TY  - JOUR
AU  - Lošonc, Alpar
AU  - Milenković, Pavle
AU  - Losoncz, Mark
PY  - 2022
UR  - https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/1519
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2748
AB  - Retrospection and transformation of the phenomena of criticism and crisis in social theory in recent decades have led to the weakening and even “illegitimate” renunciation of the said doublet. The paper presents an analysis of the renewal of discourse on criticism/crisis and its effects with special consideration of the possibilities of structural criticism. We included several authors of recent analyses as well as the viewpoints that have led to reconsideration of historical and analytical dynamics of two categories, structure and conjuncture, as a form of analysis of current structural processes in terms of structural analysis and criticism. The paper comprises three parts. The first part is a reflection on the reason criticism and crisis have been subjected to different processes of derogation despite their original connection. In the second part, we show the effects of different ways that crisis has manifested itself in capitalism and explain its dispersive and “non-punctual” modalities. The third part raises the question of chances of reuniting the crisis and “immanent criticism” based on structural criticism, and we further articulate its connections with immanent criticism. Structural criticism is viewed as a connection between immanent criticism and transcendent orientation that is focused on the reconnection between crisis and criticism, the elements related to capitalism.
AB  - Preispitivanje i transformacija fenomena kritike i krize u društvenoj teoriji su poslednjih de cenija doveli do slabljenja pa i do delegitimacijskog osporavanja navedenog dubleta. U radu 
se razmatraju mogućnosti obnove diskursa o kritici/krizi s mogućim delatnim učincima, uz 
poseban osvrt na mogućnosti strukturalne kritike.Različiti autori recentnih analiza se uzima ju u obzir, te se razmatraju stanovišta koja vode do ponovnog razmatranja istorijskog i ana litičkog dinamizma kategorija strukture i konjunkture kao razrade aktuelnih strukturalnih 
procesa u terminima strukturalne analize i kritike. Rad se sastoji iz tri dela. U prvom delu 
razmatramo zbog čega su kritika i kriza koje su izvorno spojene podvrgnuti različitim proce sima derogiranja. U drugom delu pokazujemo efekte promene načina ispoljavanja krize u 
kapitalizmu, tačnije osvetljavamo njenu disperzivne i ne-punktualne modalitete. U trećem 
delu postavljamo pitanje o šansama ponovnog spajanja krize i kritike na osnovu navigacije 
strukturalne kritike, nadalje artikulišemo njene veze sa „imanentnom kritikom“. Strukturalna 
kritika se analizira kao spoj između imanentne kritike i transcendentnog usmerenja koji radi 
na reconnections between crisis and critique as the elements of relationship to capitalism.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Return to Structural Criticism: Is the Synthesis of Criticism and Crisis Possible again in ‘Late’ Capitalism?
T1  - Povratak strukturalnoj kritici: da li je sinteza kritike i krize ponovo  moguća u „kasnom“ kapitalizmu?
IS  - 4
VL  - 33
SP  - 961
EP  - 981
DO  - 10.2298/FID2204961L
ER  - 

@article{
author = "Lošonc, Alpar and Milenković, Pavle and Losoncz, Mark",
year = "2022",
abstract = "Retrospection and transformation of the phenomena of criticism and crisis in social theory in recent decades have led to the weakening and even “illegitimate” renunciation of the said doublet. The paper presents an analysis of the renewal of discourse on criticism/crisis and its effects with special consideration of the possibilities of structural criticism. We included several authors of recent analyses as well as the viewpoints that have led to reconsideration of historical and analytical dynamics of two categories, structure and conjuncture, as a form of analysis of current structural processes in terms of structural analysis and criticism. The paper comprises three parts. The first part is a reflection on the reason criticism and crisis have been subjected to different processes of derogation despite their original connection. In the second part, we show the effects of different ways that crisis has manifested itself in capitalism and explain its dispersive and “non-punctual” modalities. The third part raises the question of chances of reuniting the crisis and “immanent criticism” based on structural criticism, and we further articulate its connections with immanent criticism. Structural criticism is viewed as a connection between immanent criticism and transcendent orientation that is focused on the reconnection between crisis and criticism, the elements related to capitalism., Preispitivanje i transformacija fenomena kritike i krize u društvenoj teoriji su poslednjih de cenija doveli do slabljenja pa i do delegitimacijskog osporavanja navedenog dubleta. U radu 
se razmatraju mogućnosti obnove diskursa o kritici/krizi s mogućim delatnim učincima, uz 
poseban osvrt na mogućnosti strukturalne kritike.Različiti autori recentnih analiza se uzima ju u obzir, te se razmatraju stanovišta koja vode do ponovnog razmatranja istorijskog i ana litičkog dinamizma kategorija strukture i konjunkture kao razrade aktuelnih strukturalnih 
procesa u terminima strukturalne analize i kritike. Rad se sastoji iz tri dela. U prvom delu 
razmatramo zbog čega su kritika i kriza koje su izvorno spojene podvrgnuti različitim proce sima derogiranja. U drugom delu pokazujemo efekte promene načina ispoljavanja krize u 
kapitalizmu, tačnije osvetljavamo njenu disperzivne i ne-punktualne modalitete. U trećem 
delu postavljamo pitanje o šansama ponovnog spajanja krize i kritike na osnovu navigacije 
strukturalne kritike, nadalje artikulišemo njene veze sa „imanentnom kritikom“. Strukturalna 
kritika se analizira kao spoj između imanentne kritike i transcendentnog usmerenja koji radi 
na reconnections between crisis and critique as the elements of relationship to capitalism.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Return to Structural Criticism: Is the Synthesis of Criticism and Crisis Possible again in ‘Late’ Capitalism?, Povratak strukturalnoj kritici: da li je sinteza kritike i krize ponovo  moguća u „kasnom“ kapitalizmu?",
number = "4",
volume = "33",
pages = "961-981",
doi = "10.2298/FID2204961L"
}

