2022
UR  - https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/1523
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2752
AB  - This paper deals with a critical stage in the dissolution of the Soviet Communist (Bolshevik) Party’s domination in the Communist commonwealth. The gradual emancipation of European Communist parties, starting with Yugoslavia (1948), through the developments that caused the Soviet interventions in Hungary (1956) and Czechoslovakia (1968), gave birth to independent strategies of political struggle, autonomous from Moscow’s ideological centre, which were implemented by the largest Communist parties in Western Europe. The attempts aimed at the syncretism of the communist platform, and ideas of political rights and adapting to the parliamentary regime resulted in the “Third Road” movement, which strove to unify the positive experiences of the two ideologically opposed sides of the Cold War international constellation. Although it was a belated and, eventually – purely ideological concept, the movement itself and the idea of Eurocommunism has remained as an important testimony of an attempt at finding new paths in the struggle for a more just society.
AB  - U radu se analiziraju kritični momenti disolucije monolitnog istočnog bloka kojim je domini rala sovjetska komunistička (boljševička) partija. Evolutivna emancipacija evropskih komu nističkih partija počev od Jugoslavije (1948), preko sovjetskih intervencija u Mađarskoj (1956) 
i Čehoslovačkoj (1968), dovela je do konstituisanja samostalnih i u odnosu na Moskvu ne zavisnih strategija političke borbe, koje su primenjivale najveće komunističke partije u Za padnoj Evropi. Pokušaji sinkretizma komunističke platforme sa idejama poštovanja građan skih prava i adaptacije u parlamentarne režime zapadnih država, oblikovale su pokret “trećeg 
puta” koji je pokušao da objedini pozitivna iskustva obe ideološki suprotstavljene strane 
hladnoratovske međunarodne konstelacije. Iako zakasneo i politički nerealizovan, pokret i 
ideja evrokomunizma su ostali kao važno svedočanstvo o pokušaju pronalaska novih puteva 
u borbi za pravednije društvo.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment
T1  - Politika trećeg puta: evrokomunizam i njegova jugoslovenska procena
IS  - 4
VL  - 33
SP  - 1037
EP  - 1054
DO  - 10.2298/FID2204037B
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj and Žarković, Petar and Milošević, Srđan",
year = "2022",
abstract = "This paper deals with a critical stage in the dissolution of the Soviet Communist (Bolshevik) Party’s domination in the Communist commonwealth. The gradual emancipation of European Communist parties, starting with Yugoslavia (1948), through the developments that caused the Soviet interventions in Hungary (1956) and Czechoslovakia (1968), gave birth to independent strategies of political struggle, autonomous from Moscow’s ideological centre, which were implemented by the largest Communist parties in Western Europe. The attempts aimed at the syncretism of the communist platform, and ideas of political rights and adapting to the parliamentary regime resulted in the “Third Road” movement, which strove to unify the positive experiences of the two ideologically opposed sides of the Cold War international constellation. Although it was a belated and, eventually – purely ideological concept, the movement itself and the idea of Eurocommunism has remained as an important testimony of an attempt at finding new paths in the struggle for a more just society., U radu se analiziraju kritični momenti disolucije monolitnog istočnog bloka kojim je domini rala sovjetska komunistička (boljševička) partija. Evolutivna emancipacija evropskih komu nističkih partija počev od Jugoslavije (1948), preko sovjetskih intervencija u Mađarskoj (1956) 
i Čehoslovačkoj (1968), dovela je do konstituisanja samostalnih i u odnosu na Moskvu ne zavisnih strategija političke borbe, koje su primenjivale najveće komunističke partije u Za padnoj Evropi. Pokušaji sinkretizma komunističke platforme sa idejama poštovanja građan skih prava i adaptacije u parlamentarne režime zapadnih država, oblikovale su pokret “trećeg 
puta” koji je pokušao da objedini pozitivna iskustva obe ideološki suprotstavljene strane 
hladnoratovske međunarodne konstelacije. Iako zakasneo i politički nerealizovan, pokret i 
ideja evrokomunizma su ostali kao važno svedočanstvo o pokušaju pronalaska novih puteva 
u borbi za pravednije društvo.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment, Politika trećeg puta: evrokomunizam i njegova jugoslovenska procena",
number = "4",
volume = "33",
pages = "1037-1054",
doi = "10.2298/FID2204037B"
}
Bešlin, M., Žarković, P.,& Milošević, S.. (2022). The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 33(4), 1037-1054.
https://doi.org/10.2298/FID2204037B
Bešlin M, Žarković P, Milošević S. The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2022;33(4):1037-1054.
doi:10.2298/FID2204037B .
Bešlin, Milivoj, Žarković, Petar, Milošević, Srđan, "The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 33, no. 4 (2022):1037-1054,
https://doi.org/10.2298/FID2204037B . .

Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih

Bešlin, Milivoj; Žarković, Petar

(Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2021-12)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2021-12
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2584
AB  - U radu se analiziraju politička stajališta reformskih političkih elita u Srbiji i Hrvatskoj o ključnim pitanjima unutarnjega razvoja Jugoslavije početkom 1970-ih. Oba republička partijska rukovodstva stupila su na političku scenu u zenitu jugoslovenske reformske orijentacije i talasa liberalizacije nakon Brionskog plenuma. Nova generacija srpskih i hrvatskih komunista zasnivala je svoje reformske programe na idejama demokratizacije i emancipacije jugoslovenskoga samoupravnog socijalizma. Borba za novi koncept Jugoslavije, tržišnu privredu, reformu Saveza komunista Jugoslavije i liberalizaciju društva povezivala je političke elite Zagreba i Beograda. Međutim, nerešeni odnosi u federaciji, skupa s porastom nacionalizma i snažnim otporom partijskih konzervativaca, određivali su krajnje domete saradnje reformskih snaga i perspektive razvoja demokratskoga i tržišnoga socijalizma u Jugoslaviji.
PB  - Zagreb: Hrvatski institut za povijest
T2  - Časopis za suvremenu povijest
T1  - Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih
SP  - 791
EP  - 821
DO  - 10.22586/csp.v53i3.18379
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj and Žarković, Petar",
year = "2021-12",
abstract = "U radu se analiziraju politička stajališta reformskih političkih elita u Srbiji i Hrvatskoj o ključnim pitanjima unutarnjega razvoja Jugoslavije početkom 1970-ih. Oba republička partijska rukovodstva stupila su na političku scenu u zenitu jugoslovenske reformske orijentacije i talasa liberalizacije nakon Brionskog plenuma. Nova generacija srpskih i hrvatskih komunista zasnivala je svoje reformske programe na idejama demokratizacije i emancipacije jugoslovenskoga samoupravnog socijalizma. Borba za novi koncept Jugoslavije, tržišnu privredu, reformu Saveza komunista Jugoslavije i liberalizaciju društva povezivala je političke elite Zagreba i Beograda. Međutim, nerešeni odnosi u federaciji, skupa s porastom nacionalizma i snažnim otporom partijskih konzervativaca, određivali su krajnje domete saradnje reformskih snaga i perspektive razvoja demokratskoga i tržišnoga socijalizma u Jugoslaviji.",
publisher = "Zagreb: Hrvatski institut za povijest",
journal = "Časopis za suvremenu povijest",
title = "Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih",
pages = "791-821",
doi = "10.22586/csp.v53i3.18379"
}
Bešlin, M.,& Žarković, P.. (2021-12). Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih. in Časopis za suvremenu povijest
Zagreb: Hrvatski institut za povijest., 791-821.
https://doi.org/10.22586/csp.v53i3.18379
Bešlin M, Žarković P. Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih. in Časopis za suvremenu povijest. 2021;:791-821.
doi:10.22586/csp.v53i3.18379 .
Bešlin, Milivoj, Žarković, Petar, "Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih" in Časopis za suvremenu povijest (2021-12):791-821,
https://doi.org/10.22586/csp.v53i3.18379 . .

Aporias and contradictions of the (post-)Yugoslav left: orthodoxy in a praxis way

Bešlin, Milivoj; Pudar Draško, Gazela; Delibašić, Balša

(Praha: Filosofický ústav Akademie věd ČR, v. v. i., 2021)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Pudar Draško, Gazela
AU  - Delibašić, Balša
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2779
AB  - We address the specific, leftist dissent in socialist Yugoslavia that was centred around the Praxis intellectual school. Our aim is to show the divergent paths that strongly marked the legacy of the group’s Serbian wing. Tracing the intellectual engagement of two prominent figures that ended on completely opposite ends of the political spectrum – Mihailo Marković and Miladin Životić – we want to show that the inception of Yugoslavia’s bloody dissolution can be traced back to the very core of what could be called orthodox left dissent. We analyse the “truly leftist” politics of Mihailo Marković during the 1968 protests, which devolved into support for the police and apologia for war and nationalism in the 1990s. We compare his central intellectual role in instituting a nationalist brand of socialism in Serbia to the public engagement of Miladin Životić, whose marginalization stands as reminder of those who dared to oppose the dominant nationalist narratives and offered a vision of life together
PB  - Praha: Filosofický ústav Akademie věd ČR, v. v. i.
T2  - Contradictions: A Journal for Critical Thought
T1  - Aporias and contradictions of the (post-)Yugoslav left: orthodoxy in a praxis way
IS  - 2
VL  - 5
SP  - 107
EP  - 120
DO  - 10.46957/con.2021.2.6
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj and Pudar Draško, Gazela and Delibašić, Balša",
year = "2021",
abstract = "We address the specific, leftist dissent in socialist Yugoslavia that was centred around the Praxis intellectual school. Our aim is to show the divergent paths that strongly marked the legacy of the group’s Serbian wing. Tracing the intellectual engagement of two prominent figures that ended on completely opposite ends of the political spectrum – Mihailo Marković and Miladin Životić – we want to show that the inception of Yugoslavia’s bloody dissolution can be traced back to the very core of what could be called orthodox left dissent. We analyse the “truly leftist” politics of Mihailo Marković during the 1968 protests, which devolved into support for the police and apologia for war and nationalism in the 1990s. We compare his central intellectual role in instituting a nationalist brand of socialism in Serbia to the public engagement of Miladin Životić, whose marginalization stands as reminder of those who dared to oppose the dominant nationalist narratives and offered a vision of life together",
publisher = "Praha: Filosofický ústav Akademie věd ČR, v. v. i.",
journal = "Contradictions: A Journal for Critical Thought",
title = "Aporias and contradictions of the (post-)Yugoslav left: orthodoxy in a praxis way",
number = "2",
volume = "5",
pages = "107-120",
doi = "10.46957/con.2021.2.6"
}
Bešlin, M., Pudar Draško, G.,& Delibašić, B.. (2021). Aporias and contradictions of the (post-)Yugoslav left: orthodoxy in a praxis way. in Contradictions: A Journal for Critical Thought
Praha: Filosofický ústav Akademie věd ČR, v. v. i.., 5(2), 107-120.
https://doi.org/10.46957/con.2021.2.6
Bešlin M, Pudar Draško G, Delibašić B. Aporias and contradictions of the (post-)Yugoslav left: orthodoxy in a praxis way. in Contradictions: A Journal for Critical Thought. 2021;5(2):107-120.
doi:10.46957/con.2021.2.6 .
Bešlin, Milivoj, Pudar Draško, Gazela, Delibašić, Balša, "Aporias and contradictions of the (post-)Yugoslav left: orthodoxy in a praxis way" in Contradictions: A Journal for Critical Thought, 5, no. 2 (2021):107-120,
https://doi.org/10.46957/con.2021.2.6 . .

