Nikolić, Olga

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0002-1681-2965
  • Nikolić, Olga (13)
Projects

Author's Bibliography

Suosjećajno djelovanje. Angažman i suosjećanje kao ključni elementi konstituiranja grupe

Bojanić, Petar; Cvejić, Igor; Nikolić, Olga

(Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Bojanić, Petar
AU  - Cvejić, Igor
AU  - Nikolić, Olga
PY  - 2021
UR  - https://hrcak.srce.hr/272033
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2671
AB  - Naš je glavni cilj opisati strukturu angažiranih akata i suosjećanja i njihovu konstitutivnu povezanost da bismo objasnili ključnu ulogu angažiranih i suosjećajnih akata za konstituiranje grupe. U prvom dijelu teksta, formuliramo ideju-vodilju: ključ za razumijevanje suosjećanja leži u razumijevanju angažmana i obratno. Zatim, okrećemo se razmatranju problematičnoga karaktera angažiranih akata: oni, s jedne strane, ne ispunjavaju uvjete pripisivosti pluralnom subjektu, dok se, s druge strane, ne mogu objasniti bez pretpostavke pluralnoga subjekta. Da bismo to razumjeli, oslanjamo se, prije svega, na Helmovu teoriju emocija i klasične fenomenološke analize konstituiranja pluralnoga subjekta, ali i ukazujemo na njihova ograničenja. U posljednjim dvama odjeljcima ćemo, nadovezujući se na Nussbauminu teoriju suosjećanja, opisati paralelizam i konstitutivnu povezanost u strukturi suosjećanja i angažmana. Na kraju, ispitat ćemo specifičan način na koji (suosjećajni) angažirani akti »stavljaju teret« i transformiraju grupu u instituciju.
AB  - Our main goal is to describe the structure of engaged acts and compassion and their constitutive
interrelation to explicate the key role of engaged and compassionate acts for group constitution.
In the first part of the paper, we formulate our guiding idea: the key to understanding compassion lies in understanding engagement and vice versa. We then consider the problematic nature
of engaged acts: On the one hand, they do not meet the conditions to be attributed to the plural
subject; on the other hand, they cannot be understood without presupposing the plural subject.
To understand this, we rely primarily on Helm’s theory of emotions and the classical phenomenological analyses of the constitution of the plural subject, but we also point out the limitations
of the latter. In the last two sections, we build on Nussbaum’s theory of compassion to describe
the parallelism in the structure of compassion and engagement and to show their constitutive
connection. Finally, we examine the specific way in which (compassionate) engaged acts “place
burden” and transform a group into an institution
PB  - Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo
T2  - Filozofska istraživanja
T1  - Suosjećajno djelovanje. Angažman i suosjećanje kao ključni elementi konstituiranja grupe
T1  - Acting Compassionately. Engagement and Compassion as the Key Elements of Group Constitution
IS  - 4
VL  - 41
SP  - 813
EP  - 830
DO  - 10.21464/fi41409
ER  - 
@article{
author = "Bojanić, Petar and Cvejić, Igor and Nikolić, Olga",
year = "2021",
abstract = "Naš je glavni cilj opisati strukturu angažiranih akata i suosjećanja i njihovu konstitutivnu povezanost da bismo objasnili ključnu ulogu angažiranih i suosjećajnih akata za konstituiranje grupe. U prvom dijelu teksta, formuliramo ideju-vodilju: ključ za razumijevanje suosjećanja leži u razumijevanju angažmana i obratno. Zatim, okrećemo se razmatranju problematičnoga karaktera angažiranih akata: oni, s jedne strane, ne ispunjavaju uvjete pripisivosti pluralnom subjektu, dok se, s druge strane, ne mogu objasniti bez pretpostavke pluralnoga subjekta. Da bismo to razumjeli, oslanjamo se, prije svega, na Helmovu teoriju emocija i klasične fenomenološke analize konstituiranja pluralnoga subjekta, ali i ukazujemo na njihova ograničenja. U posljednjim dvama odjeljcima ćemo, nadovezujući se na Nussbauminu teoriju suosjećanja, opisati paralelizam i konstitutivnu povezanost u strukturi suosjećanja i angažmana. Na kraju, ispitat ćemo specifičan način na koji (suosjećajni) angažirani akti »stavljaju teret« i transformiraju grupu u instituciju., Our main goal is to describe the structure of engaged acts and compassion and their constitutive
interrelation to explicate the key role of engaged and compassionate acts for group constitution.
In the first part of the paper, we formulate our guiding idea: the key to understanding compassion lies in understanding engagement and vice versa. We then consider the problematic nature
of engaged acts: On the one hand, they do not meet the conditions to be attributed to the plural
subject; on the other hand, they cannot be understood without presupposing the plural subject.
To understand this, we rely primarily on Helm’s theory of emotions and the classical phenomenological analyses of the constitution of the plural subject, but we also point out the limitations
of the latter. In the last two sections, we build on Nussbaum’s theory of compassion to describe
the parallelism in the structure of compassion and engagement and to show their constitutive
connection. Finally, we examine the specific way in which (compassionate) engaged acts “place
burden” and transform a group into an institution",
publisher = "Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo",
journal = "Filozofska istraživanja",
title = "Suosjećajno djelovanje. Angažman i suosjećanje kao ključni elementi konstituiranja grupe, Acting Compassionately. Engagement and Compassion as the Key Elements of Group Constitution",
number = "4",
volume = "41",
pages = "813-830",
doi = "10.21464/fi41409"
}
Bojanić, P., Cvejić, I.,& Nikolić, O.. (2021). Suosjećajno djelovanje. Angažman i suosjećanje kao ključni elementi konstituiranja grupe. in Filozofska istraživanja
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo., 41(4), 813-830.
https://doi.org/10.21464/fi41409
Bojanić P, Cvejić I, Nikolić O. Suosjećajno djelovanje. Angažman i suosjećanje kao ključni elementi konstituiranja grupe. in Filozofska istraživanja. 2021;41(4):813-830.
doi:10.21464/fi41409 .
Bojanić, Petar, Cvejić, Igor, Nikolić, Olga, "Suosjećajno djelovanje. Angažman i suosjećanje kao ključni elementi konstituiranja grupe" in Filozofska istraživanja, 41, no. 4 (2021):813-830,
https://doi.org/10.21464/fi41409 . .

