Žarković, Petar

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0001-7446-907X
  • Žarković, Petar (13)
Projects

Author's Bibliography

Krsta Cicvarić i beogradska "žuta štampa" u Kraljevini Jugoslaviji

Bešlin, Milivoj; Žarković, Petar

(Beograd : Udruženje za društvenu istoriju, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3809
AB  - У чланку се анализира појава „жуте штампе“ у Београду
између два светска рата, на примеру рада новинара Крсте Цицварића.
Кроз критичко разматрање најважнијих Цицварићевих текстова и
новина, а пре свега Београдског дневника и Балкана, изводи се закључак
о главним карактеристикама таблоидне штампе, њеном специфичном
стилу обраћања публици, те намери да се кроз протежирање јефтиног
сензационализма утиче на креирање јавног мњења у многим осетљивим
политичким питањима.
PB  - Beograd : Udruženje za društvenu istoriju
T2  - Godišnjak za društvenu istoriju
T1  - Krsta Cicvarić i beogradska "žuta štampa" u Kraljevini Jugoslaviji
IS  - 3
VL  - 30
SP  - 55
EP  - 71
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3809
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj and Žarković, Petar",
year = "2023",
abstract = "У чланку се анализира појава „жуте штампе“ у Београду
између два светска рата, на примеру рада новинара Крсте Цицварића.
Кроз критичко разматрање најважнијих Цицварићевих текстова и
новина, а пре свега Београдског дневника и Балкана, изводи се закључак
о главним карактеристикама таблоидне штампе, њеном специфичном
стилу обраћања публици, те намери да се кроз протежирање јефтиног
сензационализма утиче на креирање јавног мњења у многим осетљивим
политичким питањима.",
publisher = "Beograd : Udruženje za društvenu istoriju",
journal = "Godišnjak za društvenu istoriju",
title = "Krsta Cicvarić i beogradska "žuta štampa" u Kraljevini Jugoslaviji",
number = "3",
volume = "30",
pages = "55-71",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3809"
}
Bešlin, M.,& Žarković, P.. (2023). Krsta Cicvarić i beogradska "žuta štampa" u Kraljevini Jugoslaviji. in Godišnjak za društvenu istoriju
Beograd : Udruženje za društvenu istoriju., 30(3), 55-71.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3809
Bešlin M, Žarković P. Krsta Cicvarić i beogradska "žuta štampa" u Kraljevini Jugoslaviji. in Godišnjak za društvenu istoriju. 2023;30(3):55-71.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3809 .
Bešlin, Milivoj, Žarković, Petar, "Krsta Cicvarić i beogradska "žuta štampa" u Kraljevini Jugoslaviji" in Godišnjak za društvenu istoriju, 30, no. 3 (2023):55-71,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3809 .

Misao Zorana Đinđića: filozofske i politikološke perspektive

Žarković, Petar; Orlović, Slaviša

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2023)


                                            

                                            
Žarković, P.,& Orlović, S.. (2023). Misao Zorana Đinđića: filozofske i politikološke perspektive. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 4(2), 517-532.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3695
Žarković P, Orlović S. Misao Zorana Đinđića: filozofske i politikološke perspektive. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2023;4(2):517-532.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3695 .
Žarković, Petar, Orlović, Slaviša, "Misao Zorana Đinđića: filozofske i politikološke perspektive" in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva, 4, no. 2 (2023):517-532,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3695 .

Adil Zulfikarpašić i Bosanski pogledi prema „totalitarnim pokretima“ u Jugoslaviji

Bešlin, Milivoj; Žarković, Petar

(Sarajevo : Bošnjački institut, 2023)

TY  - CHAP
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3719
AB  - Rad polazi od teorija o totalitarizmu i njihovih (post)hladnoratovskih funkcionalizacija. Izjednačavanje fašizma i socijalizma imalo je političku funkciju legitimizacije antikomunizma. Problem sa naknadnom totalitarizacijom jugoslovenskog poretka je u tome što nikada nije postignut konsenzus u nauci i teoriji. U radu se akcenat stavlja na temeljne ideološke odrednice Adila Zulfikarpašića i liberalnog kruga, pretežno, muslimanske emigracije, okupljene oko časopisa Bosanski pogledi. Njihova politička pozicija liberalno-demokratskog centra odbacivala je saradnju i sa jugoslovenskim vlastima u zemlji, ali i sa nacionalističkim krugovima u emigraciji, jednako ih ocenjujući kao totalitarne, antiliberalne i demokratski deficitarne. Zulfikarpašić je gradeći emigrantske organizacije bosanskohercegovačkih muslimana, tragao za sličnim liberalnim i demokratskim strukturama među političkim emigrantima drugih jugoslovenskih naroda u borbi za demokratizaciju Jugoslavije, tražeći ravnopravno mesto za Bosnu i Hercegovinu i prihvatanje realnosti o posebnosti bošnjačkog (muslimanskog) nacionalnog identiteta.
PB  - Sarajevo : Bošnjački institut
T2  - Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski pogledi
T1  - Adil Zulfikarpašić i Bosanski pogledi prema „totalitarnim pokretima“ u Jugoslaviji
SP  - 95
EP  - 111
DO  - 10.52450/ZRBE05
ER  - 
@inbook{
author = "Bešlin, Milivoj and Žarković, Petar",
year = "2023",
abstract = "Rad polazi od teorija o totalitarizmu i njihovih (post)hladnoratovskih funkcionalizacija. Izjednačavanje fašizma i socijalizma imalo je političku funkciju legitimizacije antikomunizma. Problem sa naknadnom totalitarizacijom jugoslovenskog poretka je u tome što nikada nije postignut konsenzus u nauci i teoriji. U radu se akcenat stavlja na temeljne ideološke odrednice Adila Zulfikarpašića i liberalnog kruga, pretežno, muslimanske emigracije, okupljene oko časopisa Bosanski pogledi. Njihova politička pozicija liberalno-demokratskog centra odbacivala je saradnju i sa jugoslovenskim vlastima u zemlji, ali i sa nacionalističkim krugovima u emigraciji, jednako ih ocenjujući kao totalitarne, antiliberalne i demokratski deficitarne. Zulfikarpašić je gradeći emigrantske organizacije bosanskohercegovačkih muslimana, tragao za sličnim liberalnim i demokratskim strukturama među političkim emigrantima drugih jugoslovenskih naroda u borbi za demokratizaciju Jugoslavije, tražeći ravnopravno mesto za Bosnu i Hercegovinu i prihvatanje realnosti o posebnosti bošnjačkog (muslimanskog) nacionalnog identiteta.",
publisher = "Sarajevo : Bošnjački institut",
journal = "Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski pogledi",
booktitle = "Adil Zulfikarpašić i Bosanski pogledi prema „totalitarnim pokretima“ u Jugoslaviji",
pages = "95-111",
doi = "10.52450/ZRBE05"
}
Bešlin, M.,& Žarković, P.. (2023). Adil Zulfikarpašić i Bosanski pogledi prema „totalitarnim pokretima“ u Jugoslaviji. in Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski pogledi
Sarajevo : Bošnjački institut., 95-111.
https://doi.org/10.52450/ZRBE05
Bešlin M, Žarković P. Adil Zulfikarpašić i Bosanski pogledi prema „totalitarnim pokretima“ u Jugoslaviji. in Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski pogledi. 2023;:95-111.
doi:10.52450/ZRBE05 .
Bešlin, Milivoj, Žarković, Petar, "Adil Zulfikarpašić i Bosanski pogledi prema „totalitarnim pokretima“ u Jugoslaviji" in Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski pogledi (2023):95-111,
https://doi.org/10.52450/ZRBE05 . .