Na šta mislimo kada kažemo... Antifašizam kao savremeno opredeljenje

Bešlin, Milivoj; Milošević, Srđan

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - GEN
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Milošević, Srđan
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2264
AB  - Razlozi kojima su se rukovodili oni koji su 
stupali u antifašističku borbu bili su snažno vrednosno 
obojeni. Ako sadašnjost želi da ukaže omaž toj borbi i 
ako, štaviše, želi da spreči uslove pod kojima je ponovo 
moguć uspon fašizma ili njime inspirisanih ideologija, 
onda je toj u sadašnjosti neophodno istrajati ne samo na 
konkretnom sadržaju nekadašnjeg antifašizma, već voditi 
računa o zakonomernom razvitku tih vrednosti kroz vreme.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Beograd : Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope
T1  - Na šta mislimo kada kažemo... Antifašizam kao savremeno opredeljenje
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2264
ER  - 
@misc{
author = "Bešlin, Milivoj and Milošević, Srđan",
year = "2021",
abstract = "Razlozi kojima su se rukovodili oni koji su 
stupali u antifašističku borbu bili su snažno vrednosno 
obojeni. Ako sadašnjost želi da ukaže omaž toj borbi i 
ako, štaviše, želi da spreči uslove pod kojima je ponovo 
moguć uspon fašizma ili njime inspirisanih ideologija, 
onda je toj u sadašnjosti neophodno istrajati ne samo na 
konkretnom sadržaju nekadašnjeg antifašizma, već voditi 
računa o zakonomernom razvitku tih vrednosti kroz vreme.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd : Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope",
title = "Na šta mislimo kada kažemo... Antifašizam kao savremeno opredeljenje",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2264"
}
Bešlin, M.,& Milošević, S.. (2021). Na šta mislimo kada kažemo... Antifašizam kao savremeno opredeljenje. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2264
Bešlin M, Milošević S. Na šta mislimo kada kažemo... Antifašizam kao savremeno opredeljenje. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2264 .
Bešlin, Milivoj, Milošević, Srđan, "Na šta mislimo kada kažemo... Antifašizam kao savremeno opredeljenje" (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2264 .

Max Bergholz, Nasilje kao generativna sila: identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkanskoj zajednici, prev. Senada Kreso, Buybook, Sarajevo, 2018

Bešlin, Milivoj

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2019
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=768
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2034
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Max Bergholz, Nasilje kao generativna sila: identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkanskoj zajednici, prev. Senada Kreso, Buybook, Sarajevo, 2018
IS  - 3
VL  - 30
SP  - 453
EP  - 458
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2034
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2019",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Max Bergholz, Nasilje kao generativna sila: identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkanskoj zajednici, prev. Senada Kreso, Buybook, Sarajevo, 2018",
number = "3",
volume = "30",
pages = "453-458",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2034"
}
Bešlin, M.. (2019). Max Bergholz, Nasilje kao generativna sila: identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkanskoj zajednici, prev. Senada Kreso, Buybook, Sarajevo, 2018. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 30(3), 453-458.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2034
Bešlin M. Max Bergholz, Nasilje kao generativna sila: identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkanskoj zajednici, prev. Senada Kreso, Buybook, Sarajevo, 2018. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2019;30(3):453-458.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2034 .
Bešlin, Milivoj, "Max Bergholz, Nasilje kao generativna sila: identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkanskoj zajednici, prev. Senada Kreso, Buybook, Sarajevo, 2018" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 30, no. 3 (2019):453-458,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2034 .

Nikola Samardžić, Limes: istorijska margina i poreklo posebnosti Jugoistočne Evrope, Beograd, HERAedu, 2017

Bešlin, Milivoj

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2019
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=736
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1962
AB  - Nikola Samardžić, Limes: istorijska margina i poreklo posebnosti Jugoistočne Evrope, Beograd, HERAedu, 2017
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Nikola Samardžić, Limes: istorijska margina i poreklo posebnosti Jugoistočne Evrope, Beograd, HERAedu, 2017
IS  - 1
VL  - 30
SP  - 180
EP  - 182
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1962
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2019",
abstract = "Nikola Samardžić, Limes: istorijska margina i poreklo posebnosti Jugoistočne Evrope, Beograd, HERAedu, 2017",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Nikola Samardžić, Limes: istorijska margina i poreklo posebnosti Jugoistočne Evrope, Beograd, HERAedu, 2017",
number = "1",
volume = "30",
pages = "180-182",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1962"
}
Bešlin, M.. (2019). Nikola Samardžić, Limes: istorijska margina i poreklo posebnosti Jugoistočne Evrope, Beograd, HERAedu, 2017. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 30(1), 180-182.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1962
Bešlin M. Nikola Samardžić, Limes: istorijska margina i poreklo posebnosti Jugoistočne Evrope, Beograd, HERAedu, 2017. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2019;30(1):180-182.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1962 .
Bešlin, Milivoj, "Nikola Samardžić, Limes: istorijska margina i poreklo posebnosti Jugoistočne Evrope, Beograd, HERAedu, 2017" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 30, no. 1 (2019):180-182,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1962 .

Razvoj stočarske privrede na srpskom selu u 19. veku

Samardžić, Momir; Bešlin, Milivoj

(Beograd : Etnografski institut SANU, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Samardžić, Momir
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1655
AB  - The basic thesis we are trying to prove in this paper is that the development and transformation of objects used for livestock breeding in Serbia in the 19th century represents a paradigmatic example of the dynamics of the economic development of the country. We believe that the gradual transition from animal husbandry as the dominant economic activity to land cultivation was accompanied by changes that conditioned the appearance, development and transformation of facilities for livestock breeding, gradually transforming them from temporary to permanent buildings, thus influencing the transformation of material culture. [Project of the Serbian Ministry of Education, Science and Technological Development, Grant no. 177030: Od univerzalnih carstava ka nacionalnim državama - društvene i političke promene u Srbiji i na Balkanu]
PB  - Beograd : Etnografski institut SANU
T2  - Glasnik Etnografskog instituta SANU
T1  - Razvoj stočarske privrede na srpskom selu u 19. veku
T1  - Development of pastoral economy in the 19th century serbian village
IS  - LXVI (1)
SP  - 177
EP  - 192
DO  - 10.2298/GEI1801177S
ER  - 
@article{
author = "Samardžić, Momir and Bešlin, Milivoj",
year = "2018",
abstract = "The basic thesis we are trying to prove in this paper is that the development and transformation of objects used for livestock breeding in Serbia in the 19th century represents a paradigmatic example of the dynamics of the economic development of the country. We believe that the gradual transition from animal husbandry as the dominant economic activity to land cultivation was accompanied by changes that conditioned the appearance, development and transformation of facilities for livestock breeding, gradually transforming them from temporary to permanent buildings, thus influencing the transformation of material culture. [Project of the Serbian Ministry of Education, Science and Technological Development, Grant no. 177030: Od univerzalnih carstava ka nacionalnim državama - društvene i političke promene u Srbiji i na Balkanu]",
publisher = "Beograd : Etnografski institut SANU",
journal = "Glasnik Etnografskog instituta SANU",
title = "Razvoj stočarske privrede na srpskom selu u 19. veku, Development of pastoral economy in the 19th century serbian village",
number = "LXVI (1)",
pages = "177-192",
doi = "10.2298/GEI1801177S"
}
Samardžić, M.,& Bešlin, M.. (2018). Razvoj stočarske privrede na srpskom selu u 19. veku. in Glasnik Etnografskog instituta SANU
Beograd : Etnografski institut SANU.(LXVI (1)), 177-192.
https://doi.org/10.2298/GEI1801177S
Samardžić M, Bešlin M. Razvoj stočarske privrede na srpskom selu u 19. veku. in Glasnik Etnografskog instituta SANU. 2018;(LXVI (1)):177-192.
doi:10.2298/GEI1801177S .
Samardžić, Momir, Bešlin, Milivoj, "Razvoj stočarske privrede na srpskom selu u 19. veku" in Glasnik Etnografskog instituta SANU, no. LXVI (1) (2018):177-192,
https://doi.org/10.2298/GEI1801177S . .

The work of German oncologist Ferdinand Blumenthal in the Kingdom of Yugoslavia, 1933-1937.