Lošonc, A., Milenković, P.,& Losoncz, M.. (2022). Return to Structural Criticism: Is the Synthesis of Criticism and Crisis Possible again in ‘Late’ Capitalism?. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 33(4), 961-981.
https://doi.org/10.2298/FID2204961L

Lošonc A, Milenković P, Losoncz M. Return to Structural Criticism: Is the Synthesis of Criticism and Crisis Possible again in ‘Late’ Capitalism?. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2022;33(4):961-981.
doi:10.2298/FID2204961L .

Lošonc, Alpar, Milenković, Pavle, Losoncz, Mark, "Return to Structural Criticism: Is the Synthesis of Criticism and Crisis Possible again in ‘Late’ Capitalism?" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 33, no. 4 (2022):961-981,
https://doi.org/10.2298/FID2204961L . .

Lošonc, A.,& Cvetković, V.. (2021). Bratstvo. in Pojmovnik angažmana
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 68-68.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3526

Lošonc A, Cvetković V. Bratstvo. in Pojmovnik angažmana. 2021;:68-68.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3526 .

Lošonc, Alpar, Cvetković, Vladimir, "Bratstvo" in Pojmovnik angažmana (2021):68-68,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3526 .

TY  - JOUR
AU  - Losoncz, Mark
AU  - Lošonc, Alpar
PY  - 2016
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2963
AB  - Ovaj članak je napisan u kontekstu rasprave o neoliberalizmu u Srbiji. Ne mali broj komentatora jenegirao postojanje neoliberalizma u stilu da je to ideološka izmišljotina nezadovovoljnih sa sadašnjim
 stanjem sveta, ili jeftini resentiman. Neoliberalizam
 zaista može da postaje prazni šlagvort, ako se nevezuje za strukturalne determinacije kapitalizma. Ovde se to pretpostavlja, ali se traga za još jednomdeterminacijom bez koje se mnogo toga ne može razumeti: fašizam
PB  - Stvar, Štampa/Print   Art Print, Novi Sad
T2  - STvar
T1  - Čvorovi između fašizma, post-fašizma i neoliberalizma
VL  - 8
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2963
ER  - 

@article{
author = "Losoncz, Mark and Lošonc, Alpar",
year = "2016",
abstract = "Ovaj članak je napisan u kontekstu rasprave o neoliberalizmu u Srbiji. Ne mali broj komentatora jenegirao postojanje neoliberalizma u stilu da je to ideološka izmišljotina nezadovovoljnih sa sadašnjim
 stanjem sveta, ili jeftini resentiman. Neoliberalizam
 zaista može da postaje prazni šlagvort, ako se nevezuje za strukturalne determinacije kapitalizma. Ovde se to pretpostavlja, ali se traga za još jednomdeterminacijom bez koje se mnogo toga ne može razumeti: fašizam",
publisher = "Stvar, Štampa/Print   Art Print, Novi Sad",
journal = "STvar",
title = "Čvorovi između fašizma, post-fašizma i neoliberalizma",
volume = "8",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2963"
}

Losoncz, M.,& Lošonc, A.. (2016). Čvorovi između fašizma, post-fašizma i neoliberalizma. in STvar
Stvar, Štampa/Print   Art Print, Novi Sad., 8.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2963

Losoncz M, Lošonc A. Čvorovi između fašizma, post-fašizma i neoliberalizma. in STvar. 2016;8.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2963 .