"Demokratski socijalizam" na ispitu: od jugoslovenskog iskustva do globalnih trendova

Mladenović, Ivica; Žarković, Petar

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Mladenović, Ivica
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3693
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - "Demokratski socijalizam" na ispitu: od jugoslovenskog iskustva do globalnih trendova
T1  - "Democratic socialism" reassessed: insights from Yugoslavia's experience to global trends
IS  - 4
VL  - 34
SP  - 525
EP  - 527
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3693
ER  - 
@article{
author = "Mladenović, Ivica and Žarković, Petar",
year = "2023",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = ""Demokratski socijalizam" na ispitu: od jugoslovenskog iskustva do globalnih trendova, "Democratic socialism" reassessed: insights from Yugoslavia's experience to global trends",
number = "4",
volume = "34",
pages = "525-527",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3693"
}
Mladenović, I.,& Žarković, P.. (2023). "Demokratski socijalizam" na ispitu: od jugoslovenskog iskustva do globalnih trendova. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 34(4), 525-527.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3693
Mladenović I, Žarković P. "Demokratski socijalizam" na ispitu: od jugoslovenskog iskustva do globalnih trendova. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2023;34(4):525-527.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3693 .
Mladenović, Ivica, Žarković, Petar, ""Demokratski socijalizam" na ispitu: od jugoslovenskog iskustva do globalnih trendova" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 34, no. 4 (2023):525-527,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3693 .

The Rise and Fall of Democratic Socialism in Yugoslavia 1948-1972.