Samardžić, Momir; Bešlin, Milivoj

(Beograd : Vojnomedicinska akademija, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Samardžić, Momir
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1654
AB  - After the adoption of racial laws in Germany, the well-known German oncologist Ferdinand Blumenthal, one of the founders of cancer research in Germany, left the Third Reich and arrived in Belgrade in October 1933. A German oncologist working in interwar Yugoslavia is interesting for the history of the development of Yugoslav cancer research, which at the time was still in its infancy.
PB  - Beograd : Vojnomedicinska akademija
T2  - Vojnosanitetski pregled
T1  - The work of German oncologist Ferdinand Blumenthal in the Kingdom of Yugoslavia, 1933-1937.
DO  - 10.2298/VSP171007181S
ER  - 
@article{
author = "Samardžić, Momir and Bešlin, Milivoj",
year = "2018",
abstract = "After the adoption of racial laws in Germany, the well-known German oncologist Ferdinand Blumenthal, one of the founders of cancer research in Germany, left the Third Reich and arrived in Belgrade in October 1933. A German oncologist working in interwar Yugoslavia is interesting for the history of the development of Yugoslav cancer research, which at the time was still in its infancy.",
publisher = "Beograd : Vojnomedicinska akademija",
journal = "Vojnosanitetski pregled",
title = "The work of German oncologist Ferdinand Blumenthal in the Kingdom of Yugoslavia, 1933-1937.",
doi = "10.2298/VSP171007181S"
}
Samardžić, M.,& Bešlin, M.. (2018). The work of German oncologist Ferdinand Blumenthal in the Kingdom of Yugoslavia, 1933-1937.. in Vojnosanitetski pregled
Beograd : Vojnomedicinska akademija..
https://doi.org/10.2298/VSP171007181S
Samardžić M, Bešlin M. The work of German oncologist Ferdinand Blumenthal in the Kingdom of Yugoslavia, 1933-1937.. in Vojnosanitetski pregled. 2018;.
doi:10.2298/VSP171007181S .
Samardžić, Momir, Bešlin, Milivoj, "The work of German oncologist Ferdinand Blumenthal in the Kingdom of Yugoslavia, 1933-1937." in Vojnosanitetski pregled (2018),
https://doi.org/10.2298/VSP171007181S . .

Postfaktualna istorija: Savremeni revizionistički izazovi istoriografskoj metodologiji u Srbiji

Bešlin, Milivoj; Samardžić, Momir

(Kosovska Mitrovica : Filozofski fakultet, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Samardžić, Momir
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1675
AB  - Starting from the theoretical and methodological postulates of historians, the
paper has the intention of analyzing the contemporary fundamental challenges
of the scientific methodology of historical science. By placing historiography
in the context of the era in which it operates, in the paper, special attention
will be paid to the revisionist tendencies in national historiography, as
a constituent in the development of historiography released from the
prescriptive norms and principles of scientific methodology, but also precisely
determined facticity. Under the influence of not only global, but also quite
specific particulate domiciliary ideological patterns in the past three decades,
historical revisionism has produced a school of thought that brings to the fore
different ideological manifestations of ethnic nationalism as a dominant social
matrix in modernity, instead of the epistemological and heuristic-interpretive
objectives and tasks of historical science.
AB  - Polazeći od teorijsko-metodoloških postavki zanata istoričara, rad ima intenciju da analizira fundamentalne savremene izazove naučnoj metodologiji istorijske nauke. Smeštajući istoriografiju u kontekst vremena u kome deluje, u radu će se posebna pažnja posvetiti revizionističkim tendencijama u domaćoj istoriografiji, kao konstitutivnim u nastanku istoriografije oslobođene preskriptivnih normi i principa naučne metodologije, ali i precizno utvrđenog fakticiteta. Pod uticajem ne samo globalnih već i sasvim specifičnih domicilno-partikularnih ideoloških obrazaca poslednje tri decenije, istorijski revizionizam je proizveo školu mišljenja koja u prvi plan umesto epistemoloških i heurističko-interpretativnih ciljeva i zadataka istorijske nauke, stavlja različite ideologijske pojavne oblike etničkog nacionalizma kao dominantne društvene matrice u savremenosti.
PB  - Kosovska Mitrovica : Filozofski fakultet
T2  - Metodološki izazovi istorijske nauke
T1  - Postfaktualna istorija: Savremeni revizionistički izazovi istoriografskoj metodologiji u Srbiji
SP  - 57
EP  - 77
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1675
ER  - 
@inbook{
author = "Bešlin, Milivoj and Samardžić, Momir",
year = "2018",
abstract = "Starting from the theoretical and methodological postulates of historians, the
paper has the intention of analyzing the contemporary fundamental challenges
of the scientific methodology of historical science. By placing historiography
in the context of the era in which it operates, in the paper, special attention
will be paid to the revisionist tendencies in national historiography, as
a constituent in the development of historiography released from the
prescriptive norms and principles of scientific methodology, but also precisely
determined facticity. Under the influence of not only global, but also quite
specific particulate domiciliary ideological patterns in the past three decades,
historical revisionism has produced a school of thought that brings to the fore
different ideological manifestations of ethnic nationalism as a dominant social
matrix in modernity, instead of the epistemological and heuristic-interpretive
objectives and tasks of historical science., Polazeći od teorijsko-metodoloških postavki zanata istoričara, rad ima intenciju da analizira fundamentalne savremene izazove naučnoj metodologiji istorijske nauke. Smeštajući istoriografiju u kontekst vremena u kome deluje, u radu će se posebna pažnja posvetiti revizionističkim tendencijama u domaćoj istoriografiji, kao konstitutivnim u nastanku istoriografije oslobođene preskriptivnih normi i principa naučne metodologije, ali i precizno utvrđenog fakticiteta. Pod uticajem ne samo globalnih već i sasvim specifičnih domicilno-partikularnih ideoloških obrazaca poslednje tri decenije, istorijski revizionizam je proizveo školu mišljenja koja u prvi plan umesto epistemoloških i heurističko-interpretativnih ciljeva i zadataka istorijske nauke, stavlja različite ideologijske pojavne oblike etničkog nacionalizma kao dominantne društvene matrice u savremenosti.",
publisher = "Kosovska Mitrovica : Filozofski fakultet",
journal = "Metodološki izazovi istorijske nauke",
booktitle = "Postfaktualna istorija: Savremeni revizionistički izazovi istoriografskoj metodologiji u Srbiji",
pages = "57-77",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1675"
}
Bešlin, M.,& Samardžić, M.. (2018). Postfaktualna istorija: Savremeni revizionistički izazovi istoriografskoj metodologiji u Srbiji. in Metodološki izazovi istorijske nauke
Kosovska Mitrovica : Filozofski fakultet., 57-77.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1675
Bešlin M, Samardžić M. Postfaktualna istorija: Savremeni revizionistički izazovi istoriografskoj metodologiji u Srbiji. in Metodološki izazovi istorijske nauke. 2018;:57-77.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1675 .
Bešlin, Milivoj, Samardžić, Momir, "Postfaktualna istorija: Savremeni revizionistički izazovi istoriografskoj metodologiji u Srbiji" in Metodološki izazovi istorijske nauke (2018):57-77,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1675 .

Intelektualni angažman i nacionalizam: Prilog kritici jedne simbiotičke veze

Bešlin, Milivoj

(Novi Sad : Akademska knjiga, 2017)

TY  - CHAP
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1673
AB  - U radu se istražuju teorijski pojmovi fenomena nacije i nacionalizma, kao i njihova interakcija
sa intelektualnim angažmanom. Veza između ove dve istorijske pojave datira od evropskog 19. veka i
ocenjena je kao simbioza kompatibilnih fenomena, jer su moderne evropske nacije konstrukti
angažovanih intelektualaca, književnika, umetnika i naučnika, koji su diseminacijom mitotvornih matrica
i narativa sluţili аfirmаciјi novog kolektivističkog idеntitеtа – nacionalizma. Iako se navedena
konstelacija u razvijenim društvima promenila, posebno nakon Drugog svetskog rata, u Srbiji, još kao
delu jugoslovenske zajednice, intelektualni angažman je igrao ključnu ulogu u destrukciji dotadašnjih
legitimacijskih modela i uspostavljanju novih, nacionalističkih sa svim konsekvencama koje su iz toga
proizašle.
AB  - In this paper we discuss the relationship and interdependence of intellectual engagement and
nationalism. Starting from the contemporary theoretical approaches towards the phenomenon of nations
and nationalism, we claim that the concepts of nations and modern intellectuals are products of the
European 19th century modernism and that intellectuals, writers, artists and scientists etc., with their
mythologized narratives, played important, if not crucial, role in nation-building processes. Even though
this interdependence of intellectual engagement and nationalism changed in Western Europe after the
Second World War, that was not the case in Serbia, as a part of the Yugoslav state. In Serbia, intellectual
engagement has played a key role in the delegitimisation of the existing socialist model of state and the
creation of new, nationalist ones, with all the consequences.
PB  - Novi Sad : Akademska knjiga
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Angažman: Uvod u studije angažovanosti
T1  - Intelektualni angažman i nacionalizam: Prilog kritici jedne simbiotičke veze
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1673
ER  - 
@inbook{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2017",
abstract = "U radu se istražuju teorijski pojmovi fenomena nacije i nacionalizma, kao i njihova interakcija
sa intelektualnim angažmanom. Veza između ove dve istorijske pojave datira od evropskog 19. veka i
ocenjena je kao simbioza kompatibilnih fenomena, jer su moderne evropske nacije konstrukti
angažovanih intelektualaca, književnika, umetnika i naučnika, koji su diseminacijom mitotvornih matrica
i narativa sluţili аfirmаciјi novog kolektivističkog idеntitеtа – nacionalizma. Iako se navedena
konstelacija u razvijenim društvima promenila, posebno nakon Drugog svetskog rata, u Srbiji, još kao
delu jugoslovenske zajednice, intelektualni angažman je igrao ključnu ulogu u destrukciji dotadašnjih
legitimacijskih modela i uspostavljanju novih, nacionalističkih sa svim konsekvencama koje su iz toga
proizašle., In this paper we discuss the relationship and interdependence of intellectual engagement and
nationalism. Starting from the contemporary theoretical approaches towards the phenomenon of nations
and nationalism, we claim that the concepts of nations and modern intellectuals are products of the
European 19th century modernism and that intellectuals, writers, artists and scientists etc., with their
mythologized narratives, played important, if not crucial, role in nation-building processes. Even though
this interdependence of intellectual engagement and nationalism changed in Western Europe after the
Second World War, that was not the case in Serbia, as a part of the Yugoslav state. In Serbia, intellectual
engagement has played a key role in the delegitimisation of the existing socialist model of state and the
creation of new, nationalist ones, with all the consequences.",
publisher = "Novi Sad : Akademska knjiga, Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Angažman: Uvod u studije angažovanosti",
booktitle = "Intelektualni angažman i nacionalizam: Prilog kritici jedne simbiotičke veze",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1673"
}
Bešlin, M.. (2017). Intelektualni angažman i nacionalizam: Prilog kritici jedne simbiotičke veze. in Angažman: Uvod u studije angažovanosti
Novi Sad : Akademska knjiga..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1673
Bešlin M. Intelektualni angažman i nacionalizam: Prilog kritici jedne simbiotičke veze. in Angažman: Uvod u studije angažovanosti. 2017;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1673 .
Bešlin, Milivoj, "Intelektualni angažman i nacionalizam: Prilog kritici jedne simbiotičke veze" in Angažman: Uvod u studije angažovanosti (2017),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1673 .