Losoncz, Mark, Lošonc, Alpar, "Čvorovi između fašizma, post-fašizma i neoliberalizma" in STvar, 8 (2016),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2963 .

TY  - JOUR
AU  - Losoncz, Alpar
PY  - 2014
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/186
AB  - In this paper I present two philosophers, namely Maurice Merle- au-Ponty and Jean-Paul Sartre, but from the perspective of social philosophy. I emphasize that social philosophy proves to be a rarity today, and this expla¬ins the necessity of articulation of the achievements of these philosophers. In particular, I analyze the relationship between the articulation of intersubjec¬tivity and social philosophy and on the basis of these relations I present the differences and conflicts between the aforementioned philosophers. Merleau- -Pontys philosophy is explained from the perspective of unbroken intersubjec-tivity; the philosophy of Sartre is presented on the basis of the relation between transcendental subjectivity and intersubjectivity. The article follows the ge-nealogical approach, that is, it highlights the dynamics of the thinking of these thinkers in order to show the displacements. Finally, I develop the thesis that the late Sartre, who remained within the frames of Marx’s approach, actually reinterprets the early indications to be found in Merleau-Ponty con¬cerning social philosophy. Consequently, late Sartre is still an important re¬ference point in terms of the critical philosophy of society.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - Two Conflicting Interpretations of Social Philosophy
SP  - 56
EP  - 76
DO  - 10.2298/FID1402056L
ER  - 

@article{
author = "Losoncz, Alpar",
year = "2014",
abstract = "In this paper I present two philosophers, namely Maurice Merle- au-Ponty and Jean-Paul Sartre, but from the perspective of social philosophy. I emphasize that social philosophy proves to be a rarity today, and this expla¬ins the necessity of articulation of the achievements of these philosophers. In particular, I analyze the relationship between the articulation of intersubjec¬tivity and social philosophy and on the basis of these relations I present the differences and conflicts between the aforementioned philosophers. Merleau- -Pontys philosophy is explained from the perspective of unbroken intersubjec-tivity; the philosophy of Sartre is presented on the basis of the relation between transcendental subjectivity and intersubjectivity. The article follows the ge-nealogical approach, that is, it highlights the dynamics of the thinking of these thinkers in order to show the displacements. Finally, I develop the thesis that the late Sartre, who remained within the frames of Marx’s approach, actually reinterprets the early indications to be found in Merleau-Ponty con¬cerning social philosophy. Consequently, late Sartre is still an important re¬ference point in terms of the critical philosophy of society.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "Two Conflicting Interpretations of Social Philosophy",
pages = "56-76",
doi = "10.2298/FID1402056L"
}

Losoncz, A.. (2014). Two Conflicting Interpretations of Social Philosophy. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 56-76.
https://doi.org/10.2298/FID1402056L

Losoncz A. Two Conflicting Interpretations of Social Philosophy. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2014;:56-76.
doi:10.2298/FID1402056L .

Losoncz, Alpar, "Two Conflicting Interpretations of Social Philosophy" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society (2014):56-76,
https://doi.org/10.2298/FID1402056L . .

TY  - CHAP
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2014
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/373
PB  - Novi Sad : Adresa
T2  - Gordost
T1  - Gordost bez Lucifera
SP  - 183
EP  - 216
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_373
ER  - 

@inbook{
editor = "Lošonc, Alpar, Prole, Dragan",
author = "Krstić, Predrag",
year = "2014",
publisher = "Novi Sad : Adresa",
journal = "Gordost",
booktitle = "Gordost bez Lucifera",
pages = "183-216",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_373"
}

Lošonc, A., Prole, D.,& Krstić, P.. (2014). Gordost bez Lucifera. in Gordost
Novi Sad : Adresa., 183-216.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_373

Lošonc A, Prole D, Krstić P. Gordost bez Lucifera. in Gordost. 2014;:183-216.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_373 .

Lošonc, Alpar, Prole, Dragan, Krstić, Predrag, "Gordost bez Lucifera" in Gordost (2014):183-216,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_373 .

