TY  - CHAP
AU  - Resanović, Milica
AU  - Petrović Trifunović, Tamara
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2869
AB  - U radu ćemo nastojati da istražimo mogućnosti primene analize diskursa kao tehnike za proučavanje različitih značenjskih aspekata društvenog života tokom pandemije kovida 19. Primena analize diskursa (konkretno, kritičke analize diskursa) ispituje se na primeru dva istraživanja o diskurzivnim konstrukcijama same krize i reakcijama različitih aktera u društvu Srbije na nju, sprovedena tokom trajanja same pandemije (2021). Jedno od navedenih istraživanja je posvećeno analizi diskursa državnog vrha o odgovoru Srbije na krizu izazvanu pandemijom, a drugo analizi simboličkih borbi koje su se odvijale na relaciji između predstavnika crkvene i građanske sfere. Uprkos razlikama u temama, sprovođenje oba istraživanja pratio je sličan set izazova, a centralni problemi se tiču: 1) selekcije i dostupnosti građe; 2) odsustva preciznih smernica za kodiranje i analizu građe; 3) raskoraka između diskursa i prakse posmatranih aktera; 4) razlika između diskursa aktera i njihove medijske reprezentacije; i 5) mogućnosti identifikacije dominantnog diskursa u medijskom sadržaju. Cilj rada je da se problematizuju izazovi koji su pratili sprovođenje ovih istraživanja, bilo da je reč o izazovima koji prate primenu analize diskursa kao istraživačke tehnike uopšte, bilo da su u pitanju izazovi prilikom istraživanja pandemije ili kada se istraživanje sprovodi u pandemiji. Potom, ispituju se mogućnosti za prevazilaženje navedenih problema, te se na kraju osvetljavaju prednosti primene analize diskursa kako u praktično-istraživačkom smislu (posebno u uslovima pandemije) tako i na saznajnom nivou.
AB  - : This paper aims to explore the possibilities of applying discourse analysis as a research technique for analyzing meaningful aspects of social life during the COVID-19 pandemic. The application of discourse analysis (specifically, critical discourse analysis) is examined on the example of two research projects on the discursive constructions of the crisis itself and the reactions of various actors in Serbian society on it, carried out during the pandemic (2021). One of the projects mentioned above was dedicated to the analysis of the symbolic struggles between the representatives of the Serbian Orthodox Church and the civil sphere, and the other one to the analysis of the discourse of the state leadership on Serbia’s response to the crisis caused by the pandemic. Despite the differences in research topics, a similar set of challenges appeared in both research projects, and the central problems concern 1) the selection and availability of material, 2) the absence of precise guidelines for the coding and analysis of the material, 3) the gap between the discourse and practice of the observed actors, 4) the difference between the actors’ discourse and their media representation, and 5) the possibility of identifying the dominant discourse in the media content. The aim of this paper is to problematize the challenges that followed the conduct of both research projects, whether it is the challenges that accompany the application of discourse analysis as a research technique in general, or challenges that arose because we researched pandemics or when the research is conducted in a pandemic. Additionally, the possibilities for overcoming these problems are examined, and finally the advantages of the application of discourse analysis are emphasized, both in a practical sense (especially in the context of the pandemic), and in the epistemic sense.
PB  - Beograd: Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja
T2  - Istraživati društvo tokom pandemije  – neke metodološke prepreke i rešenja
T1  - Analiza diskursa kao istraživačka tehnika u pandemiji i za razumevanje pandemije
SP  - 95
EP  - 120
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2869
ER  - 

@inbook{
author = "Resanović, Milica and Petrović Trifunović, Tamara",
year = "2023",
abstract = "U radu ćemo nastojati da istražimo mogućnosti primene analize diskursa kao tehnike za proučavanje različitih značenjskih aspekata društvenog života tokom pandemije kovida 19. Primena analize diskursa (konkretno, kritičke analize diskursa) ispituje se na primeru dva istraživanja o diskurzivnim konstrukcijama same krize i reakcijama različitih aktera u društvu Srbije na nju, sprovedena tokom trajanja same pandemije (2021). Jedno od navedenih istraživanja je posvećeno analizi diskursa državnog vrha o odgovoru Srbije na krizu izazvanu pandemijom, a drugo analizi simboličkih borbi koje su se odvijale na relaciji između predstavnika crkvene i građanske sfere. Uprkos razlikama u temama, sprovođenje oba istraživanja pratio je sličan set izazova, a centralni problemi se tiču: 1) selekcije i dostupnosti građe; 2) odsustva preciznih smernica za kodiranje i analizu građe; 3) raskoraka između diskursa i prakse posmatranih aktera; 4) razlika između diskursa aktera i njihove medijske reprezentacije; i 5) mogućnosti identifikacije dominantnog diskursa u medijskom sadržaju. Cilj rada je da se problematizuju izazovi koji su pratili sprovođenje ovih istraživanja, bilo da je reč o izazovima koji prate primenu analize diskursa kao istraživačke tehnike uopšte, bilo da su u pitanju izazovi prilikom istraživanja pandemije ili kada se istraživanje sprovodi u pandemiji. Potom, ispituju se mogućnosti za prevazilaženje navedenih problema, te se na kraju osvetljavaju prednosti primene analize diskursa kako u praktično-istraživačkom smislu (posebno u uslovima pandemije) tako i na saznajnom nivou., : This paper aims to explore the possibilities of applying discourse analysis as a research technique for analyzing meaningful aspects of social life during the COVID-19 pandemic. The application of discourse analysis (specifically, critical discourse analysis) is examined on the example of two research projects on the discursive constructions of the crisis itself and the reactions of various actors in Serbian society on it, carried out during the pandemic (2021). One of the projects mentioned above was dedicated to the analysis of the symbolic struggles between the representatives of the Serbian Orthodox Church and the civil sphere, and the other one to the analysis of the discourse of the state leadership on Serbia’s response to the crisis caused by the pandemic. Despite the differences in research topics, a similar set of challenges appeared in both research projects, and the central problems concern 1) the selection and availability of material, 2) the absence of precise guidelines for the coding and analysis of the material, 3) the gap between the discourse and practice of the observed actors, 4) the difference between the actors’ discourse and their media representation, and 5) the possibility of identifying the dominant discourse in the media content. The aim of this paper is to problematize the challenges that followed the conduct of both research projects, whether it is the challenges that accompany the application of discourse analysis as a research technique in general, or challenges that arose because we researched pandemics or when the research is conducted in a pandemic. Additionally, the possibilities for overcoming these problems are examined, and finally the advantages of the application of discourse analysis are emphasized, both in a practical sense (especially in the context of the pandemic), and in the epistemic sense.",
publisher = "Beograd: Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja",
journal = "Istraživati društvo tokom pandemije  – neke metodološke prepreke i rešenja",
booktitle = "Analiza diskursa kao istraživačka tehnika u pandemiji i za razumevanje pandemije",
pages = "95-120",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2869"
}