Na šta mislimo kada kažemo... Novi obrazovni sistem

Nikolić, Olga; Sekulović, Milica

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - GEN
AU  - Nikolić, Olga
AU  - Sekulović, Milica
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2261
AB  - U današnjem društveno-političkom i ekonomskom kontekstu svedočimo krizi kredibiliteta socijalističke/ komunističke alternative globalnom neoliberalnom ekonomskom poretku. Ideja marksističke teorije obrazovanja, u radovima Robina Smola (Robin Small) određena kao obrazovni praxis, ne pronalazi svoju artikulaciju u akademskoj sferi i kroz konkretne obrazovne programe. Njena pojava svedena je na nivo incidenta. Temeljno promišljanje sfere obrazovanja sa marksističkih i pozicija demokratskog socijalizma ustupilo je mesto tehnicističkim i na ishode orijentisanim evaluacionim politikama.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Beograd : Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope
T1  - Na šta mislimo kada kažemo... Novi obrazovni sistem
ER  - 
@misc{
author = "Nikolić, Olga and Sekulović, Milica",
year = "2021",
abstract = "U današnjem društveno-političkom i ekonomskom kontekstu svedočimo krizi kredibiliteta socijalističke/ komunističke alternative globalnom neoliberalnom ekonomskom poretku. Ideja marksističke teorije obrazovanja, u radovima Robina Smola (Robin Small) određena kao obrazovni praxis, ne pronalazi svoju artikulaciju u akademskoj sferi i kroz konkretne obrazovne programe. Njena pojava svedena je na nivo incidenta. Temeljno promišljanje sfere obrazovanja sa marksističkih i pozicija demokratskog socijalizma ustupilo je mesto tehnicističkim i na ishode orijentisanim evaluacionim politikama.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd : Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope",
title = "Na šta mislimo kada kažemo... Novi obrazovni sistem"
}
Nikolić, O.,& Sekulović, M.. (2021). Na šta mislimo kada kažemo... Novi obrazovni sistem. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
Nikolić O, Sekulović M. Na šta mislimo kada kažemo... Novi obrazovni sistem. 2021;..
Nikolić, Olga, Sekulović, Milica, "Na šta mislimo kada kažemo... Novi obrazovni sistem" (2021).