TY  - CONF
PY  - 2013
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1089
AB  - Fenomenologija je jedna od najbogatijih struja u mađarskoj filozofskoj tradiciji. Fenomenologija ne samo što je nastala u Austrougarskoj monarhiji, već su i u pogledu njenih korena bila od velikog značaja filozofska dostignuća dotične teritorije, dovoljno je misliti samo na Brentana i Meinonga. Ta činjenica se ispoljila i u razvoju mađarske filozofije u kojoj je fenomenologija od njenog nastanka imala određujuću ulogu. Mladi Lukač je u tzv. hajdelberškoj filozofiji umetnosti izgradio fenomenološku estetiku, Vilmoš Silaši je preuzeo filozofsku katedru u Frajburgu nakon Huserla i Hajdegera, a vodeći filozofi te epohe su se – od Antala Šica do Akoša Paulera – redovno bavili pitanjima fenomenologije. U 21. veku nije preterano govoriti o renesansi fenomenologije u Mađarskoj, što između ostalog pokazuje i rad Mađarskog fenomenološkog udruženja (sajt: www.fenomenologia.hu). Može se reći da je fenomenologija ponovo postala jedna od najvažnijih mađarskih filozofskih struja.
T1  - Mađarska filozofija danas – Fenomenologija i društvo
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1089
ER  - 

@conference{
editor = "Bojanić, Petar D., Lošonc, Mark, Lošonc, Alpar, Univerzitet u Beogradu, IFDT, CELAP",
year = "2013",
abstract = "Fenomenologija je jedna od najbogatijih struja u mađarskoj filozofskoj tradiciji. Fenomenologija ne samo što je nastala u Austrougarskoj monarhiji, već su i u pogledu njenih korena bila od velikog značaja filozofska dostignuća dotične teritorije, dovoljno je misliti samo na Brentana i Meinonga. Ta činjenica se ispoljila i u razvoju mađarske filozofije u kojoj je fenomenologija od njenog nastanka imala određujuću ulogu. Mladi Lukač je u tzv. hajdelberškoj filozofiji umetnosti izgradio fenomenološku estetiku, Vilmoš Silaši je preuzeo filozofsku katedru u Frajburgu nakon Huserla i Hajdegera, a vodeći filozofi te epohe su se – od Antala Šica do Akoša Paulera – redovno bavili pitanjima fenomenologije. U 21. veku nije preterano govoriti o renesansi fenomenologije u Mađarskoj, što između ostalog pokazuje i rad Mađarskog fenomenološkog udruženja (sajt: www.fenomenologia.hu). Može se reći da je fenomenologija ponovo postala jedna od najvažnijih mađarskih filozofskih struja.",
title = "Mađarska filozofija danas – Fenomenologija i društvo",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1089"
}

Bojanić, P. D., Lošonc, M., Lošonc, A.,& Univerzitet u Beogradu, I. C.. (2013). Mađarska filozofija danas – Fenomenologija i društvo. .
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1089

Bojanić PD, Lošonc M, Lošonc A, Univerzitet u Beogradu IC. Mađarska filozofija danas – Fenomenologija i društvo. 2013;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1089 .

Bojanić, Petar D., Lošonc, Mark, Lošonc, Alpar, Univerzitet u Beogradu, IFDT, CELAP, "Mađarska filozofija danas – Fenomenologija i društvo" (2013),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1089 .

TY  - JOUR
AU  - Lošonc, Alpar
PY  - 2012
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/651
AB  - Rousseau and Marx represent two paradigmatic variants of a radical opposition to the world. Without a doubt, there are significant moments of convergence between these thinkers, for instance in terms of division of labour, or in respect to the self-commandment. However, it is our contention that despite certain currents in literature, the tendencies of divergence are stronger than convergence, therefore, we argue that these thinkers signify two different variants of radical thought. We base these differences in a reading of Rousseau that focuses on collective authenticity, justice, self-presentation of people and protest against envy. Marx cannot be read from the perspective of the intensified crisis of non-authenticity, in fact, his critique of political economy generates a reflexive field (overcoming of the wage labour, etc.), which is deeply divergent compared to Rousseau.
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Ruso i Marks : konvergencija ili divergencija?
T1  - Rousseau and Marx: Convergence or Divergence?
SP  - 176
EP  - 198
DO  - 10.2298/FID1203176L
ER  - 