Bešlin, Milivoj; Žarković, Petar

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3691
AB  - This article examines the complex trajectory of democratic socialism in 
Yugoslavia from 1948 to 1972, a period characterized by groundbreaking 
experimentation and subsequent retreat from socialist ideals. The study 
begins with Yugoslavia’s 1948 break from Stalin, marking the inception 
of its independent socialist path, distinct from the Soviet model. It 
highlights the implementation of innovative policies, particularly the 
model of worker self-management, reflecting Yugoslavia’s endeavor to 
marry socialist principles with democratic practices. These policies, 
initially successful in fostering economic growth and a unique Yugoslav 
identity, faced internal challenges of ethnic and national complexities 
and external pressures owing to its non-aligned stance during the Cold 
War. The article delves into the internal political dynamics and leadership 
strategies of Yugoslavia during this transformative period, which is a 
domain that has received less scholarly attention compared to Yugoslav 
economic and foreign policies. It scrutinizes how Tito and his contemporaries 
navigated the challenges of maintaining a socialist state while balancing 
the ideals of democracy with the practicalities of governance. Special 
attention is given to the interplay between domestic policies and 
international influences, offering a comprehensive view of the Yugoslav 
socialist experiment. The decline of democratic socialism in Yugoslavia, 
culminating in the political shifts of 1972, is portrayed not as an abrupt 
collapse but as a gradual process, marked by changes in both policy and 
ideology. The authors conclude that the Yugoslav experience provides 
valuable insights into the complexities of implementing socialism in a 
diverse and multifaceted society, illustrating both the potential and 
limitations of merging socialism with democratic principles.
AB  - Ovaj članak istražuje složeni razvoj demokratskog socijalizma u Jugoslaviji od 1948. do 1972. 
godine, što je period koji se odlikuje pionirskim eksperimentisanjem i kasnijim odstupanjem 
od prvobitnih socijalističkih ideala. Studija počinje jugoslovenskim raskidom sa Staljinom 
1948. godine, čime počinje njen nezavisni socijalistički pravac razvoja, različit od sovjetskog 
modela. Naglašava se implementacija inovativnih politika, posebno modela radničkog samoupravljanja, koji odražava jugoslovensku težnju da spoji socijalističke principe sa demokratskim praksama. Ove politike, prvobitno uspešne u podsticanju ekonomskog rasta i stvaranju jedinstvenog jugoslovenskog identiteta, suočile su se sa unutrašnjim izazovima etničke i nacionalne složenosti i spoljnim pritiscima zbog nesvrstanog stava tokom Hladnog rata. Članak 
se bavi unutrašnjom političkom dinamikom i strategijama liderstva Jugoslavije tokom ovog 
transformacijskog perioda, domenom koji je bio manje zastupljen u akademskim istraživanjima za naznačeni period, naročito za period druge polovine 1960-tih. Analizira se kako su 
Tito i njegovi savremenici upravljali socijalističkom državom, balansirajući između ideala demokratije i ideoloških zahteva. Posebna pažnja posvećena je preplitanju domaćih politika i 
međunarodnih uticaja, čime se nudi sveobuhvatan pogled na jugoslovenski socijalistički eksperiment. Pad demokratskog socijalizma u Jugoslaviji, koji kulminira političkim promenama 
1972. godine, prikazuje se ne kao nagli kolaps, već kao postepeni proces, obeležen promenama u politici i ideologiji. Studija zaključuje da jugoslovensko iskustvo pruža dragocene uvide u složenosti implementacije socijalizma u jednom raznolikom društvu, ilustrujući i potencijale i ograničenja spajanja autoritarnog socijalizma sa demokratskim principima.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - The Rise and Fall of Democratic Socialism in Yugoslavia 1948-1972.
T1  - Uspon i pad demokratskog socijalizma u Jugoslaviji 1948-1972.
IS  - 4
VL  - 34
SP  - 550
EP  - 570
DO  - 10.2298/FID2304550B
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj and Žarković, Petar",
year = "2023",
abstract = "This article examines the complex trajectory of democratic socialism in 
Yugoslavia from 1948 to 1972, a period characterized by groundbreaking 
experimentation and subsequent retreat from socialist ideals. The study 
begins with Yugoslavia’s 1948 break from Stalin, marking the inception 
of its independent socialist path, distinct from the Soviet model. It 
highlights the implementation of innovative policies, particularly the 
model of worker self-management, reflecting Yugoslavia’s endeavor to 
marry socialist principles with democratic practices. These policies, 
initially successful in fostering economic growth and a unique Yugoslav 
identity, faced internal challenges of ethnic and national complexities 
and external pressures owing to its non-aligned stance during the Cold 
War. The article delves into the internal political dynamics and leadership 
strategies of Yugoslavia during this transformative period, which is a 
domain that has received less scholarly attention compared to Yugoslav 
economic and foreign policies. It scrutinizes how Tito and his contemporaries 
navigated the challenges of maintaining a socialist state while balancing 
the ideals of democracy with the practicalities of governance. Special 
attention is given to the interplay between domestic policies and 
international influences, offering a comprehensive view of the Yugoslav 
socialist experiment. The decline of democratic socialism in Yugoslavia, 
culminating in the political shifts of 1972, is portrayed not as an abrupt 
collapse but as a gradual process, marked by changes in both policy and 
ideology. The authors conclude that the Yugoslav experience provides 
valuable insights into the complexities of implementing socialism in a 
diverse and multifaceted society, illustrating both the potential and 
limitations of merging socialism with democratic principles., Ovaj članak istražuje složeni razvoj demokratskog socijalizma u Jugoslaviji od 1948. do 1972. 
godine, što je period koji se odlikuje pionirskim eksperimentisanjem i kasnijim odstupanjem 
od prvobitnih socijalističkih ideala. Studija počinje jugoslovenskim raskidom sa Staljinom 
1948. godine, čime počinje njen nezavisni socijalistički pravac razvoja, različit od sovjetskog 
modela. Naglašava se implementacija inovativnih politika, posebno modela radničkog samoupravljanja, koji odražava jugoslovensku težnju da spoji socijalističke principe sa demokratskim praksama. Ove politike, prvobitno uspešne u podsticanju ekonomskog rasta i stvaranju jedinstvenog jugoslovenskog identiteta, suočile su se sa unutrašnjim izazovima etničke i nacionalne složenosti i spoljnim pritiscima zbog nesvrstanog stava tokom Hladnog rata. Članak 
se bavi unutrašnjom političkom dinamikom i strategijama liderstva Jugoslavije tokom ovog 
transformacijskog perioda, domenom koji je bio manje zastupljen u akademskim istraživanjima za naznačeni period, naročito za period druge polovine 1960-tih. Analizira se kako su 
Tito i njegovi savremenici upravljali socijalističkom državom, balansirajući između ideala demokratije i ideoloških zahteva. Posebna pažnja posvećena je preplitanju domaćih politika i 
međunarodnih uticaja, čime se nudi sveobuhvatan pogled na jugoslovenski socijalistički eksperiment. Pad demokratskog socijalizma u Jugoslaviji, koji kulminira političkim promenama 
1972. godine, prikazuje se ne kao nagli kolaps, već kao postepeni proces, obeležen promenama u politici i ideologiji. Studija zaključuje da jugoslovensko iskustvo pruža dragocene uvide u složenosti implementacije socijalizma u jednom raznolikom društvu, ilustrujući i potencijale i ograničenja spajanja autoritarnog socijalizma sa demokratskim principima.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "The Rise and Fall of Democratic Socialism in Yugoslavia 1948-1972., Uspon i pad demokratskog socijalizma u Jugoslaviji 1948-1972.",
number = "4",
volume = "34",
pages = "550-570",
doi = "10.2298/FID2304550B"
}
Bešlin, M.,& Žarković, P.. (2023). The Rise and Fall of Democratic Socialism in Yugoslavia 1948-1972.. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 34(4), 550-570.
https://doi.org/10.2298/FID2304550B
Bešlin M, Žarković P. The Rise and Fall of Democratic Socialism in Yugoslavia 1948-1972.. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2023;34(4):550-570.
doi:10.2298/FID2304550B .
Bešlin, Milivoj, Žarković, Petar, "The Rise and Fall of Democratic Socialism in Yugoslavia 1948-1972." in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 34, no. 4 (2023):550-570,
https://doi.org/10.2298/FID2304550B . .