Emancipatory and Ideological Functions of Education

Nikolić, Olga

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Nikolić, Olga
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2518
AB  - The paper examines two conflicting societal functions of education: on the one hand, education can work to reproduce the existing power relations, indoctrinate students, and assimilate them into the existing social order, but on the other hand, it can also contribute to the emancipation of students and the society as a whole. By contrasting the emancipatory function with the ideological one, I aim to clarify the meaning of individual and social emancipation drawing on the Enlightenment tradition, locate the main ideological forces opposing it in the field of education, as well as suggest some ways in which they can be resisted.  
First, I will explore the core emancipatory educational ideas of the Enlightenment based on three key texts: Rousseau’s Emile, Kant’s “What is Enlightenment?” and Freire’s Pedagogy of the Oppressed. Next, I will examine the ideological function of education, in particular of neoliberal education, in order to discern the main ways in which contemporary ideology works through education. Based on insights gained, I will suggest several main lines of resistance, capable of strengthening the emancipatory function of education and countering the ideological one in contemporary neoliberal societies.   
In the concluding discussion, I will respond to the critics arguing that the Enlightenment ideal had itself become ideological and had instrumentalized education (Biesta 2008; Osberg & Biesta 2020), which will lead me to make a conceptual distinction between ideology and ideal.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Liberating Education: What From, What For?
T1  - Emancipatory and Ideological Functions of Education
ER  - 
@inbook{
author = "Nikolić, Olga",
year = "2021",
abstract = "The paper examines two conflicting societal functions of education: on the one hand, education can work to reproduce the existing power relations, indoctrinate students, and assimilate them into the existing social order, but on the other hand, it can also contribute to the emancipation of students and the society as a whole. By contrasting the emancipatory function with the ideological one, I aim to clarify the meaning of individual and social emancipation drawing on the Enlightenment tradition, locate the main ideological forces opposing it in the field of education, as well as suggest some ways in which they can be resisted.  
First, I will explore the core emancipatory educational ideas of the Enlightenment based on three key texts: Rousseau’s Emile, Kant’s “What is Enlightenment?” and Freire’s Pedagogy of the Oppressed. Next, I will examine the ideological function of education, in particular of neoliberal education, in order to discern the main ways in which contemporary ideology works through education. Based on insights gained, I will suggest several main lines of resistance, capable of strengthening the emancipatory function of education and countering the ideological one in contemporary neoliberal societies.   
In the concluding discussion, I will respond to the critics arguing that the Enlightenment ideal had itself become ideological and had instrumentalized education (Biesta 2008; Osberg & Biesta 2020), which will lead me to make a conceptual distinction between ideology and ideal.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Liberating Education: What From, What For?",
booktitle = "Emancipatory and Ideological Functions of Education"
}
Nikolić, O.. (2021). Emancipatory and Ideological Functions of Education. in Liberating Education: What From, What For?
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
Nikolić O. Emancipatory and Ideological Functions of Education. in Liberating Education: What From, What For?. 2021;..
Nikolić, Olga, "Emancipatory and Ideological Functions of Education" in Liberating Education: What From, What For? (2021).