@article{
editor = "Milidrag, Predrag",
author = "Lošonc, Alpar",
year = "2012",
abstract = "Rousseau and Marx represent two paradigmatic variants of a radical opposition to the world. Without a doubt, there are significant moments of convergence between these thinkers, for instance in terms of division of labour, or in respect to the self-commandment. However, it is our contention that despite certain currents in literature, the tendencies of divergence are stronger than convergence, therefore, we argue that these thinkers signify two different variants of radical thought. We base these differences in a reading of Rousseau that focuses on collective authenticity, justice, self-presentation of people and protest against envy. Marx cannot be read from the perspective of the intensified crisis of non-authenticity, in fact, his critique of political economy generates a reflexive field (overcoming of the wage labour, etc.), which is deeply divergent compared to Rousseau.",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Ruso i Marks : konvergencija ili divergencija?, Rousseau and Marx: Convergence or Divergence?",
pages = "176-198",
doi = "10.2298/FID1203176L"
}

Milidrag, P.,& Lošonc, A.. (2012). Ruso i Marks : konvergencija ili divergencija?. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 176-198.
https://doi.org/10.2298/FID1203176L

Milidrag P, Lošonc A. Ruso i Marks : konvergencija ili divergencija?. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2012;:176-198.
doi:10.2298/FID1203176L .

Milidrag, Predrag, Lošonc, Alpar, "Ruso i Marks : konvergencija ili divergencija?" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2012):176-198,
https://doi.org/10.2298/FID1203176L . .

TY  - JOUR
AU  - Lošonc, Alpar
PY  - 2008
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/490
AB  - Ovaj članak se bavi značenjem života, i mogućnostima uključivanja  života u okvire političke filozofije. Postoje dva odgovora na ovo pitanje. Prvi odgovor se vezuje za H. Arent, a drugi za M. Fukoa koji je skicirao genezu biopolitike, to jest, različitih mehanizama optimalizacije kapaciteta života počev od „klasične epohe“. Autor članka posredstvom kritičke interpretacije H. Arent i Fukoa tvrdi da postoji opravdanost istovremenog tretiranja biomoći i suvereniteta. Time on namerava da zadobije perspektivu u odnosu na suverenitet koji tretira kao neizostavan u artikulaciji političkih odnosa, što znači drugačije u odnosu na pristupe H. Arent i M. Fukoa. Istovremeno, autor članka kritikuje koncept biopolitike smatrajući da on dovodi do depolitizacije tela i života, čime se, delimično, prihvataju određena upozorenja H. Arent. Političkoj filozofiji zapravo se pripisuje zadatak da tretira biomoć i suverenitet kao ireducibilne, ali i komplementarne okvire, kao i da tretira njihov dinamički međuodnos. Tek ukoliko istovremeno tematizujemo suverenitet i biomoć dobijamo sliku o dinamici modernih političkih odnosa u Evropi.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Biopolitika i/ili biomoć
T1  - Biopolitics and/or biopower
SP  - 153
EP  - 189
DO  - 10.2298/FID0801153L
ER  - 

@article{
author = "Lošonc, Alpar",
year = "2008",
abstract = "Ovaj članak se bavi značenjem života, i mogućnostima uključivanja  života u okvire političke filozofije. Postoje dva odgovora na ovo pitanje. Prvi odgovor se vezuje za H. Arent, a drugi za M. Fukoa koji je skicirao genezu biopolitike, to jest, različitih mehanizama optimalizacije kapaciteta života počev od „klasične epohe“. Autor članka posredstvom kritičke interpretacije H. Arent i Fukoa tvrdi da postoji opravdanost istovremenog tretiranja biomoći i suvereniteta. Time on namerava da zadobije perspektivu u odnosu na suverenitet koji tretira kao neizostavan u artikulaciji političkih odnosa, što znači drugačije u odnosu na pristupe H. Arent i M. Fukoa. Istovremeno, autor članka kritikuje koncept biopolitike smatrajući da on dovodi do depolitizacije tela i života, čime se, delimično, prihvataju određena upozorenja H. Arent. Političkoj filozofiji zapravo se pripisuje zadatak da tretira biomoć i suverenitet kao ireducibilne, ali i komplementarne okvire, kao i da tretira njihov dinamički međuodnos. Tek ukoliko istovremeno tematizujemo suverenitet i biomoć dobijamo sliku o dinamici modernih političkih odnosa u Evropi.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Biopolitika i/ili biomoć, Biopolitics and/or biopower",
pages = "153-189",
doi = "10.2298/FID0801153L"
}

Lošonc, A.. (2008). Biopolitika i/ili biomoć. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 153-189.
https://doi.org/10.2298/FID0801153L

Lošonc A. Biopolitika i/ili biomoć. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2008;:153-189.
doi:10.2298/FID0801153L .

Lošonc, Alpar, "Biopolitika i/ili biomoć" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2008):153-189,
https://doi.org/10.2298/FID0801153L . .