Zabeleška Veljka Mićunovića - prilog istoriji jugoslovenske diplomatije

Žarković, Petar

(Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije, 2023)

TY  - GEN
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3385
AB  - Veljko Mićunović was a prominent Yugoslav diplomat of the post-war era. In April 1961, Mićunović had a verbal altercation with Josip Broz Tito, the Yugoslav president, while on board the ship “Galeb”. This encounter led Mićunović to document the incident's critical details, which he recorded in a note that expressed his indignation with Tito's actions during the journey. Mićunović's note not only provides valuable insights into this event but also sheds light on Tito's working methods and his interactions with his subordinates. Moreover, the document also highlights the deep-seated animosity that existed between Tito and some of his colleagues in the state-party leadership, which
would continue until the early 1970s. This conflict was particularly apparent in Tito's cooperation with the State Secretariat for Foreign Affairs, where Mićunović spent over two decades of his career.
PB  - Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije
T2  - Tokovi istorije
T1  - Zabeleška Veljka Mićunovića - prilog istoriji jugoslovenske diplomatije
SP  - 243
EP  - 260
DO  - 10.31212/tokovi.2023.1.zar.243-260
ER  - 
@misc{
author = "Žarković, Petar",
year = "2023",
abstract = "Veljko Mićunović was a prominent Yugoslav diplomat of the post-war era. In April 1961, Mićunović had a verbal altercation with Josip Broz Tito, the Yugoslav president, while on board the ship “Galeb”. This encounter led Mićunović to document the incident's critical details, which he recorded in a note that expressed his indignation with Tito's actions during the journey. Mićunović's note not only provides valuable insights into this event but also sheds light on Tito's working methods and his interactions with his subordinates. Moreover, the document also highlights the deep-seated animosity that existed between Tito and some of his colleagues in the state-party leadership, which
would continue until the early 1970s. This conflict was particularly apparent in Tito's cooperation with the State Secretariat for Foreign Affairs, where Mićunović spent over two decades of his career.",
publisher = "Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije",
journal = "Tokovi istorije",
title = "Zabeleška Veljka Mićunovića - prilog istoriji jugoslovenske diplomatije",
pages = "243-260",
doi = "10.31212/tokovi.2023.1.zar.243-260"
}
Žarković, P.. (2023). Zabeleška Veljka Mićunovića - prilog istoriji jugoslovenske diplomatije. in Tokovi istorije
Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije., 243-260.
https://doi.org/10.31212/tokovi.2023.1.zar.243-260
Žarković P. Zabeleška Veljka Mićunovića - prilog istoriji jugoslovenske diplomatije. in Tokovi istorije. 2023;:243-260.
doi:10.31212/tokovi.2023.1.zar.243-260 .
Žarković, Petar, "Zabeleška Veljka Mićunovića - prilog istoriji jugoslovenske diplomatije" in Tokovi istorije (2023):243-260,
https://doi.org/10.31212/tokovi.2023.1.zar.243-260 . .

Od demokratskog do realnog socijalizma: jugoslovensko-sovjetski ideološki spor i njegovi rezultati

Žarković, Petar; Bešlin, Milivoj

(Podgorica : Center for Geopolitical Studies, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Žarković, Petar
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2950
AB  - Sukob Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom 1948, kao i jugoslovenska unutrašnjatransformacija koja je sledila, otvorili su značajnu debatu unutar radničkog pokreta o osnovnim pravcima razvitka socijalističke teorije i prakse. Sa jedne strane, jugoslovenski komunisti su u ogledanju sa sovjetskim („staljinističkim”) iskustvom, gradili početne temelje „demokratskog samoupravnog socijalizma”, dok susovjetski teoretičari osporavali jugoslovenske ideološke novine, smatrajući ih „revizionističkim”. Polemika je doživela vrhunac tokom 1960-ih godina, kada je Jugoslavija otpočela svobuhvatniji proces društvene i privredne reforme, a u Moskvi bilo započeto preispitivanje Hruščovljeve partijske linije „destaljinizacije”. Imajućiu vidu istorijski značaj sukoba, rad se koncentriše na jedno od suštinskih problemskih pitanja jugoslovensko-sovjetske polemike – uloge komunističke partije udruštvu, te da ispita na koji način su se kroz polemiku manifestovale karakteristike jugoslovenske liberalizacije, naročito u komparaciji sa ideološkim postavkama „realnog socijalizma” u Sovjetskom Savezu.
AB  - This research is aimed to critically analyse the Yugoslav-Soviet disputes, with a specific focus on the ideological question of Party reform as a central issue in their
differing interpretations. The methodology employed involves a comparative examination of the principles of Yugoslav “democratic socialism” and Soviet “real socialism” during the period of intense labour movement debates and the peak of Yugoslavia’s internal crisis, which led to the replacement of two reformist leaderships
in 1971/1972. The study highlights the importance of the clashes between the Yugoslav aspiration for autonomous development and the Soviet hegemonic model,
with the international context playing a crucial role in intensifying the debates. The
findings underscore the significance of ideology in shaping political events and the
trajectory of social development in both countries. Ultimately, this research provides a deeper understanding of the final outcomes of the Yugoslav-Soviet disputes
and sheds light on the evolution of the Yugoslav socialist system’s attempt to present itself as a distinct “progressive” (non-Soviet) development model. The analysis
demonstrates how the dynamics of ideological differences influenced the course of
socialist development, reflecting the complexities of post-Stalinist transitions and
the implications of these disputes for broader debates about socialist modernization on the left.
PB  - Podgorica : Center for Geopolitical Studies
T2  - Montenegrin Journal for Social Sciences
T1  - Od demokratskog do realnog socijalizma: jugoslovensko-sovjetski ideološki spor i njegovi rezultati
IS  - 1
VL  - 7
SP  - 9
EP  - 34
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2950
ER  - 
@article{
author = "Žarković, Petar and Bešlin, Milivoj",
year = "2023",
abstract = "Sukob Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom 1948, kao i jugoslovenska unutrašnjatransformacija koja je sledila, otvorili su značajnu debatu unutar radničkog pokreta o osnovnim pravcima razvitka socijalističke teorije i prakse. Sa jedne strane, jugoslovenski komunisti su u ogledanju sa sovjetskim („staljinističkim”) iskustvom, gradili početne temelje „demokratskog samoupravnog socijalizma”, dok susovjetski teoretičari osporavali jugoslovenske ideološke novine, smatrajući ih „revizionističkim”. Polemika je doživela vrhunac tokom 1960-ih godina, kada je Jugoslavija otpočela svobuhvatniji proces društvene i privredne reforme, a u Moskvi bilo započeto preispitivanje Hruščovljeve partijske linije „destaljinizacije”. Imajućiu vidu istorijski značaj sukoba, rad se koncentriše na jedno od suštinskih problemskih pitanja jugoslovensko-sovjetske polemike – uloge komunističke partije udruštvu, te da ispita na koji način su se kroz polemiku manifestovale karakteristike jugoslovenske liberalizacije, naročito u komparaciji sa ideološkim postavkama „realnog socijalizma” u Sovjetskom Savezu., This research is aimed to critically analyse the Yugoslav-Soviet disputes, with a specific focus on the ideological question of Party reform as a central issue in their
differing interpretations. The methodology employed involves a comparative examination of the principles of Yugoslav “democratic socialism” and Soviet “real socialism” during the period of intense labour movement debates and the peak of Yugoslavia’s internal crisis, which led to the replacement of two reformist leaderships
in 1971/1972. The study highlights the importance of the clashes between the Yugoslav aspiration for autonomous development and the Soviet hegemonic model,
with the international context playing a crucial role in intensifying the debates. The
findings underscore the significance of ideology in shaping political events and the
trajectory of social development in both countries. Ultimately, this research provides a deeper understanding of the final outcomes of the Yugoslav-Soviet disputes
and sheds light on the evolution of the Yugoslav socialist system’s attempt to present itself as a distinct “progressive” (non-Soviet) development model. The analysis
demonstrates how the dynamics of ideological differences influenced the course of
socialist development, reflecting the complexities of post-Stalinist transitions and
the implications of these disputes for broader debates about socialist modernization on the left.",
publisher = "Podgorica : Center for Geopolitical Studies",
journal = "Montenegrin Journal for Social Sciences",
title = "Od demokratskog do realnog socijalizma: jugoslovensko-sovjetski ideološki spor i njegovi rezultati",
number = "1",
volume = "7",
pages = "9-34",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2950"
}
Žarković, P.,& Bešlin, M.. (2023). Od demokratskog do realnog socijalizma: jugoslovensko-sovjetski ideološki spor i njegovi rezultati. in Montenegrin Journal for Social Sciences
Podgorica : Center for Geopolitical Studies., 7(1), 9-34.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2950
Žarković P, Bešlin M. Od demokratskog do realnog socijalizma: jugoslovensko-sovjetski ideološki spor i njegovi rezultati. in Montenegrin Journal for Social Sciences. 2023;7(1):9-34.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2950 .
Žarković, Petar, Bešlin, Milivoj, "Od demokratskog do realnog socijalizma: jugoslovensko-sovjetski ideološki spor i njegovi rezultati" in Montenegrin Journal for Social Sciences, 7, no. 1 (2023):9-34,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2950 .