Konstituisanje zajedničke perspektive: angažovani akti i logika poziva

Nikolić, Olga; Cvejić, Igor

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Olga
AU  - Cvejić, Igor
PY  - 2020
UR  - http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/10/34
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2105
AB  - Namera nam je da u ovom tekstu ponudimo detaljnu analizu pojmova individualne i zajedničke perspektive, poziva i angažmana, kako bismo doprineli teorijskom osvetljavanju tih fenomena i raspravama o kolektivnoj intencionalnosti. U prvom delu rada ćemo uvesti i kroz kontrastiranje sa relevantnom literaturom preciznije razraditi fenomenološki pojam perspektive koji ćemo koristiti u ostatku rada. U drugom delu rada se fokusiramo na Helmovo shvatanje zajedničke evaluativne perspektive kao ključa za razumevanje kolektivne intencionalnosti. Pritom će se kao važan zadatak ispostaviti temeljnije razumevanje procesa konstituisanja zajedničke perspektive kroz interakcije između aktera i komunikaciju njihovih individualnih perspektiva, koje treba da dovedu do usaglašavanja zajedničke perspektive. Treći deo rada biće posvećen usko shvaćenim angažovanim aktima, aktima koji se vrše kao pozivi drugome na zajedničku perspektivu. Objasnićemo kako funkcioniše unutrašnja logika poziva, i preko toga pokazati da čak i kada ne postoje opštevažeće norme ili opšteprihvaćeni sadržaj zajedničke perspektive (kao kada je poziv upućen onima koji nisu deo zajedničke perspektive) zajednička perspektiva može da se konstituiše kroz distribuciju odgovornosti i poverenja. Na kraju ćemo na aktuelnom primeru angažmana za vreme korona-krize, pokazati kako se uz pomoć ovog teorijskog aparata mogu bolje razumeti drugačije forme globalnog zajedničkog delovanja, kao što su novi društveni pokreti.
AB  - The aim of this paper is to offer a detailed analysis of the concepts of individual and shared perspective, the call, and engagement, and thus contribute to the theoretical elumination of these phenomena and debates on collective intentionality. First, we introduce the phenomenological concept of perspective that we will use through the rest of the paper, refining it by making comparisons with the relevant literature. Sec-ond, we focus on Helm’s notion of joint evaluative perspective as the key to under-standing collective intentionality. A more thorough understanding of the process of constitution of the joint perspective through interactions between agents and the communication of their individual perspectives, leading to the harmonization of the joint perspective, will be pointed out as an important further task. The third part of the paper will be devoted to engaged acts (in the narrow sense of the term): acts per-formed as calls upon others to form a joint perspective. We will explain the inner logic of the call, and in this way show that even when there are no generally valid norms or a generally valid content of the joint perspective (e.g. when the call is directed at those who are not yet a part of the joint perspective), the joint perspective can be consti-tuted via a distribution of responsibility and trust. Finally, we will use the current ex-ample of the corona crisis in order to show how this theoretical apparatus can con-tribute to a better understanding of novel forms of global joint action, as exemplified by the new social movements.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Konstituisanje zajedničke perspektive: angažovani akti i logika poziva
T1  - Constituting joint perspective: engaged acts  and the logic of call
IS  - 1
VL  - 1
SP  - 7
EP  - 28
DO  - 10.5281/zenodo.3826509
ER  - 
@article{
author = "Nikolić, Olga and Cvejić, Igor",
year = "2020",
abstract = "Namera nam je da u ovom tekstu ponudimo detaljnu analizu pojmova individualne i zajedničke perspektive, poziva i angažmana, kako bismo doprineli teorijskom osvetljavanju tih fenomena i raspravama o kolektivnoj intencionalnosti. U prvom delu rada ćemo uvesti i kroz kontrastiranje sa relevantnom literaturom preciznije razraditi fenomenološki pojam perspektive koji ćemo koristiti u ostatku rada. U drugom delu rada se fokusiramo na Helmovo shvatanje zajedničke evaluativne perspektive kao ključa za razumevanje kolektivne intencionalnosti. Pritom će se kao važan zadatak ispostaviti temeljnije razumevanje procesa konstituisanja zajedničke perspektive kroz interakcije između aktera i komunikaciju njihovih individualnih perspektiva, koje treba da dovedu do usaglašavanja zajedničke perspektive. Treći deo rada biće posvećen usko shvaćenim angažovanim aktima, aktima koji se vrše kao pozivi drugome na zajedničku perspektivu. Objasnićemo kako funkcioniše unutrašnja logika poziva, i preko toga pokazati da čak i kada ne postoje opštevažeće norme ili opšteprihvaćeni sadržaj zajedničke perspektive (kao kada je poziv upućen onima koji nisu deo zajedničke perspektive) zajednička perspektiva može da se konstituiše kroz distribuciju odgovornosti i poverenja. Na kraju ćemo na aktuelnom primeru angažmana za vreme korona-krize, pokazati kako se uz pomoć ovog teorijskog aparata mogu bolje razumeti drugačije forme globalnog zajedničkog delovanja, kao što su novi društveni pokreti., The aim of this paper is to offer a detailed analysis of the concepts of individual and shared perspective, the call, and engagement, and thus contribute to the theoretical elumination of these phenomena and debates on collective intentionality. First, we introduce the phenomenological concept of perspective that we will use through the rest of the paper, refining it by making comparisons with the relevant literature. Sec-ond, we focus on Helm’s notion of joint evaluative perspective as the key to under-standing collective intentionality. A more thorough understanding of the process of constitution of the joint perspective through interactions between agents and the communication of their individual perspectives, leading to the harmonization of the joint perspective, will be pointed out as an important further task. The third part of the paper will be devoted to engaged acts (in the narrow sense of the term): acts per-formed as calls upon others to form a joint perspective. We will explain the inner logic of the call, and in this way show that even when there are no generally valid norms or a generally valid content of the joint perspective (e.g. when the call is directed at those who are not yet a part of the joint perspective), the joint perspective can be consti-tuted via a distribution of responsibility and trust. Finally, we will use the current ex-ample of the corona crisis in order to show how this theoretical apparatus can con-tribute to a better understanding of novel forms of global joint action, as exemplified by the new social movements.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Konstituisanje zajedničke perspektive: angažovani akti i logika poziva, Constituting joint perspective: engaged acts  and the logic of call",
number = "1",
volume = "1",
pages = "7-28",
doi = "10.5281/zenodo.3826509"
}
Nikolić, O.,& Cvejić, I.. (2020). Konstituisanje zajedničke perspektive: angažovani akti i logika poziva. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(1), 7-28.
https://doi.org/10.5281/zenodo.3826509
Nikolić O, Cvejić I. Konstituisanje zajedničke perspektive: angažovani akti i logika poziva. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(1):7-28.
doi:10.5281/zenodo.3826509 .
Nikolić, Olga, Cvejić, Igor, "Konstituisanje zajedničke perspektive: angažovani akti i logika poziva" in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva, 1, no. 1 (2020):7-28,
https://doi.org/10.5281/zenodo.3826509 . .