Resanović, M.,& Petrović Trifunović, T.. (2023). Analiza diskursa kao istraživačka tehnika u pandemiji i za razumevanje pandemije. in Istraživati društvo tokom pandemije  – neke metodološke prepreke i rešenja
Beograd: Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja., 95-120.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2869

Resanović M, Petrović Trifunović T. Analiza diskursa kao istraživačka tehnika u pandemiji i za razumevanje pandemije. in Istraživati društvo tokom pandemije  – neke metodološke prepreke i rešenja. 2023;:95-120.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2869 .

Resanović, Milica, Petrović Trifunović, Tamara, "Analiza diskursa kao istraživačka tehnika u pandemiji i za razumevanje pandemije" in Istraživati društvo tokom pandemije  – neke metodološke prepreke i rešenja (2023):95-120,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2869 .

TY  - CONF
AU  - Resanović, Milica
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2868
AB  - U tekstu se ispituju različite forme diskurzivne konstrukcije “voditeljske književnosti” u književnom polju u današnjoj Srbiji. Polazeći od Bourdieuove teorije, književna proizvodnja se posmatra kao polje u kojem se između aktera koji su uključeni u nju (pisaca, kritičara i izdavača) vode stalne simboličke borbe. U ovim simboličkim borbama akteri u polju književne proizvodnje nastoje da nametnu one definicije književnosti i standarde vrednovanja književnih dela i književnog rada aktera koji su za njih same najpovoljniji. Termin “voditeljska književnost” nastao je u nameri da se dela aktuelnih ili nekadašnjih voditelja i voditeljki označe kao nekvalitetna, i da se na tom osnovu ovi akteri diskredituju i simbolički isključe iz polja književne proizvodnje. Kada se javi otklon prema “voditeljskoj književnosti” uglavnom je u vezi sa kritikom tržišnih strategija u književnom polju, odnosno uverenjem da neki romani nastaju sa namerom da se prodaju velikom broju čitalaca i time omoguće autoru/autorki sticanja dodatnog ekonomskog profi ta ili dodatne popularnosti. U nekim verzijama kritika “voditeljske književnosti” osporavanje ovih romana na temelju razlike između “visoke” i masovne/popularne kulture pojačano je negativnim stavom o “ženskoj književnosti”. Imajući u vidu navedene odlike termina “voditeljska književnost”, u radu se ispituje kako ga književni kritičari određuju i kako ga se upotrebljava u simboličkim borbama koje vladaju u polju književne proizvodnje u Srbiji danas. Ispitujući standarde vrednovanja na temelju kojih kritičari vrednuju “voditeljsku književnost”, otkriva se kako se govor o ovom “tipu književnosti” koristi za ocrtavanje granica književnog polja i hijerarhijsko klasifikovanje aktera i kategorizovanje dela u polje.
AB  - The article examines the different forms of discursive construction of “talk show host literature” in the literary fi eld in present-day Serbia. Drawing from Bourdieu’s theory, literary production is seen as a fi eld in which constant symbolic struggles are happening between the actors involved in the fi eld (writers, critics, and publishers). In these symbolic struggles, the actors in the field of literary production seek to impose those definitions of literature and standards of valuation of literary works and professional engagement of other actors that are most favourable to them. The term “talk show host literature” was created with the intention to mark the literary works of current or former talk show hosts as worthless literature, and to consequently discredit and symbolically exclude these authors from the fi eld of literary production. When disapproval of “talk show host literature” appears, it is mostly related to the critique of market strategies in the literary fi eld, namely, beliefs that some novels are intentionally created to be sold to a great number of readers and thus enable their authors to gain economic profit and popularity. In some versions of criticism of “talk show host literature” the disapproval of these novels based on the distinction between “high” and mass/popular culture has been reinforced by a negative attitude about “women’s literature”. Bearing in mind the above-mentioned characteristics of the term “talk show host literature”, the paper examines who uses it, how they defi ne it, and accordingly, how it is used in the symbolic struggles that prevail in the fi eld of literary production in Serbia today. Examining the valuation standards by which actors in the literary fi eld evaluate “talk show host literature” reveals how speech about this “type of literature” is used for drawing boundaries of the literary fi eld and for hierarchically classifying actors and categorizing works in the field.
PB  - Zagreb : Centar za ženske studije
C3  - Razvrgnute zaruke: emocija, manipulacija, legitimacija
T1  - Diskursi o “voditeljskoj”  književnosti
SP  - 33
EP  - 53
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2868
ER  - 