Yugoslavia and De Gaulle’s Revision of the Cold War

Žarković, Petar; Bešlin, Milivoj

(Novi Sad : Filozofski fakultet, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Žarković, Petar
AU  - Bešlin, Milivoj
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2952
AB  - This paper will analyze France’s attempted foreign policy strategy in Yugoslavia and in Eastern Europe during the 1960s, beginning with the various positions of de Gaulle’s France and Tito’s Yugoslavia and the numerous similarities in how the two countries’ diplomacy functioned. In both countries, the course of foreign policy was determined according to the authoritarian characteristics of their systems and of their central figure–the president. Both countries were also interested in transcending the Cold War division of Europe, and they based their strategies on attempts to marginalize the United States and pacify the Soviet regime. De Gaulle’s attempt at a détente, which Yugoslavia was very sympathetic toward and had also committed itself to similar goals, failed due to unrealistic illusions of overcoming this bipolarity by forging a middle way between the two opposing Cold War blocs. Faced with an overestimation of their own influence, along with the Warsaw Pact’saggression toward Czechoslovakia, Moscow’s complete lack of interest in pacification, and the US’s unwillingness to withdraw, end of de Gaulle’s attempts at détente, in which Yugoslavia would play an important role, came to an end. Nevertheless, similar European and global policy goals brought France and Yugoslavia closer together, and this established the principles on which a cooling down period in the mid-1970s became possible.
PB  - Novi Sad : Filozofski fakultet
T2  - Istraživanja, Јournal of Historical Researches
T1  - Yugoslavia and De Gaulle’s Revision of the Cold War
VL  - 33
SP  - 153
EP  - 173
DO  - 10.19090/i.2022.33.153-173
ER  - 
@article{
author = "Žarković, Petar and Bešlin, Milivoj",
year = "2022",
abstract = "This paper will analyze France’s attempted foreign policy strategy in Yugoslavia and in Eastern Europe during the 1960s, beginning with the various positions of de Gaulle’s France and Tito’s Yugoslavia and the numerous similarities in how the two countries’ diplomacy functioned. In both countries, the course of foreign policy was determined according to the authoritarian characteristics of their systems and of their central figure–the president. Both countries were also interested in transcending the Cold War division of Europe, and they based their strategies on attempts to marginalize the United States and pacify the Soviet regime. De Gaulle’s attempt at a détente, which Yugoslavia was very sympathetic toward and had also committed itself to similar goals, failed due to unrealistic illusions of overcoming this bipolarity by forging a middle way between the two opposing Cold War blocs. Faced with an overestimation of their own influence, along with the Warsaw Pact’saggression toward Czechoslovakia, Moscow’s complete lack of interest in pacification, and the US’s unwillingness to withdraw, end of de Gaulle’s attempts at détente, in which Yugoslavia would play an important role, came to an end. Nevertheless, similar European and global policy goals brought France and Yugoslavia closer together, and this established the principles on which a cooling down period in the mid-1970s became possible.",
publisher = "Novi Sad : Filozofski fakultet",
journal = "Istraživanja, Јournal of Historical Researches",
title = "Yugoslavia and De Gaulle’s Revision of the Cold War",
volume = "33",
pages = "153-173",
doi = "10.19090/i.2022.33.153-173"
}
Žarković, P.,& Bešlin, M.. (2022). Yugoslavia and De Gaulle’s Revision of the Cold War. in Istraživanja, Јournal of Historical Researches
Novi Sad : Filozofski fakultet., 33, 153-173.
https://doi.org/10.19090/i.2022.33.153-173
Žarković P, Bešlin M. Yugoslavia and De Gaulle’s Revision of the Cold War. in Istraživanja, Јournal of Historical Researches. 2022;33:153-173.
doi:10.19090/i.2022.33.153-173 .
Žarković, Petar, Bešlin, Milivoj, "Yugoslavia and De Gaulle’s Revision of the Cold War" in Istraživanja, Јournal of Historical Researches, 33 (2022):153-173,
https://doi.org/10.19090/i.2022.33.153-173 . .