Politics of Memory, Historical Revisionism, and Negationism in Postsocialist Serbia

Škorić, Marko; Bešlin, Milivoj

(2017)

TY  - JOUR
AU  - Škorić, Marko
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1386
AB  - This paper explores the phenomenon of revisionism in historiography, while focusing in particular on illegitimate revisionism and negationism. It is indisputably true that historiography must be subject to constant revisions. Like all scientific theories, it needs to be characterized by a sort of “conservative” openness towards new ideas; however, revisions and negations are often put forward without scientific grounding. They reject the well-established historiographical methods, while opening themselves to various kinds of ideologies, biases and manipulations. The paper further offers a synthesized overview of the revisionist practice in dominant parts of the society and historiography in post-communist Serbia. The change in the ideological paradigm that occurred in the 1980s was accompanied by a politically motivated reinterpretation of the past, which primarily focused on World War II in Yugoslavia. In Serbia in the 1990s, Tito’s Partisans were no longer celebrated as national heroes and fighters against fascism; they were replaced by the royalist and nationalist Chetniks led by Draža Mihailović, whose collaboration with the occupying forces was purposefully glossed over. The nationalist interpretation of history and the new revisionist politics in Serbia were supported by the state and the activities of its three branches: legislative, executive and judicial. In spite of the political changes that took place in Serbia in 2000, the dominant nationalist matrix in historical interpretations and revisionist politics remained unchanged.
AB  - Polazeći od distinkcije između nauke i pseudonauke, rad se bavi pojavama revi-zionizma u naučnoj istoriografiji sa posebnim akcentom na pojave nelegitimnog revizionizma i negacionizma. Iako nije sporno da istoriografija mora da bude pod-ložna konstantnim revizijama, jer kao i svaka naučna teorija mora da ima neku vrstu konzervativne otvorenosti prema novim idejama, česte su pojave nenauč-nih revizija i negacionističkog pristupa. Ove pojave odbacuju utvrđene istorio-grafske metode uz otvaranje prema različitim vrstama pristrasnosti i manipula-cije. U radu se dalje daje sintetizovan pregled revizionističke prakse u dominantnim delovima društva i istoriografije u postkomunističkoj Srbiji. Promena ideološke paradigme krajem osamdesetih godina prošlog veka donela je i politički motivi-sanu reinterpretaciju, pre svega, Drugog svetskog rata na jugoslvoenskom pro-storu. Umesto dotadašnjih Titovih partizana u Srbiji u poslednjoj deceniji 20. veka rojalistički i nacionalistički četnici Draže Mihailovića bivaju proglašeni za nacionalne heroje i borce protiv fašizma, dok se njihova kolaboracija prećutkuje. Nacionalističko tumačenje istorije i nova revizionistička politika u Srbiji uživala je podršku države kroz delatnost sve tri grane vlasti: zakonodavne, izvršne i sud-ske. Uprkos političkim promenama u Srbiji 2000. dominantna nacionalistička matrica u istorijskim interpretacijama i politici revizionizma, nije promenjena.
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Politics of Memory, Historical Revisionism, and Negationism in Postsocialist Serbia
T1  - Politika sećanja, istorijski revizionizam i negacionizam u postsocijalističkoj Srbiji
IS  - 3
VL  - 28
SP  - 631
EP  - 649
DO  - 10.2298/FID1703631S
DO  - 10.2298/FID1703631S
ER  - 
@article{
author = "Škorić, Marko and Bešlin, Milivoj",
year = "2017",
abstract = "This paper explores the phenomenon of revisionism in historiography, while focusing in particular on illegitimate revisionism and negationism. It is indisputably true that historiography must be subject to constant revisions. Like all scientific theories, it needs to be characterized by a sort of “conservative” openness towards new ideas; however, revisions and negations are often put forward without scientific grounding. They reject the well-established historiographical methods, while opening themselves to various kinds of ideologies, biases and manipulations. The paper further offers a synthesized overview of the revisionist practice in dominant parts of the society and historiography in post-communist Serbia. The change in the ideological paradigm that occurred in the 1980s was accompanied by a politically motivated reinterpretation of the past, which primarily focused on World War II in Yugoslavia. In Serbia in the 1990s, Tito’s Partisans were no longer celebrated as national heroes and fighters against fascism; they were replaced by the royalist and nationalist Chetniks led by Draža Mihailović, whose collaboration with the occupying forces was purposefully glossed over. The nationalist interpretation of history and the new revisionist politics in Serbia were supported by the state and the activities of its three branches: legislative, executive and judicial. In spite of the political changes that took place in Serbia in 2000, the dominant nationalist matrix in historical interpretations and revisionist politics remained unchanged., Polazeći od distinkcije između nauke i pseudonauke, rad se bavi pojavama revi-zionizma u naučnoj istoriografiji sa posebnim akcentom na pojave nelegitimnog revizionizma i negacionizma. Iako nije sporno da istoriografija mora da bude pod-ložna konstantnim revizijama, jer kao i svaka naučna teorija mora da ima neku vrstu konzervativne otvorenosti prema novim idejama, česte su pojave nenauč-nih revizija i negacionističkog pristupa. Ove pojave odbacuju utvrđene istorio-grafske metode uz otvaranje prema različitim vrstama pristrasnosti i manipula-cije. U radu se dalje daje sintetizovan pregled revizionističke prakse u dominantnim delovima društva i istoriografije u postkomunističkoj Srbiji. Promena ideološke paradigme krajem osamdesetih godina prošlog veka donela je i politički motivi-sanu reinterpretaciju, pre svega, Drugog svetskog rata na jugoslvoenskom pro-storu. Umesto dotadašnjih Titovih partizana u Srbiji u poslednjoj deceniji 20. veka rojalistički i nacionalistički četnici Draže Mihailovića bivaju proglašeni za nacionalne heroje i borce protiv fašizma, dok se njihova kolaboracija prećutkuje. Nacionalističko tumačenje istorije i nova revizionistička politika u Srbiji uživala je podršku države kroz delatnost sve tri grane vlasti: zakonodavne, izvršne i sud-ske. Uprkos političkim promenama u Srbiji 2000. dominantna nacionalistička matrica u istorijskim interpretacijama i politici revizionizma, nije promenjena.",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Politics of Memory, Historical Revisionism, and Negationism in Postsocialist Serbia, Politika sećanja, istorijski revizionizam i negacionizam u postsocijalističkoj Srbiji",
number = "3",
volume = "28",
pages = "631-649",
doi = "10.2298/FID1703631S, 10.2298/FID1703631S"
}
Škorić, M.,& Bešlin, M.. (2017). Politics of Memory, Historical Revisionism, and Negationism in Postsocialist Serbia. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 28(3), 631-649.
https://doi.org/10.2298/FID1703631S
Škorić M, Bešlin M. Politics of Memory, Historical Revisionism, and Negationism in Postsocialist Serbia. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2017;28(3):631-649.
doi:10.2298/FID1703631S .
Škorić, Marko, Bešlin, Milivoj, "Politics of Memory, Historical Revisionism, and Negationism in Postsocialist Serbia" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 28, no. 3 (2017):631-649,
https://doi.org/10.2298/FID1703631S . .
5
1

Deforestation of the Principality of Serbia, 1830-1878: Overview

Samardžić, Momir; Bešlin, Milivoj

(2017)

TY  - JOUR
AU  - Samardžić, Momir
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1467
AB  - The goal of this article is to trace the appearance of a pattern of forest mismanagement from the beginnings
of modern Serbian state in the 19th century. The article will demonstrate that rapid demographic
growth, accompanied by the expansion of arable land due to a gradual transition from animal husbandry
to agriculture as the dominant form of economy, led to a vigorous increase in the process of deforestation
in the period spanning from the attainment of autonomy (1830) to the wars against the Ottoman Empire
(1876-1878). Supremacy of agriculture in the beginning of the 1870s was achieved at the expense of forests,
because the increase in agricultural yields in the peasant existential economy, which was characterized
by underdeveloped agricultural techniques, meant a continuous expansion of arable land. The example
of the Principality of Serbia confirms that in agrarian economies competition between the usufruct of
the forest and its potential as agricultural land regularly ends with the removal of the forest.
T2  - Geographica Pannonica
T1  - Deforestation of the Principality of Serbia, 1830-1878: Overview
VL  - 21
DO  - 10.18421/GP21.01-01
ER  - 
@article{
author = "Samardžić, Momir and Bešlin, Milivoj",
year = "2017",
abstract = "The goal of this article is to trace the appearance of a pattern of forest mismanagement from the beginnings
of modern Serbian state in the 19th century. The article will demonstrate that rapid demographic
growth, accompanied by the expansion of arable land due to a gradual transition from animal husbandry
to agriculture as the dominant form of economy, led to a vigorous increase in the process of deforestation
in the period spanning from the attainment of autonomy (1830) to the wars against the Ottoman Empire
(1876-1878). Supremacy of agriculture in the beginning of the 1870s was achieved at the expense of forests,
because the increase in agricultural yields in the peasant existential economy, which was characterized
by underdeveloped agricultural techniques, meant a continuous expansion of arable land. The example
of the Principality of Serbia confirms that in agrarian economies competition between the usufruct of
the forest and its potential as agricultural land regularly ends with the removal of the forest.",
journal = "Geographica Pannonica",
title = "Deforestation of the Principality of Serbia, 1830-1878: Overview",
volume = "21",
doi = "10.18421/GP21.01-01"
}
Samardžić, M.,& Bešlin, M.. (2017). Deforestation of the Principality of Serbia, 1830-1878: Overview. in Geographica Pannonica, 21.
https://doi.org/10.18421/GP21.01-01
Samardžić M, Bešlin M. Deforestation of the Principality of Serbia, 1830-1878: Overview. in Geographica Pannonica. 2017;21.
doi:10.18421/GP21.01-01 .
Samardžić, Momir, Bešlin, Milivoj, "Deforestation of the Principality of Serbia, 1830-1878: Overview" in Geographica Pannonica, 21 (2017),
https://doi.org/10.18421/GP21.01-01 . .