@conference{
author = "Resanović, Milica",
year = "2022",
abstract = "U tekstu se ispituju različite forme diskurzivne konstrukcije “voditeljske književnosti” u književnom polju u današnjoj Srbiji. Polazeći od Bourdieuove teorije, književna proizvodnja se posmatra kao polje u kojem se između aktera koji su uključeni u nju (pisaca, kritičara i izdavača) vode stalne simboličke borbe. U ovim simboličkim borbama akteri u polju književne proizvodnje nastoje da nametnu one definicije književnosti i standarde vrednovanja književnih dela i književnog rada aktera koji su za njih same najpovoljniji. Termin “voditeljska književnost” nastao je u nameri da se dela aktuelnih ili nekadašnjih voditelja i voditeljki označe kao nekvalitetna, i da se na tom osnovu ovi akteri diskredituju i simbolički isključe iz polja književne proizvodnje. Kada se javi otklon prema “voditeljskoj književnosti” uglavnom je u vezi sa kritikom tržišnih strategija u književnom polju, odnosno uverenjem da neki romani nastaju sa namerom da se prodaju velikom broju čitalaca i time omoguće autoru/autorki sticanja dodatnog ekonomskog profi ta ili dodatne popularnosti. U nekim verzijama kritika “voditeljske književnosti” osporavanje ovih romana na temelju razlike između “visoke” i masovne/popularne kulture pojačano je negativnim stavom o “ženskoj književnosti”. Imajući u vidu navedene odlike termina “voditeljska književnost”, u radu se ispituje kako ga književni kritičari određuju i kako ga se upotrebljava u simboličkim borbama koje vladaju u polju književne proizvodnje u Srbiji danas. Ispitujući standarde vrednovanja na temelju kojih kritičari vrednuju “voditeljsku književnost”, otkriva se kako se govor o ovom “tipu književnosti” koristi za ocrtavanje granica književnog polja i hijerarhijsko klasifikovanje aktera i kategorizovanje dela u polje., The article examines the different forms of discursive construction of “talk show host literature” in the literary fi eld in present-day Serbia. Drawing from Bourdieu’s theory, literary production is seen as a fi eld in which constant symbolic struggles are happening between the actors involved in the fi eld (writers, critics, and publishers). In these symbolic struggles, the actors in the field of literary production seek to impose those definitions of literature and standards of valuation of literary works and professional engagement of other actors that are most favourable to them. The term “talk show host literature” was created with the intention to mark the literary works of current or former talk show hosts as worthless literature, and to consequently discredit and symbolically exclude these authors from the fi eld of literary production. When disapproval of “talk show host literature” appears, it is mostly related to the critique of market strategies in the literary fi eld, namely, beliefs that some novels are intentionally created to be sold to a great number of readers and thus enable their authors to gain economic profit and popularity. In some versions of criticism of “talk show host literature” the disapproval of these novels based on the distinction between “high” and mass/popular culture has been reinforced by a negative attitude about “women’s literature”. Bearing in mind the above-mentioned characteristics of the term “talk show host literature”, the paper examines who uses it, how they defi ne it, and accordingly, how it is used in the symbolic struggles that prevail in the fi eld of literary production in Serbia today. Examining the valuation standards by which actors in the literary fi eld evaluate “talk show host literature” reveals how speech about this “type of literature” is used for drawing boundaries of the literary fi eld and for hierarchically classifying actors and categorizing works in the field.",
publisher = "Zagreb : Centar za ženske studije",
journal = "Razvrgnute zaruke: emocija, manipulacija, legitimacija",
title = "Diskursi o “voditeljskoj”  književnosti",
pages = "33-53",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2868"
}

Resanović, M.. (2022). Diskursi o “voditeljskoj”  književnosti. in Razvrgnute zaruke: emocija, manipulacija, legitimacija
Zagreb : Centar za ženske studije., 33-53.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2868

Resanović M. Diskursi o “voditeljskoj”  književnosti. in Razvrgnute zaruke: emocija, manipulacija, legitimacija. 2022;:33-53.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2868 .

Resanović, Milica, "Diskursi o “voditeljskoj”  književnosti" in Razvrgnute zaruke: emocija, manipulacija, legitimacija (2022):33-53,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2868 .

TY  - JOUR
AU  - Resanović, Milica
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2845
AB  - U radu se analiziraju načini na koje književna sfera shvaćena kao prostor koji obuhvata književna dela, književnike, književne događaje i institucije, doprinosi stvaranju identiteta grada. Na osnovu tipologije urbanih simbola koju je razvio Peter Nas sa saradnicima identifikuju se različiti tipovi identitetskih markera grada koji su povezani sa književnom sferom, kao što su spomenici posvećeni piscima i književnim junacima, institucije poput književnih muzeja i biblioteka, prikazi gradova u književnim delima, književni događaji i druge srodne pojave. Identifikacija „urbanih književnih simbola” predstavlja važan korak u sociološkom ispitivanju načina na koje elementi iz sfere književnosti doprinose prepoznatljivosti gradova, kao i razmatranja mogućnosti da se oni upotrebe kao kulturni resurs za potrebe lokalnog razvoja. Za razliku od postojeće stručne literature o upotrebi objekata i pojava iz sfere kulture za potrebe brendiranja grada u kojoj je akcenat stavljen najviše na ispitivanje filma i muzike, u ovom radu se u fokusu nalaze objekti i pojave iz sfere književnosti, te se u analizi uzimaju u obzir specifičnosti književne proizvodnje u globalnom kontekstu.
AB  - The paper analyses the ways in which the literary sphere, understood as a space that includes
literary works, writers, literary events, and institutions, contributes to the development of city
identity. Based on the typology of urban symbols developed by Peter Nas and associates, in this
paper we identify different types of identity markers of the city, which are related to the literary
sphere, such as monuments dedicated to writers and literary characters, institutions such as
literary museums and libraries, depictions of cities in literary works, literary events, and other
related phenomena. Identification of “urban literary symbols” is an important step in sociological examination of the ways in which elements of the literary sphere contribute to the city’s
recognizability, as well as in considerations of the possibility to use them as a cultural resource
for local development. Unlike the existing literature about the use of objects and phenomena
from the sphere of culture for city branding where the emphasis is mostly on film and music,
this work focuses on objects and phenomena from the sphere of literature, so therefore the
analysis considers the specifics of literary production in a global context.
PB  - Zagreb: Institut za društvena istraživanja
T2  - Sociologija i prostor
T1  - Književna sfera kao izvorište identiteta grada
IS  - 1
VL  - 60
SP  - 133
EP  - 153
DO  - 10.5673/sip.60.1.5
ER  - 

@article{
author = "Resanović, Milica",
year = "2022",
abstract = "U radu se analiziraju načini na koje književna sfera shvaćena kao prostor koji obuhvata književna dela, književnike, književne događaje i institucije, doprinosi stvaranju identiteta grada. Na osnovu tipologije urbanih simbola koju je razvio Peter Nas sa saradnicima identifikuju se različiti tipovi identitetskih markera grada koji su povezani sa književnom sferom, kao što su spomenici posvećeni piscima i književnim junacima, institucije poput književnih muzeja i biblioteka, prikazi gradova u književnim delima, književni događaji i druge srodne pojave. Identifikacija „urbanih književnih simbola” predstavlja važan korak u sociološkom ispitivanju načina na koje elementi iz sfere književnosti doprinose prepoznatljivosti gradova, kao i razmatranja mogućnosti da se oni upotrebe kao kulturni resurs za potrebe lokalnog razvoja. Za razliku od postojeće stručne literature o upotrebi objekata i pojava iz sfere kulture za potrebe brendiranja grada u kojoj je akcenat stavljen najviše na ispitivanje filma i muzike, u ovom radu se u fokusu nalaze objekti i pojave iz sfere književnosti, te se u analizi uzimaju u obzir specifičnosti književne proizvodnje u globalnom kontekstu., The paper analyses the ways in which the literary sphere, understood as a space that includes
literary works, writers, literary events, and institutions, contributes to the development of city
identity. Based on the typology of urban symbols developed by Peter Nas and associates, in this
paper we identify different types of identity markers of the city, which are related to the literary
sphere, such as monuments dedicated to writers and literary characters, institutions such as
literary museums and libraries, depictions of cities in literary works, literary events, and other
related phenomena. Identification of “urban literary symbols” is an important step in sociological examination of the ways in which elements of the literary sphere contribute to the city’s
recognizability, as well as in considerations of the possibility to use them as a cultural resource
for local development. Unlike the existing literature about the use of objects and phenomena
from the sphere of culture for city branding where the emphasis is mostly on film and music,
this work focuses on objects and phenomena from the sphere of literature, so therefore the
analysis considers the specifics of literary production in a global context.",
publisher = "Zagreb: Institut za društvena istraživanja",
journal = "Sociologija i prostor",
title = "Književna sfera kao izvorište identiteta grada",
number = "1",
volume = "60",
pages = "133-153",
doi = "10.5673/sip.60.1.5"
}