The Continuity of Populism In Serbia: From The 19th to the 21st Century

Bešlin, Milivoj; Žarković, Petar

(Institute of Social Sciences Ivo Pilar, 2022)

TY  - CHAP
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2951
AB  - In the second half of the 19th century, Serbian populism became a focal point of the politicallife of the country and the dominant social model. Established by the Radical Party and relyingon the ideas of Russian populism, it was manifested in two forms: as social egalitarianism andideological nationalism. A monopolistic party, reliance on Russia, an authoritarian leader,essentialisation of the nation and a striving for the establishment of a great state were the basicforms through which it was manifested. In socialist Yugoslavia the predominant form of populism was the leftist one, emanated through resistance to market reforms and theliberalisation of society. At the time of the breakdown of European socialism, Serbia, at thetime of the so-called antibureaucratic revolution, turned towards radical populism personifiedby Slobodan MiloπeviÊ. That was a time of transformation of leftist and pro-Yugoslav populisminto a predominantly right-wing Serbian populism with an ultranationalist content. The patternestablished in this way has not significantly changed to the present day.
PB  - Institute of Social Sciences Ivo Pilar
T2  - Contemporary Populism and Its Political Consequences
T1  - The Continuity of Populism In Serbia: From The 19th to the 21st Century
SP  - 77
EP  - 90
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2951
ER  - 
@inbook{
author = "Bešlin, Milivoj and Žarković, Petar",
year = "2022",
abstract = "In the second half of the 19th century, Serbian populism became a focal point of the politicallife of the country and the dominant social model. Established by the Radical Party and relyingon the ideas of Russian populism, it was manifested in two forms: as social egalitarianism andideological nationalism. A monopolistic party, reliance on Russia, an authoritarian leader,essentialisation of the nation and a striving for the establishment of a great state were the basicforms through which it was manifested. In socialist Yugoslavia the predominant form of populism was the leftist one, emanated through resistance to market reforms and theliberalisation of society. At the time of the breakdown of European socialism, Serbia, at thetime of the so-called antibureaucratic revolution, turned towards radical populism personifiedby Slobodan MiloπeviÊ. That was a time of transformation of leftist and pro-Yugoslav populisminto a predominantly right-wing Serbian populism with an ultranationalist content. The patternestablished in this way has not significantly changed to the present day.",
publisher = "Institute of Social Sciences Ivo Pilar",
journal = "Contemporary Populism and Its Political Consequences",
booktitle = "The Continuity of Populism In Serbia: From The 19th to the 21st Century",
pages = "77-90",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2951"
}
Bešlin, M.,& Žarković, P.. (2022). The Continuity of Populism In Serbia: From The 19th to the 21st Century. in Contemporary Populism and Its Political Consequences
Institute of Social Sciences Ivo Pilar., 77-90.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2951
Bešlin M, Žarković P. The Continuity of Populism In Serbia: From The 19th to the 21st Century. in Contemporary Populism and Its Political Consequences. 2022;:77-90.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2951 .
Bešlin, Milivoj, Žarković, Petar, "The Continuity of Populism In Serbia: From The 19th to the 21st Century" in Contemporary Populism and Its Political Consequences (2022):77-90,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2951 .