Pregled tribina i konferencija u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2019.

Nikolić, Olga; Cvejić, Igor

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Olga
AU  - Cvejić, Igor
PY  - 2020
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=811
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2072
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Pregled tribina i konferencija  u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2019.
IS  - 1
VL  - 31
SP  - 129
EP  - 137
ER  - 
@article{
author = "Nikolić, Olga and Cvejić, Igor",
year = "2020",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Pregled tribina i konferencija  u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2019.",
number = "1",
volume = "31",
pages = "129-137"
}
Nikolić, O.,& Cvejić, I.. (2020). Pregled tribina i konferencija  u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2019.. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 31(1), 129-137.
Nikolić O, Cvejić I. Pregled tribina i konferencija  u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2019.. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2020;31(1):129-137..
Nikolić, Olga, Cvejić, Igor, "Pregled tribina i konferencija  u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2019." in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 31, no. 1 (2020):129-137.

Građenje jedne kontrainstitucije. Istorija instituta za filozofiju i društvenu teoriju

Cvejić, Igor; Nikolić, Olga; Sládeček, Michal

(Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2019)

TY  - BOOK
AU  - Cvejić, Igor
AU  - Nikolić, Olga
AU  - Sládeček, Michal
PY  - 2019
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2684
PB  - Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T1  - Građenje jedne kontrainstitucije. Istorija instituta za filozofiju i društvenu teoriju
ER  - 
@book{
author = "Cvejić, Igor and Nikolić, Olga and Sládeček, Michal",
year = "2019",
publisher = "Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
title = "Građenje jedne kontrainstitucije. Istorija instituta za filozofiju i društvenu teoriju"
}
Cvejić, I., Nikolić, O.,& Sládeček, M.. (2019). Građenje jedne kontrainstitucije. Istorija instituta za filozofiju i društvenu teoriju. 
Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
Cvejić I, Nikolić O, Sládeček M. Građenje jedne kontrainstitucije. Istorija instituta za filozofiju i društvenu teoriju. 2019;..
Cvejić, Igor, Nikolić, Olga, Sládeček, Michal, "Građenje jedne kontrainstitucije. Istorija instituta za filozofiju i društvenu teoriju" (2019).

Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford, 2017

Nikolić, Olga

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Olga
PY  - 2019
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=750
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1985
AB  - Olga Nikolić
(Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford, 2017)
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford, 2017
IS  - 2
VL  - 30
SP  - 307
EP  - 308
ER  - 
@article{
author = "Nikolić, Olga",
year = "2019",
abstract = "Olga Nikolić
(Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford, 2017)",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford, 2017",
number = "2",
volume = "30",
pages = "307-308"
}
Nikolić, O.. (2019). Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford, 2017. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 30(2), 307-308.
Nikolić O. Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford, 2017. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2019;30(2):307-308..
Nikolić, Olga, "Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford, 2017" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 30, no. 2 (2019):307-308.

Pregled tribina i konferencija u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2017.

Nikolić, Olga; Cvejić, Igor

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Olga
AU  - Cvejić, Igor
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1551
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Pregled tribina i konferencija u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2017.
IS  - 1
VL  - 29
SP  - 139
EP  - 147
ER  - 
@article{
author = "Nikolić, Olga and Cvejić, Igor",
year = "2018",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Pregled tribina i konferencija u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2017.",
number = "1",
volume = "29",
pages = "139-147"
}
Nikolić, O.,& Cvejić, I.. (2018). Pregled tribina i konferencija u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2017.. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 29(1), 139-147.
Nikolić O, Cvejić I. Pregled tribina i konferencija u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2017.. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2018;29(1):139-147..
Nikolić, Olga, Cvejić, Igor, "Pregled tribina i konferencija u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2017." in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 29, no. 1 (2018):139-147.