Resanović, M.. (2022). Književna sfera kao izvorište identiteta grada. in Sociologija i prostor
Zagreb: Institut za društvena istraživanja., 60(1), 133-153.
https://doi.org/10.5673/sip.60.1.5

Resanović M. Književna sfera kao izvorište identiteta grada. in Sociologija i prostor. 2022;60(1):133-153.
doi:10.5673/sip.60.1.5 .

Resanović, Milica, "Književna sfera kao izvorište identiteta grada" in Sociologija i prostor, 60, no. 1 (2022):133-153,
https://doi.org/10.5673/sip.60.1.5 . .

TY  - CHAP
AU  - Resanović, Milica
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2844
AB  - U ovom radu se analizira teorijski i epistemološki doprinos poluperiferijskog pristupa razvijenog u radu Marine Blagojević Hjuson na planu socioloških istraživanja kulturne potrošnje i proizvodnje. U prvom delu rada prikazuju se karakteristike poluperiferijskog pristupa Blagojević Hjuson s posebnim osvrtom na odnos između teorije poluperiferijalnosti i postkolonijalne sociologije. U drugom delu rada ispituju se saznajni i teorijski benefiti koje ovako shvaćen koncept poluperiferije
ima na planu istraživanja iz domena sociologije kulture. Na primeru najznačajnijih istraživanja iz domena sociologije kulturne potrošnje i kulturne proizvodnje analizira se šta osetljivost za poluperiferijsku perspektivu donosi na saznajnom planu u ovim istraživačkim oblastima. U radu se zagovara teza da poluperiferijski pristup omogućava da se adekvatnije istraže različiti kulturni fenomeni i forme odnošenja prema objektima i pojavama iz sfere kulture, i to ne samo u vidu preciznijeg mapiranja razlika između ovih pojava u društvima centra, poluperiferije i periferije, već i da podstiče kritičku interpretaciju kulturnih i simboličkih elemenata društvenog poretka u kontekstu globalne raspodele moći. Prednosti upotrebe poluperiferijskog pristupa ogledaju se na konceptualnom nivou, s jedne strane u vidu kritičkog pristupa pojmovnoj aparaturi razvijenoj u istraživanjima sprovedenim u centru, a s druge strane u podsticaju originalnog teorijskog razvoja na poluperiferiji.
AB  - This paper analyses the theoretical and the epistemological contribution of the
semi - peripheral approach developed in the work of Marina Blagojević Hughson to
the contemporary sociological study of cultural production and consumption. The
first part of the paper presents characteristics of the semiperipheral approach of
Blagojević Hughson with special reference to the relationship between the theory
of semiperipherality and postcolonial sociology. The second part of the paper
examines the cognitive and theoretical benefits of the concept of semiperiphery as
Blagojevic had articulated it, in terms of research in the field of sociology of culture.
On the example of the most significant research projects in the field of sociology of
cultural consumption and cultural production, it is examined what implementation
of semiperipheral perspective brings in these research areas. It argued that the
semiperipheral approach enables more adequate research of various cultural
phenomena and attitudes towards objects and phenomena from the sphere of
culture, not only in the form of precise mapping of differences between these
phenomena in the centre, semiperiphery, and periphery, but it also encourages
critical interpretation of cultural and symbolic elements of the social order in the
context of the global distribution of power. Advantages of using the semiperipheral
approach are reflected on a conceptual level - on the one hand in the form of a
critical approach to the conceptual apparatus developed in research conducted at
the centre, and on the other hand in encouraging original theoretical development
on the semiperiphery.
PB  - Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja
T2  - Feminizam, aktivizam, politike: proizvodnja znanja na poluperiferiji
T1  - Kulturna potrošnja i proizvodnja kroz prizmu poluperiferijalnosti
SP  - 119
EP  - 137
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2844
ER  - 