The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment

Bešlin, Milivoj; Žarković, Petar; Milošević, Srđan

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Žarković, Petar
AU  - Milošević, Srđan
PY  - 2022
UR  - https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/1523
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2752
AB  - This paper deals with a critical stage in the dissolution of the Soviet Communist (Bolshevik) Party’s domination in the Communist commonwealth. The gradual emancipation of European Communist parties, starting with Yugoslavia (1948), through the developments that caused the Soviet interventions in Hungary (1956) and Czechoslovakia (1968), gave birth to independent strategies of political struggle, autonomous from Moscow’s ideological centre, which were implemented by the largest Communist parties in Western Europe. The attempts aimed at the syncretism of the communist platform, and ideas of political rights and adapting to the parliamentary regime resulted in the “Third Road” movement, which strove to unify the positive experiences of the two ideologically opposed sides of the Cold War international constellation. Although it was a belated and, eventually – purely ideological concept, the movement itself and the idea of Eurocommunism has remained as an important testimony of an attempt at finding new paths in the struggle for a more just society.
AB  - U radu se analiziraju kritični momenti disolucije monolitnog istočnog bloka kojim je domini rala sovjetska komunistička (boljševička) partija. Evolutivna emancipacija evropskih komu nističkih partija počev od Jugoslavije (1948), preko sovjetskih intervencija u Mađarskoj (1956) 
i Čehoslovačkoj (1968), dovela je do konstituisanja samostalnih i u odnosu na Moskvu ne zavisnih strategija političke borbe, koje su primenjivale najveće komunističke partije u Za padnoj Evropi. Pokušaji sinkretizma komunističke platforme sa idejama poštovanja građan skih prava i adaptacije u parlamentarne režime zapadnih država, oblikovale su pokret “trećeg 
puta” koji je pokušao da objedini pozitivna iskustva obe ideološki suprotstavljene strane 
hladnoratovske međunarodne konstelacije. Iako zakasneo i politički nerealizovan, pokret i 
ideja evrokomunizma su ostali kao važno svedočanstvo o pokušaju pronalaska novih puteva 
u borbi za pravednije društvo.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment
T1  - Politika trećeg puta: evrokomunizam i njegova jugoslovenska procena
IS  - 4
VL  - 33
SP  - 1037
EP  - 1054
DO  - 10.2298/FID2204037B
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj and Žarković, Petar and Milošević, Srđan",
year = "2022",
abstract = "This paper deals with a critical stage in the dissolution of the Soviet Communist (Bolshevik) Party’s domination in the Communist commonwealth. The gradual emancipation of European Communist parties, starting with Yugoslavia (1948), through the developments that caused the Soviet interventions in Hungary (1956) and Czechoslovakia (1968), gave birth to independent strategies of political struggle, autonomous from Moscow’s ideological centre, which were implemented by the largest Communist parties in Western Europe. The attempts aimed at the syncretism of the communist platform, and ideas of political rights and adapting to the parliamentary regime resulted in the “Third Road” movement, which strove to unify the positive experiences of the two ideologically opposed sides of the Cold War international constellation. Although it was a belated and, eventually – purely ideological concept, the movement itself and the idea of Eurocommunism has remained as an important testimony of an attempt at finding new paths in the struggle for a more just society., U radu se analiziraju kritični momenti disolucije monolitnog istočnog bloka kojim je domini rala sovjetska komunistička (boljševička) partija. Evolutivna emancipacija evropskih komu nističkih partija počev od Jugoslavije (1948), preko sovjetskih intervencija u Mađarskoj (1956) 
i Čehoslovačkoj (1968), dovela je do konstituisanja samostalnih i u odnosu na Moskvu ne zavisnih strategija političke borbe, koje su primenjivale najveće komunističke partije u Za padnoj Evropi. Pokušaji sinkretizma komunističke platforme sa idejama poštovanja građan skih prava i adaptacije u parlamentarne režime zapadnih država, oblikovale su pokret “trećeg 
puta” koji je pokušao da objedini pozitivna iskustva obe ideološki suprotstavljene strane 
hladnoratovske međunarodne konstelacije. Iako zakasneo i politički nerealizovan, pokret i 
ideja evrokomunizma su ostali kao važno svedočanstvo o pokušaju pronalaska novih puteva 
u borbi za pravednije društvo.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment, Politika trećeg puta: evrokomunizam i njegova jugoslovenska procena",
number = "4",
volume = "33",
pages = "1037-1054",
doi = "10.2298/FID2204037B"
}
Bešlin, M., Žarković, P.,& Milošević, S.. (2022). The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 33(4), 1037-1054.
https://doi.org/10.2298/FID2204037B
Bešlin M, Žarković P, Milošević S. The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2022;33(4):1037-1054.
doi:10.2298/FID2204037B .
Bešlin, Milivoj, Žarković, Petar, Milošević, Srđan, "The Third Road Policy: Eurocommunism and Its Yugoslav Assessment" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 33, no. 4 (2022):1037-1054,
https://doi.org/10.2298/FID2204037B . .

Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih

Bešlin, Milivoj; Žarković, Petar

(Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2584
AB  - U radu se analiziraju politička stajališta reformskih političkih elita u Srbiji i Hrvatskoj o ključnim pitanjima unutarnjega razvoja Jugoslavije početkom 1970-ih. Oba republička partijska rukovodstva stupila su na političku scenu u zenitu jugoslovenske reformske orijentacije i talasa liberalizacije nakon Brionskog plenuma. Nova generacija srpskih i hrvatskih komunista zasnivala je svoje reformske programe na idejama demokratizacije i emancipacije jugoslovenskoga samoupravnog socijalizma. Borba za novi koncept Jugoslavije, tržišnu privredu, reformu Saveza komunista Jugoslavije i liberalizaciju društva povezivala je političke elite Zagreba i Beograda. Međutim, nerešeni odnosi u federaciji, skupa s porastom nacionalizma i snažnim otporom partijskih konzervativaca, određivali su krajnje domete saradnje reformskih snaga i perspektive razvoja demokratskoga i tržišnoga socijalizma u Jugoslaviji.
PB  - Zagreb: Hrvatski institut za povijest
T2  - Časopis za suvremenu povijest
T1  - Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih
SP  - 791
EP  - 821
DO  - 10.22586/csp.v53i3.18379
ER  - 
@article{
author = "Bešlin, Milivoj and Žarković, Petar",
year = "2021",
abstract = "U radu se analiziraju politička stajališta reformskih političkih elita u Srbiji i Hrvatskoj o ključnim pitanjima unutarnjega razvoja Jugoslavije početkom 1970-ih. Oba republička partijska rukovodstva stupila su na političku scenu u zenitu jugoslovenske reformske orijentacije i talasa liberalizacije nakon Brionskog plenuma. Nova generacija srpskih i hrvatskih komunista zasnivala je svoje reformske programe na idejama demokratizacije i emancipacije jugoslovenskoga samoupravnog socijalizma. Borba za novi koncept Jugoslavije, tržišnu privredu, reformu Saveza komunista Jugoslavije i liberalizaciju društva povezivala je političke elite Zagreba i Beograda. Međutim, nerešeni odnosi u federaciji, skupa s porastom nacionalizma i snažnim otporom partijskih konzervativaca, određivali su krajnje domete saradnje reformskih snaga i perspektive razvoja demokratskoga i tržišnoga socijalizma u Jugoslaviji.",
publisher = "Zagreb: Hrvatski institut za povijest",
journal = "Časopis za suvremenu povijest",
title = "Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih",
pages = "791-821",
doi = "10.22586/csp.v53i3.18379"
}
Bešlin, M.,& Žarković, P.. (2021). Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih. in Časopis za suvremenu povijest
Zagreb: Hrvatski institut za povijest., 791-821.
https://doi.org/10.22586/csp.v53i3.18379
Bešlin M, Žarković P. Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih. in Časopis za suvremenu povijest. 2021;:791-821.
doi:10.22586/csp.v53i3.18379 .
Bešlin, Milivoj, Žarković, Petar, "Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatskosrpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih" in Časopis za suvremenu povijest (2021):791-821,
https://doi.org/10.22586/csp.v53i3.18379 . .
2

