@article{
author = "Witte, Daniel",
year = "2017",
abstract = "The paper reflects on recent developments towards authoritarianism and right-wing populism that have become apparent in a number of Western societies and aims at pinpointing possible cultural foundations for this trend. Using the example of the German PEGIDA movement and the wider milieu in which it is embedded, it identifies and describes a rapidly spreading culture of
mistrust and discusses some of its political and epistemological implications. In a second step, the paper draws on Luc Boltanski’s theory of justification in order to attain a better understanding of this political movement’s specificities. It is argued that it is a quasi-violent refusal of justification which is constitutive for the movement in question, thereby transcending the reach of Boltanski’s framework to some extent. In a third step, a closer look is taken at the epistemological paradox that results from the fact that a number of the PEGIDA movement’s
crucial points of criticism are effectively shared by a larger part of the overall population, raising severe problems for the question of sociological critique. The paper utilizes ideas by Bruno Latour in order to illuminate this paradox further and examine its consequences. It closes with remarks on the possibility to “reassemble” trust and critique as crucial but contested – and, hence, precarious – foundations of modern society., Tekst se bavi skorašnjim razvojem u pravcu autoritarizma i desničarskog popu-
lizma koji je postao vidljiv u velikom broju zapadnih društava i pokušava da označi
moguće kulturalno zasnivanje ovog trenda. Koristeći primer nemačkog pokreta
PEGIDA i šireg miljea u koji je ugrađen, u tekstu se identifikuje i opisuje brzo širenje kulture nepoverenja i diskutuju neke od njenih političkih i epistemoloških implikacija. U drugom koraku, tekst se okreće teoriji opravdanja Lika Boltanskog, kako bi se postiglo bolje razumevanje ovog političkog pokreta. Argumentuje se da je kvazi-nasilno odbijanje
opravdanja konstitutivno za ovaj pokret, te se stoga u izvesnoj meri transcendira okvir koji je postavio Boltanski. U trećem koraku, više pažnje je posvećeno epistemološkom paradoksu koji nastaje iz činjenice da su brojne glavne kritike koje iznosi pokret PEGIDA zajedničke za veći deo ukupne populacije, što dovodi do ozbiljnih problema za pitanje sociološke kritike.
Tekst se koristi idejama Bruna Latura da bi bolje rasvetlio ovaj paradoks i ispitao
njegove posledice. Zaključuje se sa primedbama o mogućnosti da se „ponovo
združe“ poverenje i kritika kao ključni, ali osporavani – i prema tome prekarni – temelji modernog društva.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "The Precarity of Critique: Cultures of Mistrust and the Refusal of Justification, Prekarnost kritike: kulture nepoverenja i odbijanje opravdanja",
number = "2",
volume = "28",
pages = "231-249",
doi = "10.2298/FID1702231W"
}