Vojvodina in Yugoslavia: The struggle for the autonomy

Bešlin, Milivoj

(Belgrade : Helsinki Committee for Human Rights in Serbia, 2017)

TY  - CHAP
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1674
AB  - The text gives an overview of the history of Vojvodina in Yugoslavia since the unification of 1918 until the breakup of Yugoslavia in 1991.
PB  - Belgrade : Helsinki Committee for Human Rights in Serbia
T2  - Yugoslavia from a Historical Perspective
T1  - Vojvodina in Yugoslavia: The struggle for the autonomy
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1674
ER  - 
@inbook{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2017",
abstract = "The text gives an overview of the history of Vojvodina in Yugoslavia since the unification of 1918 until the breakup of Yugoslavia in 1991.",
publisher = "Belgrade : Helsinki Committee for Human Rights in Serbia",
journal = "Yugoslavia from a Historical Perspective",
booktitle = "Vojvodina in Yugoslavia: The struggle for the autonomy",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1674"
}
Bešlin, M.. (2017). Vojvodina in Yugoslavia: The struggle for the autonomy. in Yugoslavia from a Historical Perspective
Belgrade : Helsinki Committee for Human Rights in Serbia..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1674
Bešlin M. Vojvodina in Yugoslavia: The struggle for the autonomy. in Yugoslavia from a Historical Perspective. 2017;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1674 .
Bešlin, Milivoj, "Vojvodina in Yugoslavia: The struggle for the autonomy" in Yugoslavia from a Historical Perspective (2017),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1674 .

Blajburg i revizionizam: Između istorije i mita

Bešlin, Milivoj

(Novi Sad : Zavod za kulturu Vojvodine, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1698
AB  - Rad ima intenciju da polazeći od teorijsko-metodoloških postavki kritičke
istoriografije objasni suštinu uzroka istorijskog revizionizma u savremenom hrvatskom društvu i
delu istoriografije. Blajburški narativ, kao ključno mesto istorijsko-revizionističkih ukrštanja,
postao je u novije vreme jedna od okosnica nacionalističke ideologije, pa i samog identiteta
savremene Hrvatske. U takvim okolnostima sve je teže odvojiti ideološke, mitotvorne i
martirološke konstrukcije od racionalne i naučno proverljive, ali i kontekstualno uobličene
interpretacije zbivanja na kraju Drugog svetskog rata u Jugoslaviji.
PB  - Novi Sad : Zavod za kulturu Vojvodine
T2  - Interkulturalnost. Časopis za podsticanje i afrimaciju interkulturalne komunikacije
T1  - Blajburg i revizionizam: Između istorije i mita
VL  - 14
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1698
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2017",
abstract = "Rad ima intenciju da polazeći od teorijsko-metodoloških postavki kritičke
istoriografije objasni suštinu uzroka istorijskog revizionizma u savremenom hrvatskom društvu i
delu istoriografije. Blajburški narativ, kao ključno mesto istorijsko-revizionističkih ukrštanja,
postao je u novije vreme jedna od okosnica nacionalističke ideologije, pa i samog identiteta
savremene Hrvatske. U takvim okolnostima sve je teže odvojiti ideološke, mitotvorne i
martirološke konstrukcije od racionalne i naučno proverljive, ali i kontekstualno uobličene
interpretacije zbivanja na kraju Drugog svetskog rata u Jugoslaviji.",
publisher = "Novi Sad : Zavod za kulturu Vojvodine",
journal = "Interkulturalnost. Časopis za podsticanje i afrimaciju interkulturalne komunikacije",
title = "Blajburg i revizionizam: Između istorije i mita",
volume = "14",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1698"
}
Bešlin, M.. (2017). Blajburg i revizionizam: Između istorije i mita. in Interkulturalnost. Časopis za podsticanje i afrimaciju interkulturalne komunikacije
Novi Sad : Zavod za kulturu Vojvodine., 14.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1698
Bešlin M. Blajburg i revizionizam: Između istorije i mita. in Interkulturalnost. Časopis za podsticanje i afrimaciju interkulturalne komunikacije. 2017;14.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1698 .
Bešlin, Milivoj, "Blajburg i revizionizam: Između istorije i mita" in Interkulturalnost. Časopis za podsticanje i afrimaciju interkulturalne komunikacije, 14 (2017),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1698 .

Soviet-Yugoslav reconciliation as a basic for understanding Tito's role in Hungarian revolution of 1956.

Bešlin, Milivoj; Samardžić, Momir

(Beograd : HeraEdu, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Samardžić, Momir
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1676
AB  - This paper analyzes Soviet-Yugoslav relations in the context of the first
major crisis between the two countries that started in 1948. The focus
is on the period after Stalin’s death, which was followed by a period of
detente and reconciliation. This process was not without tensions because
the interests of the two countries were in opposition to one another. While
the Soviet leader, Nikita Khrushchev, wanted to return Yugoslavia to the
Soviet sphere of influence, Tito considered Yugoslav independence won
during the conflict with Stalin as his foreign policy priority. Due to these
circumstances, the Hungarian rebellion in the autumn of 1956 against the
Soviet occupation was the catalyst for further development of relations
between Yugoslavia and the USSR, and these relations are a necessary
frame of reference for understanding the politics of Yugoslavia during this
Hungarian crisis.
PB  - Beograd : HeraEdu
T2  - Limes plus. Journal of Social Sciences and Humanities
T1  - Soviet-Yugoslav reconciliation as a basic for understanding Tito's role in Hungarian revolution of 1956.
IS  - 1
VL  - 14
SP  - 89
EP  - 104
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1676
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj and Samardžić, Momir",
year = "2017",
abstract = "This paper analyzes Soviet-Yugoslav relations in the context of the first
major crisis between the two countries that started in 1948. The focus
is on the period after Stalin’s death, which was followed by a period of
detente and reconciliation. This process was not without tensions because
the interests of the two countries were in opposition to one another. While
the Soviet leader, Nikita Khrushchev, wanted to return Yugoslavia to the
Soviet sphere of influence, Tito considered Yugoslav independence won
during the conflict with Stalin as his foreign policy priority. Due to these
circumstances, the Hungarian rebellion in the autumn of 1956 against the
Soviet occupation was the catalyst for further development of relations
between Yugoslavia and the USSR, and these relations are a necessary
frame of reference for understanding the politics of Yugoslavia during this
Hungarian crisis.",
publisher = "Beograd : HeraEdu",
journal = "Limes plus. Journal of Social Sciences and Humanities",
title = "Soviet-Yugoslav reconciliation as a basic for understanding Tito's role in Hungarian revolution of 1956.",
number = "1",
volume = "14",
pages = "89-104",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1676"
}
Bešlin, M.,& Samardžić, M.. (2017). Soviet-Yugoslav reconciliation as a basic for understanding Tito's role in Hungarian revolution of 1956.. in Limes plus. Journal of Social Sciences and Humanities
Beograd : HeraEdu., 14(1), 89-104.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1676
Bešlin M, Samardžić M. Soviet-Yugoslav reconciliation as a basic for understanding Tito's role in Hungarian revolution of 1956.. in Limes plus. Journal of Social Sciences and Humanities. 2017;14(1):89-104.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1676 .
Bešlin, Milivoj, Samardžić, Momir, "Soviet-Yugoslav reconciliation as a basic for understanding Tito's role in Hungarian revolution of 1956." in Limes plus. Journal of Social Sciences and Humanities, 14, no. 1 (2017):89-104,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1676 .