Sipovska koncepcija jugoslovenske spoljne politike: DSIP u središtu unutarpartijskih sporenja

Žarković, Petar

(Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2160
AB  - This paper analyses the phenomenon of SIP conception of Yugoslav foreign policy at the beginning of the 1960s.By examining some of the crucial reasons for polarization of Yugoslav communist party and certain dilemmas of Yugoslav foreign policy, this paper is trying to explain main reasons for the gap between the main party organs and the State Secretariat for Foreign Affairs (Sekreterijat inostranih poslova - SIP).
AB  - Рад представља анализу појаве „сиповске концепције“ југословенске спољне политике и њених основних карактеристика почетком 60-их година 20 века. Посматран је кључни однос између Државног секретаријата
за спољне послове Југославије (ДСИП) и Савеза комуниста
Југославије (СКЈ), кроз уочавање главних идеја партијске
поларизације југословенских комуниста и дилема око одређених спољнополитичких приоритета везаних за однос
према Совјетском Савезу.
PB  - Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije
T2  - Tokovi istorije/Currents of History
T1  - Sipovska koncepcija jugoslovenske spoljne politike: DSIP u središtu unutarpartijskih sporenja
T1  - SIP conception of the Yugoslav foreign policy: SIP in the centre of interparty disputes
IS  - 1
SP  - 97
EP  - 121
DO  - 10.31212/tokovi
ER  - 
@article{
author = "Žarković, Petar",
year = "2017",
abstract = "This paper analyses the phenomenon of SIP conception of Yugoslav foreign policy at the beginning of the 1960s.By examining some of the crucial reasons for polarization of Yugoslav communist party and certain dilemmas of Yugoslav foreign policy, this paper is trying to explain main reasons for the gap between the main party organs and the State Secretariat for Foreign Affairs (Sekreterijat inostranih poslova - SIP)., Рад представља анализу појаве „сиповске концепције“ југословенске спољне политике и њених основних карактеристика почетком 60-их година 20 века. Посматран је кључни однос између Државног секретаријата
за спољне послове Југославије (ДСИП) и Савеза комуниста
Југославије (СКЈ), кроз уочавање главних идеја партијске
поларизације југословенских комуниста и дилема око одређених спољнополитичких приоритета везаних за однос
према Совјетском Савезу.",
publisher = "Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije",
journal = "Tokovi istorije/Currents of History",
title = "Sipovska koncepcija jugoslovenske spoljne politike: DSIP u središtu unutarpartijskih sporenja, SIP conception of the Yugoslav foreign policy: SIP in the centre of interparty disputes",
number = "1",
pages = "97-121",
doi = "10.31212/tokovi"
}
Žarković, P.. (2017). Sipovska koncepcija jugoslovenske spoljne politike: DSIP u središtu unutarpartijskih sporenja. in Tokovi istorije/Currents of History
Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije.(1), 97-121.
https://doi.org/10.31212/tokovi
Žarković P. Sipovska koncepcija jugoslovenske spoljne politike: DSIP u središtu unutarpartijskih sporenja. in Tokovi istorije/Currents of History. 2017;(1):97-121.
doi:10.31212/tokovi .
Žarković, Petar, "Sipovska koncepcija jugoslovenske spoljne politike: DSIP u središtu unutarpartijskih sporenja" in Tokovi istorije/Currents of History, no. 1 (2017):97-121,
https://doi.org/10.31212/tokovi . .

SSDP, Dimitrije Tucović i jugoslovenski komunisti

Žarković, Petar

(Novi Sad: Alternativna kulturna organizacija - AKO, 2015)

TY  - CHAP
AU  - Žarković, Petar
PY  - 2015
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2408
AB  - Rad pokušava da analizira odnos izmedju dve istorijske tendencije razvoja socijalizma u Srbiji - socijaldemokratije i boljševizma. Lik i delo Dimitrija Tucovića, kao i kasnije interepretacije od strane jugoslovenskih komunista, kroz rad postavljaju pitanja kontinuiteta ili diskontinuiteta, ideološke uzajamnosti i nepomirljivosti, i sveukupne trajnosti glavnih tokova socijalističke misli u Srbiji.
PB  - Novi Sad: Alternativna kulturna organizacija - AKO
T2  - Nova "čitanja" Dimitrija Tucovića : sto godina posle
T1  - SSDP, Dimitrije Tucović i jugoslovenski komunisti
SP  - 21
EP  - 52
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2408
ER  - 
@inbook{
author = "Žarković, Petar",
year = "2015",
abstract = "Rad pokušava da analizira odnos izmedju dve istorijske tendencije razvoja socijalizma u Srbiji - socijaldemokratije i boljševizma. Lik i delo Dimitrija Tucovića, kao i kasnije interepretacije od strane jugoslovenskih komunista, kroz rad postavljaju pitanja kontinuiteta ili diskontinuiteta, ideološke uzajamnosti i nepomirljivosti, i sveukupne trajnosti glavnih tokova socijalističke misli u Srbiji.",
publisher = "Novi Sad: Alternativna kulturna organizacija - AKO",
journal = "Nova "čitanja" Dimitrija Tucovića : sto godina posle",
booktitle = "SSDP, Dimitrije Tucović i jugoslovenski komunisti",
pages = "21-52",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2408"
}
Žarković, P.. (2015). SSDP, Dimitrije Tucović i jugoslovenski komunisti. in Nova "čitanja" Dimitrija Tucovića : sto godina posle
Novi Sad: Alternativna kulturna organizacija - AKO., 21-52.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2408
Žarković P. SSDP, Dimitrije Tucović i jugoslovenski komunisti. in Nova "čitanja" Dimitrija Tucovića : sto godina posle. 2015;:21-52.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2408 .
Žarković, Petar, "SSDP, Dimitrije Tucović i jugoslovenski komunisti" in Nova "čitanja" Dimitrija Tucovića : sto godina posle (2015):21-52,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2408 .