@inbook{
author = "Resanović, Milica",
year = "2021",
abstract = "U ovom radu se analizira teorijski i epistemološki doprinos poluperiferijskog pristupa razvijenog u radu Marine Blagojević Hjuson na planu socioloških istraživanja kulturne potrošnje i proizvodnje. U prvom delu rada prikazuju se karakteristike poluperiferijskog pristupa Blagojević Hjuson s posebnim osvrtom na odnos između teorije poluperiferijalnosti i postkolonijalne sociologije. U drugom delu rada ispituju se saznajni i teorijski benefiti koje ovako shvaćen koncept poluperiferije
ima na planu istraživanja iz domena sociologije kulture. Na primeru najznačajnijih istraživanja iz domena sociologije kulturne potrošnje i kulturne proizvodnje analizira se šta osetljivost za poluperiferijsku perspektivu donosi na saznajnom planu u ovim istraživačkim oblastima. U radu se zagovara teza da poluperiferijski pristup omogućava da se adekvatnije istraže različiti kulturni fenomeni i forme odnošenja prema objektima i pojavama iz sfere kulture, i to ne samo u vidu preciznijeg mapiranja razlika između ovih pojava u društvima centra, poluperiferije i periferije, već i da podstiče kritičku interpretaciju kulturnih i simboličkih elemenata društvenog poretka u kontekstu globalne raspodele moći. Prednosti upotrebe poluperiferijskog pristupa ogledaju se na konceptualnom nivou, s jedne strane u vidu kritičkog pristupa pojmovnoj aparaturi razvijenoj u istraživanjima sprovedenim u centru, a s druge strane u podsticaju originalnog teorijskog razvoja na poluperiferiji., This paper analyses the theoretical and the epistemological contribution of the
semi - peripheral approach developed in the work of Marina Blagojević Hughson to
the contemporary sociological study of cultural production and consumption. The
first part of the paper presents characteristics of the semiperipheral approach of
Blagojević Hughson with special reference to the relationship between the theory
of semiperipherality and postcolonial sociology. The second part of the paper
examines the cognitive and theoretical benefits of the concept of semiperiphery as
Blagojevic had articulated it, in terms of research in the field of sociology of culture.
On the example of the most significant research projects in the field of sociology of
cultural consumption and cultural production, it is examined what implementation
of semiperipheral perspective brings in these research areas. It argued that the
semiperipheral approach enables more adequate research of various cultural
phenomena and attitudes towards objects and phenomena from the sphere of
culture, not only in the form of precise mapping of differences between these
phenomena in the centre, semiperiphery, and periphery, but it also encourages
critical interpretation of cultural and symbolic elements of the social order in the
context of the global distribution of power. Advantages of using the semiperipheral
approach are reflected on a conceptual level - on the one hand in the form of a
critical approach to the conceptual apparatus developed in research conducted at
the centre, and on the other hand in encouraging original theoretical development
on the semiperiphery.",
publisher = "Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja",
journal = "Feminizam, aktivizam, politike: proizvodnja znanja na poluperiferiji",
booktitle = "Kulturna potrošnja i proizvodnja kroz prizmu poluperiferijalnosti",
pages = "119-137",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2844"
}

Resanović, M.. (2021). Kulturna potrošnja i proizvodnja kroz prizmu poluperiferijalnosti. in Feminizam, aktivizam, politike: proizvodnja znanja na poluperiferiji
Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja., 119-137.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2844

Resanović M. Kulturna potrošnja i proizvodnja kroz prizmu poluperiferijalnosti. in Feminizam, aktivizam, politike: proizvodnja znanja na poluperiferiji. 2021;:119-137.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2844 .

Resanović, Milica, "Kulturna potrošnja i proizvodnja kroz prizmu poluperiferijalnosti" in Feminizam, aktivizam, politike: proizvodnja znanja na poluperiferiji (2021):119-137,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2844 .

TY  - CHAP
AU  - Resanović, Milica
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2843
AB  - Tokom trajanja pandemije virusa korona u Srbiji, Srpska pravoslavna crkva u više navrata je svojim praksama kršila protivepidemijske mere za koje su se zalagali medicinska struka i deo građana, zbog čega je ponašanje Crkve u pandemiji postalo predmet žustrih rasprava u javnosti. U radu se interpretiraju debate o praksama SPC u pandemiji kroz kulturnosociološku prizmu, pri čemu je glavni teorijski oslonac teorija građanske sfere koju je razvio Džefri Aleksander.
AB  - During the coronavirus pandemic in Serbia, the Serbian Orthodox
Church repeatedly violated anti-epidemic measures advocated by medical experts
and a part of the citizens, which led to the Church’s behaviour in the pandemic
becoming the subject of heated public debate. The paper interprets the debates
about the practice of the Serbian Orthodox Church in the pandemic through a
cultural sociological prism, the main theoretical stronghold being the civil sphere
theory developed by Jeffrey Alexander.
PB  - Beograd: Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
T2  - Pandemija, društvo i simbolički poredak: javni diskursi u/o krizi izazvanoj pandemijom kovida19
T1  - Građanski i antigrađanski kod u debatama o praksama SPC u pandemiji
SP  - 87
EP  - 102
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2843
ER  - 

@inbook{
author = "Resanović, Milica",
year = "2021",
abstract = "Tokom trajanja pandemije virusa korona u Srbiji, Srpska pravoslavna crkva u više navrata je svojim praksama kršila protivepidemijske mere za koje su se zalagali medicinska struka i deo građana, zbog čega je ponašanje Crkve u pandemiji postalo predmet žustrih rasprava u javnosti. U radu se interpretiraju debate o praksama SPC u pandemiji kroz kulturnosociološku prizmu, pri čemu je glavni teorijski oslonac teorija građanske sfere koju je razvio Džefri Aleksander., During the coronavirus pandemic in Serbia, the Serbian Orthodox
Church repeatedly violated anti-epidemic measures advocated by medical experts
and a part of the citizens, which led to the Church’s behaviour in the pandemic
becoming the subject of heated public debate. The paper interprets the debates
about the practice of the Serbian Orthodox Church in the pandemic through a
cultural sociological prism, the main theoretical stronghold being the civil sphere
theory developed by Jeffrey Alexander.",
publisher = "Beograd: Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu",
journal = "Pandemija, društvo i simbolički poredak: javni diskursi u/o krizi izazvanoj pandemijom kovida19",
booktitle = "Građanski i antigrađanski kod u debatama o praksama SPC u pandemiji",
pages = "87-102",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2843"
}

Resanović, M.. (2021). Građanski i antigrađanski kod u debatama o praksama SPC u pandemiji. in Pandemija, društvo i simbolički poredak: javni diskursi u/o krizi izazvanoj pandemijom kovida19
Beograd: Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu., 87-102.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2843

Resanović M. Građanski i antigrađanski kod u debatama o praksama SPC u pandemiji. in Pandemija, društvo i simbolički poredak: javni diskursi u/o krizi izazvanoj pandemijom kovida19. 2021;:87-102.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2843 .

Resanović, Milica, "Građanski i antigrađanski kod u debatama o praksama SPC u pandemiji" in Pandemija, društvo i simbolički poredak: javni diskursi u/o krizi izazvanoj pandemijom kovida19 (2021):87-102,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2843 .

TY  - CONF
AU  - Resanović, Milica
PY  - 2019
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2841
PB  - Beograd: Akademija inženjerskih nauka Srbije i Akademska misao
T1  - Kulturni resursi kao razvojni potencijal gradova Srbije
SP  - 40
EP  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2841
ER  - 

@conference{
author = "Resanović, Milica",
year = "2019",
publisher = "Beograd: Akademija inženjerskih nauka Srbije i Akademska misao",
title = "Kulturni resursi kao razvojni potencijal gradova Srbije",
pages = "40-44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2841"
}

Resanović, M.. (2019). Kulturni resursi kao razvojni potencijal gradova Srbije. 
Beograd: Akademija inženjerskih nauka Srbije i Akademska misao., 40-44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2841

Resanović M. Kulturni resursi kao razvojni potencijal gradova Srbije. 2019;:40-44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2841 .