Identitetske i ideološke pretpostavke u funkcionisanju Vojne granice u Banatu u XVIII veku

Bešlin, Milivoj

(Novi Sad : Centar za političko obrazovanje, 2014)

TY  - CHAP
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2014
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1705
AB  - U radu se analiziraju identitetske i ideološke osnove za održavanje sistema u Vojnoj granici u Banatu. Pristup u radu je redukovan na srpsku etničku komponentu u Granici. Srpska etnija rasprostranjena duž vojne granice sa Osmanskim carstvom u Banatskoj Vojnoj granici imala je poseban status i njenim pripadnicima je bio garantovan privilegovan status od strane centralnih državnih organa, a pre svega od vladara koji je bio ključni kohezioni faktor, ali i primarna institucija vlasti u Monarhiji. Položaj srpskih graničara, kao važnih odbrambenih činilaca, bio je determinisan dvema koordinatama: državom koju je reprezentovao vladar i koja je imala intencije da kreira lojalnog podanika, kao i crkvenom organizacijom koja je želela da stvori vernika prema vlastitim projekcijama. Oba ova elementa fundamentalno su uticala na idejne i identitetske pretpostavke u funkcionisanju Vojne granice u Banatu u
XVIII veku.
PB  - Novi Sad : Centar za političko obrazovanje
T2  - Vojna granica u Banatu i banatski militari u 18. i 19. veku
T1  - Identitetske i ideološke pretpostavke u funkcionisanju Vojne granice u Banatu u XVIII veku
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1705
ER  - 
@inbook{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2014",
abstract = "U radu se analiziraju identitetske i ideološke osnove za održavanje sistema u Vojnoj granici u Banatu. Pristup u radu je redukovan na srpsku etničku komponentu u Granici. Srpska etnija rasprostranjena duž vojne granice sa Osmanskim carstvom u Banatskoj Vojnoj granici imala je poseban status i njenim pripadnicima je bio garantovan privilegovan status od strane centralnih državnih organa, a pre svega od vladara koji je bio ključni kohezioni faktor, ali i primarna institucija vlasti u Monarhiji. Položaj srpskih graničara, kao važnih odbrambenih činilaca, bio je determinisan dvema koordinatama: državom koju je reprezentovao vladar i koja je imala intencije da kreira lojalnog podanika, kao i crkvenom organizacijom koja je želela da stvori vernika prema vlastitim projekcijama. Oba ova elementa fundamentalno su uticala na idejne i identitetske pretpostavke u funkcionisanju Vojne granice u Banatu u
XVIII veku.",
publisher = "Novi Sad : Centar za političko obrazovanje",
journal = "Vojna granica u Banatu i banatski militari u 18. i 19. veku",
booktitle = "Identitetske i ideološke pretpostavke u funkcionisanju Vojne granice u Banatu u XVIII veku",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1705"
}
Bešlin, M.. (2014). Identitetske i ideološke pretpostavke u funkcionisanju Vojne granice u Banatu u XVIII veku. in Vojna granica u Banatu i banatski militari u 18. i 19. veku
Novi Sad : Centar za političko obrazovanje..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1705
Bešlin M. Identitetske i ideološke pretpostavke u funkcionisanju Vojne granice u Banatu u XVIII veku. in Vojna granica u Banatu i banatski militari u 18. i 19. veku. 2014;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1705 .
Bešlin, Milivoj, "Identitetske i ideološke pretpostavke u funkcionisanju Vojne granice u Banatu u XVIII veku" in Vojna granica u Banatu i banatski militari u 18. i 19. veku (2014),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1705 .

Kraljevina Jugoslavija u borbi protiv antifašizma 1936-1939. Istorijski izazov Španskog građanskog rata kao kristalizaciona tačka političke aktivnosti u Jugoslaviji

Bešlin, Milivoj

(Beograd : Fakultet političkih nauka, 2014)

TY  - CHAP
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2014
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1690
AB  - Rad ima intenciju da kroz analizu odnosa vlade Kraljevine Jugoslavije prema ratu za opstanak koji je vodila republikanska Španija (1936–1939) predstavi u širem smislu i odnos vladajuće političke elite prema temeljnim vrednostima antifašizma. U fokusu interesovanja su paradigmatične odluke jugoslovenske Vlade kojima je bila strogo zabranjena i faktički  kriminalizovana svaka pomoć i podrška legalnoj španskoj Vladi i snagama koje su se borile na njenoj strani. Oštro sankcionišući svaki pokušaj levičarske i antifašističke solidarnosti, kraljevska Vlada u Jugoslaviji koristila je priliku da se obračuna sa vodećim političkim protivnikom, koji je doživljavan kao unutrašnji neprijatelj – komunistima.
PB  - Beograd : Fakultet političkih nauka
T2  - Preispitivanje prošlosti i istorijski revizionizam
T1  - Kraljevina Jugoslavija u borbi protiv antifašizma 1936-1939. Istorijski izazov Španskog građanskog rata kao kristalizaciona tačka političke aktivnosti u Jugoslaviji
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1690
ER  - 
@inbook{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2014",
abstract = "Rad ima intenciju da kroz analizu odnosa vlade Kraljevine Jugoslavije prema ratu za opstanak koji je vodila republikanska Španija (1936–1939) predstavi u širem smislu i odnos vladajuće političke elite prema temeljnim vrednostima antifašizma. U fokusu interesovanja su paradigmatične odluke jugoslovenske Vlade kojima je bila strogo zabranjena i faktički  kriminalizovana svaka pomoć i podrška legalnoj španskoj Vladi i snagama koje su se borile na njenoj strani. Oštro sankcionišući svaki pokušaj levičarske i antifašističke solidarnosti, kraljevska Vlada u Jugoslaviji koristila je priliku da se obračuna sa vodećim političkim protivnikom, koji je doživljavan kao unutrašnji neprijatelj – komunistima.",
publisher = "Beograd : Fakultet političkih nauka",
journal = "Preispitivanje prošlosti i istorijski revizionizam",
booktitle = "Kraljevina Jugoslavija u borbi protiv antifašizma 1936-1939. Istorijski izazov Španskog građanskog rata kao kristalizaciona tačka političke aktivnosti u Jugoslaviji",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1690"
}
Bešlin, M.. (2014). Kraljevina Jugoslavija u borbi protiv antifašizma 1936-1939. Istorijski izazov Španskog građanskog rata kao kristalizaciona tačka političke aktivnosti u Jugoslaviji. in Preispitivanje prošlosti i istorijski revizionizam
Beograd : Fakultet političkih nauka..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1690
Bešlin M. Kraljevina Jugoslavija u borbi protiv antifašizma 1936-1939. Istorijski izazov Španskog građanskog rata kao kristalizaciona tačka političke aktivnosti u Jugoslaviji. in Preispitivanje prošlosti i istorijski revizionizam. 2014;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1690 .
Bešlin, Milivoj, "Kraljevina Jugoslavija u borbi protiv antifašizma 1936-1939. Istorijski izazov Španskog građanskog rata kao kristalizaciona tačka političke aktivnosti u Jugoslaviji" in Preispitivanje prošlosti i istorijski revizionizam (2014),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1690 .

Savremena hrvatska istoriografija o Jugoslaviji: Dve granične studije

Bešlin, Milivoj

(2013)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2013
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1699
T2  - Republika
T1  - Savremena hrvatska istoriografija o Jugoslaviji: Dve granične studije
IS  - 560-563
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1699
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2013",
journal = "Republika",
title = "Savremena hrvatska istoriografija o Jugoslaviji: Dve granične studije",
number = "560-563",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1699"
}
Bešlin, M.. (2013). Savremena hrvatska istoriografija o Jugoslaviji: Dve granične studije. in Republika(560-563).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1699
Bešlin M. Savremena hrvatska istoriografija o Jugoslaviji: Dve granične studije. in Republika. 2013;(560-563).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1699 .
Bešlin, Milivoj, "Savremena hrvatska istoriografija o Jugoslaviji: Dve granične studije" in Republika, no. 560-563 (2013),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1699 .

Četnički pokret Draže Mihailovića - najfrekventniji objekat istorijskog revizionizma u Srbiji

Bešlin, Milivoj

(Novi Sad : Alternativna kulturna organizacija, 2013)

TY  - CHAP
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2013
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1677
AB  - U radu se daje sintetizovan pregled revizionističke prakse u dominantnim delovima društva i istoriografije kao i teorijsko objašnjenje pojma revizionizma. U svom glavnom delu rad se fokusira na izvore, kao stajnu tačku zanata istoričara. Izvori o četničkom pokretu ne ostavljaju prostora za revizionističko tumačenje prošlosti kada je reč o kritičkoj istoriografiji. U radu su odabrani izvori grupisani u tri velike tematske celine. Svaki od ovih segmenata ilustrativno svedoči o tri ključna aspekta četničkog pokreta: njegovoj ideologiji, odnosu prema partizanskom, antifašističkom pokretu i kolaboraciji, odnosno saradnji sa okupatorima i kvislinškim snagama.
PB  - Novi Sad : Alternativna kulturna organizacija
T2  - Politička upoteba prošlosti. O istorijskom revizionizmu na postjugoslovenkom prostoru
T1  - Četnički pokret Draže Mihailovića - najfrekventniji objekat istorijskog revizionizma u Srbiji
SP  - 83
EP  - 143
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1677
ER  - 
@inbook{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2013",
abstract = "U radu se daje sintetizovan pregled revizionističke prakse u dominantnim delovima društva i istoriografije kao i teorijsko objašnjenje pojma revizionizma. U svom glavnom delu rad se fokusira na izvore, kao stajnu tačku zanata istoričara. Izvori o četničkom pokretu ne ostavljaju prostora za revizionističko tumačenje prošlosti kada je reč o kritičkoj istoriografiji. U radu su odabrani izvori grupisani u tri velike tematske celine. Svaki od ovih segmenata ilustrativno svedoči o tri ključna aspekta četničkog pokreta: njegovoj ideologiji, odnosu prema partizanskom, antifašističkom pokretu i kolaboraciji, odnosno saradnji sa okupatorima i kvislinškim snagama.",
publisher = "Novi Sad : Alternativna kulturna organizacija",
journal = "Politička upoteba prošlosti. O istorijskom revizionizmu na postjugoslovenkom prostoru",
booktitle = "Četnički pokret Draže Mihailovića - najfrekventniji objekat istorijskog revizionizma u Srbiji",
pages = "83-143",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1677"
}
Bešlin, M.. (2013). Četnički pokret Draže Mihailovića - najfrekventniji objekat istorijskog revizionizma u Srbiji. in Politička upoteba prošlosti. O istorijskom revizionizmu na postjugoslovenkom prostoru
Novi Sad : Alternativna kulturna organizacija., 83-143.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1677
Bešlin M. Četnički pokret Draže Mihailovića - najfrekventniji objekat istorijskog revizionizma u Srbiji. in Politička upoteba prošlosti. O istorijskom revizionizmu na postjugoslovenkom prostoru. 2013;:83-143.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1677 .
Bešlin, Milivoj, "Četnički pokret Draže Mihailovića - najfrekventniji objekat istorijskog revizionizma u Srbiji" in Politička upoteba prošlosti. O istorijskom revizionizmu na postjugoslovenkom prostoru (2013):83-143,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1677 .