Social Justice and the Formal Principle of Freedom

Nikolić, Olga; Cvejić, Igor

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Olga
AU  - Cvejić, Igor
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1409
AB  - Cilj ovog teksta je da pokaže, nasuprot desno-libertarijanskoj kritici socijalne 
pravde, da postoje dobri razlozi za odbranu politika socijalne pravde unutar slobodnog društva. U prvom delu rada, predstavićemo dve uticajne desno-libertarijanske kritike socijalne pravde, izložene u knjigama Pravo, zakonodavstvo i sloboda Fridriha Hajeka i Anarhija, država i utopija
 Roberta Nozika. Na osnovu njihovog pristupa, politike socijalne pravde vide se kao neopravdana povreda slobode pojedinačnih članova društva. U odgovoru na ovu kritiku, uvešćemo distinkciju između formalne i faktičke slobode i tvrdićemo da formalni princip slobode koji brane Hajek i Nozik nije dovoljan za zaštitu faktičke slobode članova društva, jer 
ne prepoznaje (1) moralnu obligaciju da se pomogne onima kojima, bez njihove krivice, u velikoj meri nedostaje faktička sloboda, i (2) pravnu obligaciju države da zaštiti građansko dostojanstvo svih članova društva. U drugom delu teksta, nudimo interpretaciju Kantovog argumenta o porezima, prema kom građansko dostojanstvo pretpostavlja faktičku slobodu, da bismo tvrdili da Kantovo opravdanje poreza daje dobre razloge da se tvrdi da država ima pravnu obligaciju da 
zaštiti faktičku slobodu politikama socijalne pravde.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Social Justice and the Formal Principle of Freedom
T1  - Socijalna pravda i formalni princip slobode
IS  - 4
VL  - 28
SP  - 270
EP  - 284
DO  - 10.2298/FID1702270N
ER  - 
@article{
author = "Nikolić, Olga and Cvejić, Igor",
year = "2017",
abstract = "Cilj ovog teksta je da pokaže, nasuprot desno-libertarijanskoj kritici socijalne 
pravde, da postoje dobri razlozi za odbranu politika socijalne pravde unutar slobodnog društva. U prvom delu rada, predstavićemo dve uticajne desno-libertarijanske kritike socijalne pravde, izložene u knjigama Pravo, zakonodavstvo i sloboda Fridriha Hajeka i Anarhija, država i utopija
 Roberta Nozika. Na osnovu njihovog pristupa, politike socijalne pravde vide se kao neopravdana povreda slobode pojedinačnih članova društva. U odgovoru na ovu kritiku, uvešćemo distinkciju između formalne i faktičke slobode i tvrdićemo da formalni princip slobode koji brane Hajek i Nozik nije dovoljan za zaštitu faktičke slobode članova društva, jer 
ne prepoznaje (1) moralnu obligaciju da se pomogne onima kojima, bez njihove krivice, u velikoj meri nedostaje faktička sloboda, i (2) pravnu obligaciju države da zaštiti građansko dostojanstvo svih članova društva. U drugom delu teksta, nudimo interpretaciju Kantovog argumenta o porezima, prema kom građansko dostojanstvo pretpostavlja faktičku slobodu, da bismo tvrdili da Kantovo opravdanje poreza daje dobre razloge da se tvrdi da država ima pravnu obligaciju da 
zaštiti faktičku slobodu politikama socijalne pravde.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Social Justice and the Formal Principle of Freedom, Socijalna pravda i formalni princip slobode",
number = "4",
volume = "28",
pages = "270-284",
doi = "10.2298/FID1702270N"
}
Nikolić, O.,& Cvejić, I.. (2017). Social Justice and the Formal Principle of Freedom. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 28(4), 270-284.
https://doi.org/10.2298/FID1702270N
Nikolić O, Cvejić I. Social Justice and the Formal Principle of Freedom. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2017;28(4):270-284.
doi:10.2298/FID1702270N .
Nikolić, Olga, Cvejić, Igor, "Social Justice and the Formal Principle of Freedom" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 28, no. 4 (2017):270-284,
https://doi.org/10.2298/FID1702270N . .
1

Collective Responsibilities of Random Collections

Jovanov, Rastko; Nikolić, Olga

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Jovanov, Rastko
AU  - Nikolić, Olga
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1390
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Collective Responsibilities of Random Collections
T1  - Smatrati nasumične grupe grupno odgovornim
IS  - 4
VL  - 28
SP  - 997
EP  - 1034
DO  - 10.2298/FID1704997B
ER  - 
@article{
author = "Jovanov, Rastko and Nikolić, Olga",
year = "2017",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Collective Responsibilities of Random Collections, Smatrati nasumične grupe grupno odgovornim",
number = "4",
volume = "28",
pages = "997-1034",
doi = "10.2298/FID1704997B"
}
Jovanov, R.,& Nikolić, O.. (2017). Collective Responsibilities of Random Collections. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 28(4), 997-1034.
https://doi.org/10.2298/FID1704997B
Jovanov R, Nikolić O. Collective Responsibilities of Random Collections. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2017;28(4):997-1034.
doi:10.2298/FID1704997B .
Jovanov, Rastko, Nikolić, Olga, "Collective Responsibilities of Random Collections" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 28, no. 4 (2017):997-1034,
https://doi.org/10.2298/FID1704997B . .
1

Angažman i problem univerzalnosti: prefigurativna politika

Nikolić, Olga

(Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2017)