Resanović, Milica, "Kulturni resursi kao razvojni potencijal gradova Srbije" (2019):40-44,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2841 .

TY  - CONF
AU  - Resanović, Milica
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2842
AB  - Poslednje tri decenije konceptu gust opis se posvećuje sve više pažnje u metodološkim studijama. Iako gust opis postaje praktično neizostavna odrednica u savremenim metodološkim rečnicima, enciklopedijama i udžbenicima (videti, npr.: Given, 2008; Schwandt, 2007), posebno onim posvećenim kvalitativnoj medotologiji, autori neretko naglašavaju da „nije u potpunosti jasno na šta se pod gustim opisom podrazumeva“ (Schwandt, 2007: 296), te otuda potreba da se preispita značenje ovog koncepta. Osnovni cilj ovog rada je da kritički razmotri različita shvatanja gustog opisa, predstavi teorijske i epistemološke pretpostavke pristupa koji zagovaraju primenu gustog opisa i da ukaže na saznajne i istraživačke implikacije koje primena ovog „postupka“ povlači za sobom.
PB  - Beograd: Institut za pedagoška istraživanja
C3  - Kvalitativna istraživanja u društvenim naukama od ličnog iskustva do socijalnih praksi
T1  - Poreklo, odredbe i mogućnosti primene koncepta gust opis u kvalitativnim istraživanjima
SP  - 146
EP  - 151
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2842
ER  - 

@conference{
author = "Resanović, Milica",
year = "2018",
abstract = "Poslednje tri decenije konceptu gust opis se posvećuje sve više pažnje u metodološkim studijama. Iako gust opis postaje praktično neizostavna odrednica u savremenim metodološkim rečnicima, enciklopedijama i udžbenicima (videti, npr.: Given, 2008; Schwandt, 2007), posebno onim posvećenim kvalitativnoj medotologiji, autori neretko naglašavaju da „nije u potpunosti jasno na šta se pod gustim opisom podrazumeva“ (Schwandt, 2007: 296), te otuda potreba da se preispita značenje ovog koncepta. Osnovni cilj ovog rada je da kritički razmotri različita shvatanja gustog opisa, predstavi teorijske i epistemološke pretpostavke pristupa koji zagovaraju primenu gustog opisa i da ukaže na saznajne i istraživačke implikacije koje primena ovog „postupka“ povlači za sobom.",
publisher = "Beograd: Institut za pedagoška istraživanja",
journal = "Kvalitativna istraživanja u društvenim naukama od ličnog iskustva do socijalnih praksi",
title = "Poreklo, odredbe i mogućnosti primene koncepta gust opis u kvalitativnim istraživanjima",
pages = "146-151",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2842"
}

Resanović, M.. (2018). Poreklo, odredbe i mogućnosti primene koncepta gust opis u kvalitativnim istraživanjima. in Kvalitativna istraživanja u društvenim naukama od ličnog iskustva do socijalnih praksi
Beograd: Institut za pedagoška istraživanja., 146-151.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2842

Resanović M. Poreklo, odredbe i mogućnosti primene koncepta gust opis u kvalitativnim istraživanjima. in Kvalitativna istraživanja u društvenim naukama od ličnog iskustva do socijalnih praksi. 2018;:146-151.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2842 .

Resanović, Milica, "Poreklo, odredbe i mogućnosti primene koncepta gust opis u kvalitativnim istraživanjima" in Kvalitativna istraživanja u društvenim naukama od ličnog iskustva do socijalnih praksi (2018):146-151,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2842 .

TY  - JOUR
AU  - Resanović, Milica
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2839
PB  - De Gruyter Oldenbourg
T2  - Südosteuropa. Zeitschrift für Politik und Gesellschaft
T1  - Jelena N. Pešić, Promena vrednosnih orijentacija u postsocijalističkim društvima Srbije i Hrvatske. Politički i ekonomski liberalizam (Change in value orientations in the postsocialist societies of Serbia and Croatia. Political and economic liberalism)
IS  - 2
VL  - 66
SP  - 286
EP  - 288
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2839
ER  - 

@article{
author = "Resanović, Milica",
year = "2018",
publisher = "De Gruyter Oldenbourg",
journal = "Südosteuropa. Zeitschrift für Politik und Gesellschaft",
title = "Jelena N. Pešić, Promena vrednosnih orijentacija u postsocijalističkim društvima Srbije i Hrvatske. Politički i ekonomski liberalizam (Change in value orientations in the postsocialist societies of Serbia and Croatia. Political and economic liberalism)",
number = "2",
volume = "66",
pages = "286-288",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2839"
}

Resanović, M.. (2018). Jelena N. Pešić, Promena vrednosnih orijentacija u postsocijalističkim društvima Srbije i Hrvatske. Politički i ekonomski liberalizam (Change in value orientations in the postsocialist societies of Serbia and Croatia. Political and economic liberalism). in Südosteuropa. Zeitschrift für Politik und Gesellschaft
De Gruyter Oldenbourg., 66(2), 286-288.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2839

Resanović M. Jelena N. Pešić, Promena vrednosnih orijentacija u postsocijalističkim društvima Srbije i Hrvatske. Politički i ekonomski liberalizam (Change in value orientations in the postsocialist societies of Serbia and Croatia. Political and economic liberalism). in Südosteuropa. Zeitschrift für Politik und Gesellschaft. 2018;66(2):286-288.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2839 .

Resanović, Milica, "Jelena N. Pešić, Promena vrednosnih orijentacija u postsocijalističkim društvima Srbije i Hrvatske. Politički i ekonomski liberalizam (Change in value orientations in the postsocialist societies of Serbia and Croatia. Political and economic liberalism)" in Südosteuropa. Zeitschrift für Politik und Gesellschaft, 66, no. 2 (2018):286-288,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2839 .