„Liberalna koalicija“ između saradnje i nerazumevanja: Odnosi političkih elita Srbije i Hrvatske 1969–1971.

Bešlin, Milivoj

(Zagreb : Filozofski fakultet, Fakultet političkih znanosti, Pravni fakultet, Centar za demokraciju i pravo "Miko Tripalo", 2012)

TY  - CHAP
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2012
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1652
AB  - Rad ima intenciju da sagleda odnose dve najveće republike, Srbije i Hrvatske, unutar
jugoslovenskog državnog okvira, posmatrano kroz prizmu njihovih rukovodećih partijskih struktura u
periodu od Šestog kongresa SKS i SKH, krajem 1968. do smene hrvatskog rukovodstva u decembru
1971. Polazeći od zajedničkih ciljeva reformski orijentisanih rukovodstava predvođenih Markom
Nikezićem i Savkom Dabčević Kučar, odnosi zvaničnog Beograda i Zagreba lavirali su od svesti o
zajedničkim interesima, odbrane od arbitrarnog delovanja saveznog političkog centra, potrebe za
proširenjem reformske baze u društvu, operacionalizacije politike „čistih računa“, usaglašavanja ustavnih
promena, dalje liberalizacije i demokratizacije jugoslovenskog samoupravnog socijalizma, do različitog
shvatanja srpsko-hrvatskog dijaloga, nejednakog tretmana vlastitih nacionalizama, drugačijih pristupa
Titu... Ipak, uprkos neslaganjima, Nikezićevo rukovodstvo jedino u Karađorđevu na XXI sednici
Predsedništva CK SKJ ne prihvata nasilnu smenu vodećih ljudi CK Hrvatske i gušenje „hrvatskog
proljeća“, znajući da bi taj politički potez partijskih konzervativaca otvorio put promeni kursa i
dogmatizaciji političkih prilika u zemlji, ali i vodio komplikovanju srpsko-hrvatskih odnosa.
PB  - Zagreb : Filozofski fakultet, Fakultet političkih znanosti, Pravni fakultet, Centar za demokraciju i pravo "Miko Tripalo"
T2  - Hrvatsko proljeće. Četrdeset godina poslije
T1  - „Liberalna koalicija“ između saradnje i nerazumevanja: Odnosi političkih elita Srbije i Hrvatske 1969–1971.
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1652
ER  - 
@inbook{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2012",
abstract = "Rad ima intenciju da sagleda odnose dve najveće republike, Srbije i Hrvatske, unutar
jugoslovenskog državnog okvira, posmatrano kroz prizmu njihovih rukovodećih partijskih struktura u
periodu od Šestog kongresa SKS i SKH, krajem 1968. do smene hrvatskog rukovodstva u decembru
1971. Polazeći od zajedničkih ciljeva reformski orijentisanih rukovodstava predvođenih Markom
Nikezićem i Savkom Dabčević Kučar, odnosi zvaničnog Beograda i Zagreba lavirali su od svesti o
zajedničkim interesima, odbrane od arbitrarnog delovanja saveznog političkog centra, potrebe za
proširenjem reformske baze u društvu, operacionalizacije politike „čistih računa“, usaglašavanja ustavnih
promena, dalje liberalizacije i demokratizacije jugoslovenskog samoupravnog socijalizma, do različitog
shvatanja srpsko-hrvatskog dijaloga, nejednakog tretmana vlastitih nacionalizama, drugačijih pristupa
Titu... Ipak, uprkos neslaganjima, Nikezićevo rukovodstvo jedino u Karađorđevu na XXI sednici
Predsedništva CK SKJ ne prihvata nasilnu smenu vodećih ljudi CK Hrvatske i gušenje „hrvatskog
proljeća“, znajući da bi taj politički potez partijskih konzervativaca otvorio put promeni kursa i
dogmatizaciji političkih prilika u zemlji, ali i vodio komplikovanju srpsko-hrvatskih odnosa.",
publisher = "Zagreb : Filozofski fakultet, Fakultet političkih znanosti, Pravni fakultet, Centar za demokraciju i pravo "Miko Tripalo"",
journal = "Hrvatsko proljeće. Četrdeset godina poslije",
booktitle = "„Liberalna koalicija“ između saradnje i nerazumevanja: Odnosi političkih elita Srbije i Hrvatske 1969–1971.",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1652"
}
Bešlin, M.. (2012). „Liberalna koalicija“ između saradnje i nerazumevanja: Odnosi političkih elita Srbije i Hrvatske 1969–1971.. in Hrvatsko proljeće. Četrdeset godina poslije
Zagreb : Filozofski fakultet, Fakultet političkih znanosti, Pravni fakultet, Centar za demokraciju i pravo "Miko Tripalo"..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1652
Bešlin M. „Liberalna koalicija“ između saradnje i nerazumevanja: Odnosi političkih elita Srbije i Hrvatske 1969–1971.. in Hrvatsko proljeće. Četrdeset godina poslije. 2012;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1652 .
Bešlin, Milivoj, "„Liberalna koalicija“ između saradnje i nerazumevanja: Odnosi političkih elita Srbije i Hrvatske 1969–1971." in Hrvatsko proljeće. Četrdeset godina poslije (2012),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1652 .

Odnosi Jugoslavije i Sovjetskog Saveza 1968: Između nužnosti saradnje i principa slobode

Bešlin, Milivoj

(Novi Sad : Filozofski fakultet, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2011
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1697
AB  - Rаd donоsi krаtаk prеglеd јugоslоvеnskо-sоvјеtskih оdnоsа u pоslеrаtnоm pеriоdu, sа
pоsеbnim оsvrtоm nа tzv. trеću krizu nа rеlаciјi Bеоgrаd–Mоskvа, uzrоkоvаnu аgrеsiјоm SSSR-а nа
Ĉеhоslоvаĉku 1968. i оštrоm јugоslоvеnskоm rеаkciјоm nа tај ĉin kršеnjа mеđunаrоdnоg prаvа.
PB  - Novi Sad : Filozofski fakultet
T2  - Istraživanja Filozofskog fakulteta
T1  - Odnosi Jugoslavije i Sovjetskog Saveza 1968: Između nužnosti saradnje i principa slobode
IS  - 22
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1697
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2011",
abstract = "Rаd donоsi krаtаk prеglеd јugоslоvеnskо-sоvјеtskih оdnоsа u pоslеrаtnоm pеriоdu, sа
pоsеbnim оsvrtоm nа tzv. trеću krizu nа rеlаciјi Bеоgrаd–Mоskvа, uzrоkоvаnu аgrеsiјоm SSSR-а nа
Ĉеhоslоvаĉku 1968. i оštrоm јugоslоvеnskоm rеаkciјоm nа tај ĉin kršеnjа mеđunаrоdnоg prаvа.",
publisher = "Novi Sad : Filozofski fakultet",
journal = "Istraživanja Filozofskog fakulteta",
title = "Odnosi Jugoslavije i Sovjetskog Saveza 1968: Između nužnosti saradnje i principa slobode",
number = "22",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1697"
}
Bešlin, M.. (2011). Odnosi Jugoslavije i Sovjetskog Saveza 1968: Između nužnosti saradnje i principa slobode. in Istraživanja Filozofskog fakulteta
Novi Sad : Filozofski fakultet.(22).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1697
Bešlin M. Odnosi Jugoslavije i Sovjetskog Saveza 1968: Između nužnosti saradnje i principa slobode. in Istraživanja Filozofskog fakulteta. 2011;(22).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1697 .
Bešlin, Milivoj, "Odnosi Jugoslavije i Sovjetskog Saveza 1968: Između nužnosti saradnje i principa slobode" in Istraživanja Filozofskog fakulteta, no. 22 (2011),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1697 .

Јоsip Brоz Titо i јugоslоvеnski fеdеrаlizаm (1963–1974)

Bešlin, Milivoj

(Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije i Arhiv Jugoslavije, 2011)

TY  - CHAP
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2011
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1637
AB  - Rad ima intenciju da objasni genezu razvoja jugoslovenskog federalizma od de facto
psеudоfеdеrаciјe do Јugоslаviјe kао suštinski decentralizovane i slоţеne zајеdnice dеtеrminisаne
rаvnоprаvnоšću svih nаrоdа i pripаdајućih mаnjinа. U radu je apostrofirana еvоlutivna, аli pеrmаnеntna
promena dоminаntne cеntrаlistiĉke pаrаdigme kroz prelomne taĉke u suštinskој modifikaciji kаrаktеrа
јugоslоvеnskоg fеdеrаlizmа za koje autor uzima Ustаv iz 1963. i Оsmi Kоngrеs SKЈ, а nајvišе tri sеtа
ustаvnih аmаndаmаnа usvајаnih 1967–1971, kao i Ustav iz 1974. Ĉlanak istraţuje Titovu ulogu i uticaj u
procesu politiĉkog odreĊivanja legislativne forme prilikom trаnsfоrmаciјe jugoslovenskog fеdеrаlistiĉkоg
оkvirа i njegov odnos prema novim ustavnim rešenjima.
PB  - Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije i Arhiv Jugoslavije
T2  - Tito: viđenja i tumačenja
T1  - Јоsip Brоz Titо i јugоslоvеnski fеdеrаlizаm (1963–1974)
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1637
ER  - 
@inbook{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2011",
abstract = "Rad ima intenciju da objasni genezu razvoja jugoslovenskog federalizma od de facto
psеudоfеdеrаciјe do Јugоslаviјe kао suštinski decentralizovane i slоţеne zајеdnice dеtеrminisаne
rаvnоprаvnоšću svih nаrоdа i pripаdајućih mаnjinа. U radu je apostrofirana еvоlutivna, аli pеrmаnеntna
promena dоminаntne cеntrаlistiĉke pаrаdigme kroz prelomne taĉke u suštinskој modifikaciji kаrаktеrа
јugоslоvеnskоg fеdеrаlizmа za koje autor uzima Ustаv iz 1963. i Оsmi Kоngrеs SKЈ, а nајvišе tri sеtа
ustаvnih аmаndаmаnа usvајаnih 1967–1971, kao i Ustav iz 1974. Ĉlanak istraţuje Titovu ulogu i uticaj u
procesu politiĉkog odreĊivanja legislativne forme prilikom trаnsfоrmаciјe jugoslovenskog fеdеrаlistiĉkоg
оkvirа i njegov odnos prema novim ustavnim rešenjima.",
publisher = "Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije i Arhiv Jugoslavije",
journal = "Tito: viđenja i tumačenja",
booktitle = "Јоsip Brоz Titо i јugоslоvеnski fеdеrаlizаm (1963–1974)",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1637"
}
Bešlin, M.. (2011). Јоsip Brоz Titо i јugоslоvеnski fеdеrаlizаm (1963–1974). in Tito: viđenja i tumačenja
Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije i Arhiv Jugoslavije..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1637
Bešlin M. Јоsip Brоz Titо i јugоslоvеnski fеdеrаlizаm (1963–1974). in Tito: viđenja i tumačenja. 2011;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1637 .
Bešlin, Milivoj, "Јоsip Brоz Titо i јugоslоvеnski fеdеrаlizаm (1963–1974)" in Tito: viđenja i tumačenja (2011),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1637 .