TY  - CHAP
AU  - Nikolić, Olga
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2020
AB  - U prvom odeljku ovog teksta nudim klasifikaciju pojma angažmana prema objektu na koji je angažman usmeren. U skladu sa tom klasifikacijom angažman delim na privatni, društveni i politički. Osim što nudi pojmovno razjašnjenje, ovakva klasifikacija ima i tu prednost da kroz nju dolazi do izražaja problem univerzalnosti kao jedno od najvažnijih pitanja, kako za studije angažmana, tako i za sam (društveni i politički) angažman. Kao što ću pokazati, takva klasifikacija ističe suprotnost između univerzalnih i partikularnih zahteva angažmana, koja nameće pitanje mogu li se, i kako, univerzalizovati zahtevi angažmana. Drugi deo teksta posvećen je odgovoru na to pitanje, razmatranjem odnedavno sve prisutnijeg oblika političkog angažmana koji se u literaturi naziva „prefigurativna politika“. Smatram da, po specifičnostima svoje strukture (način organizacije zajedničkog delanja i odlučivanja), ovaj oblik političkog angažmana predstavlja pažnje vrednu alternativu klasičnom partijskom modelu političkog angažmana, koja ujedno nudi mogući odgovor na pomenuti problem univerzalnosti.
PB  - Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Akademska knjiga
T2  - Angažman: uvod u studije angažovanosti
T1  - Angažman i problem univerzalnosti: prefigurativna politika
SP  - 55
EP  - 68
ER  - 
@inbook{
author = "Nikolić, Olga",
year = "2017",
abstract = "U prvom odeljku ovog teksta nudim klasifikaciju pojma angažmana prema objektu na koji je angažman usmeren. U skladu sa tom klasifikacijom angažman delim na privatni, društveni i politički. Osim što nudi pojmovno razjašnjenje, ovakva klasifikacija ima i tu prednost da kroz nju dolazi do izražaja problem univerzalnosti kao jedno od najvažnijih pitanja, kako za studije angažmana, tako i za sam (društveni i politički) angažman. Kao što ću pokazati, takva klasifikacija ističe suprotnost između univerzalnih i partikularnih zahteva angažmana, koja nameće pitanje mogu li se, i kako, univerzalizovati zahtevi angažmana. Drugi deo teksta posvećen je odgovoru na to pitanje, razmatranjem odnedavno sve prisutnijeg oblika političkog angažmana koji se u literaturi naziva „prefigurativna politika“. Smatram da, po specifičnostima svoje strukture (način organizacije zajedničkog delanja i odlučivanja), ovaj oblik političkog angažmana predstavlja pažnje vrednu alternativu klasičnom partijskom modelu političkog angažmana, koja ujedno nudi mogući odgovor na pomenuti problem univerzalnosti.",
publisher = "Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Akademska knjiga",
journal = "Angažman: uvod u studije angažovanosti",
booktitle = "Angažman i problem univerzalnosti: prefigurativna politika",
pages = "55-68"
}
Nikolić, O.. (2017). Angažman i problem univerzalnosti: prefigurativna politika. in Angažman: uvod u studije angažovanosti
Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 55-68.
Nikolić O. Angažman i problem univerzalnosti: prefigurativna politika. in Angažman: uvod u studije angažovanosti. 2017;:55-68..
Nikolić, Olga, "Angažman i problem univerzalnosti: prefigurativna politika" in Angažman: uvod u studije angažovanosti (2017):55-68.