TY  - JOUR
AU  - Resanović, Milica
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2838
AB  - Ovaj rad za cilj ima da ispita ideje, principe i zahteve islamskog
feminizma. Pod terminom islamski feminizam u radu se podrazumevaju tumačenja
Kurana i hadisa iz ženske pozicije, kao i prakse koje u novim tumačenjima
traže uporište u borbi protiv rasprostranjenih patrijarhalnih vrednosti i normi,
kako u javnoj, tako i u privatnoj sferi. U prvom delu rada autorka pruža kraći
prikaz razvoja feminističkih ideja i pokreta u muslimanskim društvima kako bi
kontekstualizovala nastanak islamskog feminizma. U drugom delu rada će biti
predstavljeni glavni uvidi koji potiču iz novih rodno senzitivnih tumačenja Kurana,
kao i aktivistički doprinosi koje su ovi uvidi potakli. Treći deo rada posvećen je
ispitivanju odnosa između islamskog feminizma i drugih feminističkih pravaca.
AB  - This paper aims to explore ideas, principles, and demands of Islamic
feminism. In this article, the term Islamic feminism includes interpretations of the
Quran and the hadith in women’s perspective as well as practices based on these
interpretations that are dedicated to the struggle against widespread patriarchal
values and norms, in public and in private sphere. In the first part of this paper,
the author presents a brief review of feminist ideas and movements in order to
contextualize development of Islamic feminism. The second part provides main
insights from gender-sensitive interpretations of the Quran and activist contributions
induced by these interpretations. The third part is devoted to the investigation of
the relationship between Islamic feminism and other feminist approaches.
PB  - Beograd: Sociološko naučno društvo Srbije
T2  - Sociologija
T1  - Kritički osvrt na aktuelnu debatu o „islamskom feminizmu“ - šta je islamsko, a šta feminističko u „islamskom feminizmu“?
T1  - Critical review of the current debate about “Islamic feminism” What is Islamic and what is feminist in “Islamic feminism”?
IS  - 1
VL  - 60
SP  - 347
EP  - 362
DO  - 10.2298/SOC1801347R
ER  - 

@article{
author = "Resanović, Milica",
year = "2018",
abstract = "Ovaj rad za cilj ima da ispita ideje, principe i zahteve islamskog
feminizma. Pod terminom islamski feminizam u radu se podrazumevaju tumačenja
Kurana i hadisa iz ženske pozicije, kao i prakse koje u novim tumačenjima
traže uporište u borbi protiv rasprostranjenih patrijarhalnih vrednosti i normi,
kako u javnoj, tako i u privatnoj sferi. U prvom delu rada autorka pruža kraći
prikaz razvoja feminističkih ideja i pokreta u muslimanskim društvima kako bi
kontekstualizovala nastanak islamskog feminizma. U drugom delu rada će biti
predstavljeni glavni uvidi koji potiču iz novih rodno senzitivnih tumačenja Kurana,
kao i aktivistički doprinosi koje su ovi uvidi potakli. Treći deo rada posvećen je
ispitivanju odnosa između islamskog feminizma i drugih feminističkih pravaca., This paper aims to explore ideas, principles, and demands of Islamic
feminism. In this article, the term Islamic feminism includes interpretations of the
Quran and the hadith in women’s perspective as well as practices based on these
interpretations that are dedicated to the struggle against widespread patriarchal
values and norms, in public and in private sphere. In the first part of this paper,
the author presents a brief review of feminist ideas and movements in order to
contextualize development of Islamic feminism. The second part provides main
insights from gender-sensitive interpretations of the Quran and activist contributions
induced by these interpretations. The third part is devoted to the investigation of
the relationship between Islamic feminism and other feminist approaches.",
publisher = "Beograd: Sociološko naučno društvo Srbije",
journal = "Sociologija",
title = "Kritički osvrt na aktuelnu debatu o „islamskom feminizmu“ - šta je islamsko, a šta feminističko u „islamskom feminizmu“?, Critical review of the current debate about “Islamic feminism” What is Islamic and what is feminist in “Islamic feminism”?",
number = "1",
volume = "60",
pages = "347-362",
doi = "10.2298/SOC1801347R"
}

Resanović, M.. (2018). Kritički osvrt na aktuelnu debatu o „islamskom feminizmu“ - šta je islamsko, a šta feminističko u „islamskom feminizmu“?. in Sociologija
Beograd: Sociološko naučno društvo Srbije., 60(1), 347-362.
https://doi.org/10.2298/SOC1801347R

Resanović M. Kritički osvrt na aktuelnu debatu o „islamskom feminizmu“ - šta je islamsko, a šta feminističko u „islamskom feminizmu“?. in Sociologija. 2018;60(1):347-362.
doi:10.2298/SOC1801347R .

Resanović, Milica, "Kritički osvrt na aktuelnu debatu o „islamskom feminizmu“ - šta je islamsko, a šta feminističko u „islamskom feminizmu“?" in Sociologija, 60, no. 1 (2018):347-362,
https://doi.org/10.2298/SOC1801347R . .

TY  - CHAP
AU  - Resanović, Milica
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2840
AB  - Posle prikaza istorijata studentskih borbi u Beogradu i odnosa između profesora i studenata koji je tokom ovih protesta bio uspostavljen, ispituje se u kakvom su odnosu bili studenti i profesori tokom blokade Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu 2014. godine. Kako bi se razmotrilo kakav odnos je bio uspostavljen između ovih aktera tokom trajanja blokade, autorka će pokušati da odgovori na pitanja da li je među profesorima postojalo razumevanje za studentske zahteve, da li su i studenti i profesori doživeli blokadu kao legitiman vid borbe za studentske zahteve i da li je postojala solidarnost između profesora i studenata u protestu. U radu će prvo biti prikazani stavovi studenata o protestu i ulozi profesora u njemu, a potom će u drugom delu rada biti više reči o tome kako se profesori odnose prema blokadi i kako doživljavaju vlastitu ulogu u protestu.
AB  - After a review of the history of student protests in Belgrade and of the
relationship between professors and students therein, the paper examines the relationship between these actors during the blockade of the Belgrade Faculty of
Philosophy in 2014. In order to analyse this relationship, the author considers
the following questions: did professors show any understanding for student demands? did both students and professors perceive the blockade as a legitimate
form of struggle for student demands? has there been any solidarity between professors and students during the protest? Student attitudes toward the protest and
the professors’ role in it are described first, while the second part of the paper
discusses the professors’ attitude toward the blockade and their understanding of
their own role in it.
PB  - Beograd: Institut za sociološka istraživanja
T2  - Blokada Filozofskog fakulteta 2014. godine
T1  - Mogućnost solidarnosti između profesora i studenata u protestu
SP  - 73
EP  - 93
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2840
ER  - 