Prodor teorijskog u istoriografiju: Smitov etnički potencijal nacije kao brodelovsko moyenne durée

Bešlin, Milivoj

(Sremska Mitrovica : Istorijski arhiv Srem, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2010
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1702
AB  - Povodom srpskog izdanja monografije "Nacionalni identitet", jednog od najuticajnijih aktuelnih teoretičara fenomena nacije i nacionalnih doktrina, etnosimboliste Antonija Smita, rad donosi fundamentalne postavke prezentovane u njegovoj vodećoj studiji. Članak ima intenciju da preciznije identifikuje pojam, ciljeve i karakter nacije i nacionalnog identiteta, da predstavi suprotstavljene epistemološke pristupe i tumačenja nastanka i geneze istraživanih fenomena, uz akcentovanje Smitovog istraživačkog stanovišta, a sve u kontekstu nedovoljnog teorijskog utemeljenja posmatranih pojava u domaćoj istoriografiji.
AB  - In spite of the frequent use of the notions of nation and nationality, Serbian
historiography did not make an effort aimed at specifying the aforementioned phenomena. Indifference to the accomplished theoretical results worldwide is also noticeable. The article is written upon the publication of a new Serbian issue of a monograph "National Identity", by the most influential and current theoretician of the phenomenon of nationand national doctrines, the ethno symbolist Anthony Smith. The article brings forth fundamental postulates laid out in his most referential study.
PB  - Sremska Mitrovica : Istorijski arhiv Srem
T2  - Spomenica Istorijskog arhiva Srem
T1  - Prodor teorijskog u istoriografiju: Smitov etnički potencijal nacije kao brodelovsko moyenne durée
IS  - 9
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1702
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2010",
abstract = "Povodom srpskog izdanja monografije "Nacionalni identitet", jednog od najuticajnijih aktuelnih teoretičara fenomena nacije i nacionalnih doktrina, etnosimboliste Antonija Smita, rad donosi fundamentalne postavke prezentovane u njegovoj vodećoj studiji. Članak ima intenciju da preciznije identifikuje pojam, ciljeve i karakter nacije i nacionalnog identiteta, da predstavi suprotstavljene epistemološke pristupe i tumačenja nastanka i geneze istraživanih fenomena, uz akcentovanje Smitovog istraživačkog stanovišta, a sve u kontekstu nedovoljnog teorijskog utemeljenja posmatranih pojava u domaćoj istoriografiji., In spite of the frequent use of the notions of nation and nationality, Serbian
historiography did not make an effort aimed at specifying the aforementioned phenomena. Indifference to the accomplished theoretical results worldwide is also noticeable. The article is written upon the publication of a new Serbian issue of a monograph "National Identity", by the most influential and current theoretician of the phenomenon of nationand national doctrines, the ethno symbolist Anthony Smith. The article brings forth fundamental postulates laid out in his most referential study.",
publisher = "Sremska Mitrovica : Istorijski arhiv Srem",
journal = "Spomenica Istorijskog arhiva Srem",
title = "Prodor teorijskog u istoriografiju: Smitov etnički potencijal nacije kao brodelovsko moyenne durée",
number = "9",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1702"
}
Bešlin, M.. (2010). Prodor teorijskog u istoriografiju: Smitov etnički potencijal nacije kao brodelovsko moyenne durée. in Spomenica Istorijskog arhiva Srem
Sremska Mitrovica : Istorijski arhiv Srem.(9).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1702
Bešlin M. Prodor teorijskog u istoriografiju: Smitov etnički potencijal nacije kao brodelovsko moyenne durée. in Spomenica Istorijskog arhiva Srem. 2010;(9).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1702 .
Bešlin, Milivoj, "Prodor teorijskog u istoriografiju: Smitov etnički potencijal nacije kao brodelovsko moyenne durée" in Spomenica Istorijskog arhiva Srem, no. 9 (2010),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1702 .

Prilog proučavanju treće krize u jugoslovensko-sovjetskim odnosima 1968: Poverljiva prepiska L. I. Brežnjeva i J. B. Tita

Bešlin, Milivoj

(Novi Sad : Matica srpska, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2010
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1700
AB  - Autor daje kratak pregled jugoslovensko-sovjetskih odnosa
u posleratnom periodu, sa posebnim osvrtom na Treću krizu na relaciji
Beograd—Moskva, uzrokovanu vojnom intervencijom zemaqa članica Varšavskog
ugovora na suverenu Čehoslovačku 1968. i oštrom jugoslovenskom
reakcijom na taj čin kršenja međunarodnog prava. U nastavku rada slede
integralni tekstovi pisama sovjetskog lidera Leonida Brežnjeva jugoslovenskom
predsedniku Titu i Titov odgovor Brežnjevu.
PB  - Novi Sad : Matica srpska
T2  - Zbornik Matice srpske za istoriju
T1  - Prilog proučavanju treće krize u jugoslovensko-sovjetskim odnosima 1968: Poverljiva prepiska L. I. Brežnjeva i J. B. Tita
IS  - 81
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1700
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2010",
abstract = "Autor daje kratak pregled jugoslovensko-sovjetskih odnosa
u posleratnom periodu, sa posebnim osvrtom na Treću krizu na relaciji
Beograd—Moskva, uzrokovanu vojnom intervencijom zemaqa članica Varšavskog
ugovora na suverenu Čehoslovačku 1968. i oštrom jugoslovenskom
reakcijom na taj čin kršenja međunarodnog prava. U nastavku rada slede
integralni tekstovi pisama sovjetskog lidera Leonida Brežnjeva jugoslovenskom
predsedniku Titu i Titov odgovor Brežnjevu.",
publisher = "Novi Sad : Matica srpska",
journal = "Zbornik Matice srpske za istoriju",
title = "Prilog proučavanju treće krize u jugoslovensko-sovjetskim odnosima 1968: Poverljiva prepiska L. I. Brežnjeva i J. B. Tita",
number = "81",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1700"
}
Bešlin, M.. (2010). Prilog proučavanju treće krize u jugoslovensko-sovjetskim odnosima 1968: Poverljiva prepiska L. I. Brežnjeva i J. B. Tita. in Zbornik Matice srpske za istoriju
Novi Sad : Matica srpska.(81).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1700
Bešlin M. Prilog proučavanju treće krize u jugoslovensko-sovjetskim odnosima 1968: Poverljiva prepiska L. I. Brežnjeva i J. B. Tita. in Zbornik Matice srpske za istoriju. 2010;(81).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1700 .
Bešlin, Milivoj, "Prilog proučavanju treće krize u jugoslovensko-sovjetskim odnosima 1968: Poverljiva prepiska L. I. Brežnjeva i J. B. Tita" in Zbornik Matice srpske za istoriju, no. 81 (2010),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1700 .

Momir Samardžić, OD SAN STEFANA DO SLIVNICE — SRBIJA PROTIV BUGARSKE 1878—1886, Filozofski fakultet, Novi Sad 2008, str. 346.

Bešlin, Milivoj

(Novi Sad : Matica srpska, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2010
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1701
PB  - Novi Sad : Matica srpska
T2  - Zbornik Matice srpske za istoriju
T1  - Momir Samardžić, OD SAN STEFANA DO SLIVNICE — SRBIJA PROTIV BUGARSKE 1878—1886, Filozofski fakultet, Novi Sad 2008, str. 346.
IS  - 81
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1701
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj",
year = "2010",
publisher = "Novi Sad : Matica srpska",
journal = "Zbornik Matice srpske za istoriju",
title = "Momir Samardžić, OD SAN STEFANA DO SLIVNICE — SRBIJA PROTIV BUGARSKE 1878—1886, Filozofski fakultet, Novi Sad 2008, str. 346.",
number = "81",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1701"
}
Bešlin, M.. (2010). Momir Samardžić, OD SAN STEFANA DO SLIVNICE — SRBIJA PROTIV BUGARSKE 1878—1886, Filozofski fakultet, Novi Sad 2008, str. 346.. in Zbornik Matice srpske za istoriju
Novi Sad : Matica srpska.(81).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1701
Bešlin M. Momir Samardžić, OD SAN STEFANA DO SLIVNICE — SRBIJA PROTIV BUGARSKE 1878—1886, Filozofski fakultet, Novi Sad 2008, str. 346.. in Zbornik Matice srpske za istoriju. 2010;(81).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1701 .
Bešlin, Milivoj, "Momir Samardžić, OD SAN STEFANA DO SLIVNICE — SRBIJA PROTIV BUGARSKE 1878—1886, Filozofski fakultet, Novi Sad 2008, str. 346." in Zbornik Matice srpske za istoriju, no. 81 (2010),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1701 .