Husserl’s theory of noematic sense

Nikolić, Olga

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Olga
PY  - 2016
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=466
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1881
AB  - After Husserl’s transcendental turn and the discovery of the c tion between consciousness and the world the concept of the noema becomes one of the constant leitmotifs of Husserl’s philosophy. My paper will be devoted to the clarification of this concept and its implications for Husserl’s theory of sense. The leading question will be: How can the noema play the role of both the sense and the objective correlate of the intentional act? I will start with presenting the problematic of sense in Husserl’s phenomenology from the Logical Investigations to the Ideas I. The central part of my paper will be devoted to the influential debate regarding the interpretation of the noema. Finally, I intend to point out the most important ways in which the notion of the noema becomes enriched in later Husserl’s philosophy, as well as the difference between linguisitic and non-linguistic sense, based on the Analyses Concerning Passive and Active Synthesis. I hope to show that Husserl’s phenomenological theory of sense offers a valuable alternative to the exclusively language-oriented theories of sense.
AB  - Nakon transcendentalnog obrta i otkrića korelacije između svesti i sveta (Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenološku filozofiju) pojam noeme postaje jedan od stalnih motiva Huserlove filozofje. Moj rad će se baviti razjašnjenjem ovog pojma i implikacijama koje on ima za Huserlovu teoriju smisla. Vodeće pitanje će biti: zašto Huserl shvata noemu istovremeno kao smisao i kao objektivni korelat intencionalnog akta? Najpre ću predstaviti problematiku smisla u Huserlovoj fenomenologiji od Logičkih istraživanja do Ideja I. Centralni deo rada biće posvećen uticajnoj debati o interpretaciji noeme. Nakon toga ću istaći najvažnije momente Huserlovog kasnijeg shvatanja noeme, kao i razlike između jezičkog i nejezičkog smisla, pre svega u Predavanjima o pasivnoj i aktivnoj sintezi. Na taj način nameravam da pokažem da Huserlova fenomenološka teorija smisla predstavlja vrednu alternativu isključivo jezički orijentisanim teorijama smisla.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Husserl’s theory of noematic sense
IS  - 4
VL  - 27
SP  - 845
EP  - 868
DO  - 10.2298/FID1604845N
ER  - 
@article{
author = "Nikolić, Olga",
year = "2016",
abstract = "After Husserl’s transcendental turn and the discovery of the c tion between consciousness and the world the concept of the noema becomes one of the constant leitmotifs of Husserl’s philosophy. My paper will be devoted to the clarification of this concept and its implications for Husserl’s theory of sense. The leading question will be: How can the noema play the role of both the sense and the objective correlate of the intentional act? I will start with presenting the problematic of sense in Husserl’s phenomenology from the Logical Investigations to the Ideas I. The central part of my paper will be devoted to the influential debate regarding the interpretation of the noema. Finally, I intend to point out the most important ways in which the notion of the noema becomes enriched in later Husserl’s philosophy, as well as the difference between linguisitic and non-linguistic sense, based on the Analyses Concerning Passive and Active Synthesis. I hope to show that Husserl’s phenomenological theory of sense offers a valuable alternative to the exclusively language-oriented theories of sense., Nakon transcendentalnog obrta i otkrića korelacije između svesti i sveta (Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenološku filozofiju) pojam noeme postaje jedan od stalnih motiva Huserlove filozofje. Moj rad će se baviti razjašnjenjem ovog pojma i implikacijama koje on ima za Huserlovu teoriju smisla. Vodeće pitanje će biti: zašto Huserl shvata noemu istovremeno kao smisao i kao objektivni korelat intencionalnog akta? Najpre ću predstaviti problematiku smisla u Huserlovoj fenomenologiji od Logičkih istraživanja do Ideja I. Centralni deo rada biće posvećen uticajnoj debati o interpretaciji noeme. Nakon toga ću istaći najvažnije momente Huserlovog kasnijeg shvatanja noeme, kao i razlike između jezičkog i nejezičkog smisla, pre svega u Predavanjima o pasivnoj i aktivnoj sintezi. Na taj način nameravam da pokažem da Huserlova fenomenološka teorija smisla predstavlja vrednu alternativu isključivo jezički orijentisanim teorijama smisla.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Husserl’s theory of noematic sense",
number = "4",
volume = "27",
pages = "845-868",
doi = "10.2298/FID1604845N"
}
Nikolić, O.. (2016). Husserl’s theory of noematic sense. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 27(4), 845-868.
https://doi.org/10.2298/FID1604845N
Nikolić O. Husserl’s theory of noematic sense. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2016;27(4):845-868.
doi:10.2298/FID1604845N .
Nikolić, Olga, "Husserl’s theory of noematic sense" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 27, no. 4 (2016):845-868,
https://doi.org/10.2298/FID1604845N . .
1

Marx and Nietzsche: The Critical Revaluation of History

Nikolić, Olga; Cvejić, Igor

(2013)

TY  - CONF
AU  - Nikolić, Olga
AU  - Cvejić, Igor
PY  - 2013
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1751
C3  - Philosophical Approaches to History (ELTE Budapest)
T1  - Marx and Nietzsche: The Critical Revaluation of History
ER  - 
@conference{
author = "Nikolić, Olga and Cvejić, Igor",
year = "2013",
journal = "Philosophical Approaches to History (ELTE Budapest)",
title = "Marx and Nietzsche: The Critical Revaluation of History"
}
Nikolić, O.,& Cvejić, I.. (2013). Marx and Nietzsche: The Critical Revaluation of History. in Philosophical Approaches to History (ELTE Budapest).
Nikolić O, Cvejić I. Marx and Nietzsche: The Critical Revaluation of History. in Philosophical Approaches to History (ELTE Budapest). 2013;..
Nikolić, Olga, Cvejić, Igor, "Marx and Nietzsche: The Critical Revaluation of History" in Philosophical Approaches to History (ELTE Budapest) (2013).