@inbook{
author = "Resanović, Milica",
year = "2017",
abstract = "Posle prikaza istorijata studentskih borbi u Beogradu i odnosa između profesora i studenata koji je tokom ovih protesta bio uspostavljen, ispituje se u kakvom su odnosu bili studenti i profesori tokom blokade Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu 2014. godine. Kako bi se razmotrilo kakav odnos je bio uspostavljen između ovih aktera tokom trajanja blokade, autorka će pokušati da odgovori na pitanja da li je među profesorima postojalo razumevanje za studentske zahteve, da li su i studenti i profesori doživeli blokadu kao legitiman vid borbe za studentske zahteve i da li je postojala solidarnost između profesora i studenata u protestu. U radu će prvo biti prikazani stavovi studenata o protestu i ulozi profesora u njemu, a potom će u drugom delu rada biti više reči o tome kako se profesori odnose prema blokadi i kako doživljavaju vlastitu ulogu u protestu., After a review of the history of student protests in Belgrade and of the
relationship between professors and students therein, the paper examines the relationship between these actors during the blockade of the Belgrade Faculty of
Philosophy in 2014. In order to analyse this relationship, the author considers
the following questions: did professors show any understanding for student demands? did both students and professors perceive the blockade as a legitimate
form of struggle for student demands? has there been any solidarity between professors and students during the protest? Student attitudes toward the protest and
the professors’ role in it are described first, while the second part of the paper
discusses the professors’ attitude toward the blockade and their understanding of
their own role in it.",
publisher = "Beograd: Institut za sociološka istraživanja",
journal = "Blokada Filozofskog fakulteta 2014. godine",
booktitle = "Mogućnost solidarnosti između profesora i studenata u protestu",
pages = "73-93",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2840"
}

Resanović, M.. (2017). Mogućnost solidarnosti između profesora i studenata u protestu. in Blokada Filozofskog fakulteta 2014. godine
Beograd: Institut za sociološka istraživanja., 73-93.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2840

Resanović M. Mogućnost solidarnosti između profesora i studenata u protestu. in Blokada Filozofskog fakulteta 2014. godine. 2017;:73-93.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2840 .

Resanović, Milica, "Mogućnost solidarnosti između profesora i studenata u protestu" in Blokada Filozofskog fakulteta 2014. godine (2017):73-93,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2840 .

TY  - CHAP
AU  - Pudar Draško, Gazela
AU  - Ćeriman, Jelena
AU  - Resanović, Milica
PY  - 2016
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1752
PB  - Beograd: Centar za etiku, pravo i primenjenu filozofiju (CELAP)
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Siromaštvo, ruralnost, rod: Istraživanje funkcionisanja sistema socijalne zaštite u ruralnim oblastima Srbije
T1  - Pristup zapošljavanju i obrazovanju u ruralnim oblastima Srbije
SP  - 65
EP  - 85
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1752
ER  - 

@inbook{
author = "Pudar Draško, Gazela and Ćeriman, Jelena and Resanović, Milica",
year = "2016",
publisher = "Beograd: Centar za etiku, pravo i primenjenu filozofiju (CELAP), Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Siromaštvo, ruralnost, rod: Istraživanje funkcionisanja sistema socijalne zaštite u ruralnim oblastima Srbije",
booktitle = "Pristup zapošljavanju i obrazovanju u ruralnim oblastima Srbije",
pages = "65-85",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1752"
}

Pudar Draško, G., Ćeriman, J.,& Resanović, M.. (2016). Pristup zapošljavanju i obrazovanju u ruralnim oblastima Srbije. in Siromaštvo, ruralnost, rod: Istraživanje funkcionisanja sistema socijalne zaštite u ruralnim oblastima Srbije
Beograd: Centar za etiku, pravo i primenjenu filozofiju (CELAP)., 65-85.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1752

Pudar Draško G, Ćeriman J, Resanović M. Pristup zapošljavanju i obrazovanju u ruralnim oblastima Srbije. in Siromaštvo, ruralnost, rod: Istraživanje funkcionisanja sistema socijalne zaštite u ruralnim oblastima Srbije. 2016;:65-85.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1752 .

Pudar Draško, Gazela, Ćeriman, Jelena, Resanović, Milica, "Pristup zapošljavanju i obrazovanju u ruralnim oblastima Srbije" in Siromaštvo, ruralnost, rod: Istraživanje funkcionisanja sistema socijalne zaštite u ruralnim oblastima Srbije (2016):65-85,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1752 .

TY  - CHAP
AU  - Pudar Draško, Gazela
AU  - Ćeriman, Jelena
AU  - Resanović, Milica
PY  - 2016
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1627
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Beograd : Centar za etiku, pravo i primenjenu filozofiju
T2  - Siromaštvo, ruralnost, rod: Istraživanje funkcionisanja sistema socijalne zaštite u ruralnim oblastima Srbije
T1  - Pristup zapošljavanju i obrazovanju u ruralnim oblastima Srbije
SP  - 65
EP  - 85
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1627
ER  - 

@inbook{
author = "Pudar Draško, Gazela and Ćeriman, Jelena and Resanović, Milica",
year = "2016",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd : Centar za etiku, pravo i primenjenu filozofiju",
journal = "Siromaštvo, ruralnost, rod: Istraživanje funkcionisanja sistema socijalne zaštite u ruralnim oblastima Srbije",
booktitle = "Pristup zapošljavanju i obrazovanju u ruralnim oblastima Srbije",
pages = "65-85",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1627"
}

Pudar Draško, G., Ćeriman, J.,& Resanović, M.. (2016). Pristup zapošljavanju i obrazovanju u ruralnim oblastima Srbije. in Siromaštvo, ruralnost, rod: Istraživanje funkcionisanja sistema socijalne zaštite u ruralnim oblastima Srbije
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 65-85.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1627

Pudar Draško G, Ćeriman J, Resanović M. Pristup zapošljavanju i obrazovanju u ruralnim oblastima Srbije. in Siromaštvo, ruralnost, rod: Istraživanje funkcionisanja sistema socijalne zaštite u ruralnim oblastima Srbije. 2016;:65-85.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1627 .

Pudar Draško, Gazela, Ćeriman, Jelena, Resanović, Milica, "Pristup zapošljavanju i obrazovanju u ruralnim oblastima Srbije" in Siromaštvo, ruralnost, rod: Istraživanje funkcionisanja sistema socijalne zaštite u ruralnim oblastima Srbije (2016):65-85,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1627 .